Moguća mjera za primjenu, čije učinke treba još analizirati, je takav način da se primjenom članka 3.4. Kyotskog protokola u obračun uzima i vezivanje ugljika u šumsko tlo, a ne samo ugljik u biomasi.

Alepski bor u Eumediteranu, dakle toplijem području, i crni bor u hladnijem i višem sredozemnom području koriste se u pošumljavanju golih krških površina kao vrlo učinkovite vrste koje stvaraju šumsko tlo i pripremaju stanište za sredozemne listače, odnosno za konačnu stabilnu sredozemnu šumu.

Mjesto za zasjedu mudro je izabrao poglavica Mohikanaca Joseph Brant, jer na dvije milje zapadno od Oriskanya cesta ulazi s jedne strane u klanac, a s druge strane je močvarno šumsko tlo.

To je trenutak kad u skitnjama naiđem na šumsko tlo prekriveno tepihom procvjetane lazarkinje

Nedovoljna učinkovitost u dosadašnjem gašenju požara u Dalmaciji leži u nemogućnosti kanadera da vodom dosegnu zapaljeno šumsko tlo.

Razgraničenje namjene poljoprivrednih i šumskih površina provedeno je u osnovne grupe: poljoprivredne površine, šumske površine i ostalo poljoprivredno i šumsko tlo, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000.

Od ukupne površine kopna Republike Hrvatske poljoprivredno zemljište čini približno 50 %, šumsko tlo 44 % i neplodno tlo (tlo za tehničku namjenu) 6,0 %.

1 Spremate li samljevene orahe lili lješnjake, teglicu ukrasite jutom, trakicom rafije, a poklopcem dočarajte šumsko tlo.

Ponirući kroz šumsko tlo, voda se filtrira, pročišćava i kada dođe u kontakt sa podzemnom vodom, ima istu temperaturu, ukus i čistoću kao podzemna voda.

Šumsko tlo i čitav prirodni teritorij veliki su živčani sustav ogromne površine.

MCP-4. Poboljšanje vezivanja ugljika u šumsko tlo

Bilja traži nešto kiselije šumsko tlo, ali s uzgojem nema problema jer dobro podnosi sušu, dok prskanje nije potrebno.

Svi su samostalno odabrali motive za snimanje, a našlo se tu i pomno kadriranih i vješto snimljenih fotografija procvjetalih voćki i još uvijek ledenim kristalima okovanih listova i tek, kroza suho lišće koje je pokrilo šumsko tlo, propupalih visibaba i šafrana.

Hughes je to povezao s razmnožavanjem hrasta: od svih žireva koji padnu na šumsko tlo, samo će nekolicina preživjeti i niknuti u mlado stablo.

Osim toga tipične su žute do jantarno žute boje, karakteristične arome i bouqueta koji potječe od plemenite plijesni tzv. Botritis ton koji ljude podsjeća na miris šampinjona ili pak na šumsko tlo.

Rastvaranjem iglica u procesu humifikacije i mineralizacije stvara se plodno šumsko tlo.

dakle, tako nastaje šumsko tlo, na kršu ga ima vrlo malo, no čuda su moguća. bura je nepovoljan čimbenik, ali i za to ima rješenja. no, naravno, nisu svugdje primjenjiva... opet ponavljam, velik trud jepotreban, čitavog stanovništva nekog područja. najbolji primjer je Rab, gdje su otočani uspjeli pošumiti svoj poluotočić koji je bio goli kamen. zemlju i vodu su dovozili sa čamcima... i sad im lijepo stoji jedna šuma tamo... pozdrav, popriličan odgovor, hope it helps.: mirko:: gitara:

(4) Ostalo poljoprivredno i šumsko tlo čini sav preostali prostor i kraške pašnjake i koji se može koristiti na način predviđen za poljoprivredne ili šumske površine.

Državne i posebno privatne šume, najčešće crnogorične, vrlo su guste, ne prorjeđuju se, ne uklanjaju se suha stabla i granje, a ne čisti se niti šumsko tlo od lako zapaljive makije, naslaga iglica i drugog.

dakle, ono sto ti vidis u dalmaciji su razni stadiji degradacije... u klimazonalnim zajednicama na određenom području, pojedine vrste narastu do svoje pune veličine, npr. hrast crnika maximalno može narasti 20 - ak m u visokoj šumi, dok će u stadiju makije taj isti hrast biti visok 5 m. kuish? ako želiš šumu, trebaš prvenstveno sačuvati postojeću vegetaciju. i to u prvom redu od stoke, posebno od koza, jer vjerovao/la, koze ti ogole sve živo i požderu... druga stvar je zaštiti od požara. e kad je to učinjeno, onda idu šumarski zahvati, ne bih sad o tome, nije ni bitno... pošumljavanje-na kršu vrrlo gadan posao i zahtjevan i skup... postoji više metoda sadnje, a sto se tiče bure, redovi sadnje idu okomito na smjer dominatnog vjetra, tj. bure, dakle, sjeveroistočno... pošumljavamo sa pionirskim vrstama-to su vrste koje imaju veliku ekološku valenciju, dakle mogu doći na gadne terene. njihova uloga je u tome što pripremaju tlo i stanište za prijelazne vrste, a ove za klimazonalnu zajednicu. moraš znati da šumsko tlo ima svoju strukturu, slojevitost (svaki sloj sa fizikalnim i kemijskim svojstvima), dakle različito je od tla na jednoj oranici. ti slojevi se postižu taloženjem organske tvari, stvaranjem humusa (čitaj-otpadanje iglica) i radom korijena koji produbljuje i rahli tlo. ovdje dolaze u obzir samo autohtone vrste, to su uglavnom borovi (crni, alepski, primorski), nikako kojekakve masline, jer maslina je poljoprivredna kultura.ne šumska. some might say, maslina ne gori kao bor, što je i istina, ali naše sastojine alepskog bora gore iz godine u godinu zato što se ne stignu prebaciti u viši stadij, dakle " stagniraju ". ono sto sam zaborvio napomenuti je da su visoke šume daaaleeeeeeeko otpornije na požare, nego makija ili garig... maslenike je dobro podizati samo kao vatrozaštitne pojaseve... jer maslina kao i svaka poljoprivredna kultura ne stvara tlo, već ga iscrpljuje, dakle nikakvo dugoročno rješeje to nije, no-no dragovići moji...

Premda je potrajno gospodarenje znatno manje isplativo od intenzivnog plantažnog, njegove prednosti su u tome što je šumsko tlo trajno obraslo i ne postoji zastoj u obavljanju općekorisnih funkcija šume.

S obzirom na radioaktivne supstance, šumsko tlo zaslužuje posebnu pažnju.

Državne i posebno privatne šume, najčešće crnogorične, vrlo su guste, ne prorjeđuju se, ne uklanjaju se suha stabla i granje, a ne čisti se niti šumsko tlo od lako zapaljive makije, naslaga iglica i drugog.

Drveće i šume nam donose velike koristi kojih često nismo ni svjesni, daju nam hranu i piće, gorivo, građu, papir, lijekove, štite nas od vjetrova, sprečavaju eroziju tla, svojim lišćem malčiraju i stvaraju bogato šumsko tlo, zadržavaju vodu u korjenovom sustavu i time predstavljaju spremnike pitke vode, pružaju dom milijunima biljnih vrsta i malim organizmima, kukcima i životinjama.

Postoji pet posebnih mjesta na kojima se vile vole udomiti: krošnje stabala, šumsko tlo, vrtovi, aleje živice i močvarno tlo.

Dok rijeke i potoci mirno i tiho teku svojim koritom, njeni se slapovi zlate od Sunca koje tek vrhovima uspijeva dotaknuti šumsko tlo i ušuljati se među suho otpalo lišće.

Nekim je trajnicama potrebno kiselo šumsko tlo, druge zahtijevaju dobro dreniranu podlogu, neke vole jako sunce, druge su prilagođene hladovini i sl.

Krošnje drveća Plitvica dobro pokrivaju šumsko tlo koje predstavlja rahlu, spužvastu tvorevinu što procjeđivanjem pročišćuje vodu i čini je pitkom.

Prolaskom vode kroz šumsko tlo, koje poput živog organizma ima svoje funkcije, znatan dio kemijskih i bioloških tvari zadržava se u tlu, tako da šumsko tlo djeluje poput filtra ispuštajući pitku i pročišćenu vodu u podzemne tokove odnosno kasnije u izvore.

Vrsta Oophaga granulifera (naslovna fotografija) iz te porodice liježe jaja na šumsko tlo.