Od 2003. godine za ažuriranje profila zadužena je mr. sc. Nina Obuljen, a od 2008. godine pridružuju joj se dr. sc. Nada Švob-Đokić i dr. sc. Jaka Primorac.

Upozorava i na naše teoretičare. Problemom kulturne policentričnosti bavi se Sanjin Dragojević, a mjestom kulture u globalizacijskim procesima sustavno se bave Nada Švob-Đokić i Žarko Paić.

Švob koja je bila prethodnica mr. sc. M.

Morali smo to obnoviti, morali smo to učiniti zbog nas samih, a posebno zbog budućih generacija koje će baštiniti sve ono što su Židovi u prošlosti dali, a dali su jako puno, da mogu na tome graditi svoju budućnost i da to ostane u memoriji Požežana rekao je Ronko prije premijere ovog 60 minutnog dokumentarca koji je snimljen prema knjizi dr. Melite Švob.

Studiju slučaja za hrvatsku medijsku politiku napisao je institutski istraživački tim (Nada Švob-Đokić, Paško Bilić i Zrinjka Peruško), a objavljena je kao rezultat istraživanja koje se uvelike zasniva na intervjuima s novinarima, izdavačima, regulatorima i političarima uključenim u medijsku politiku i medijsku industriju.

Tu je još i Nika Švob, odnosno Ginger, a biti će i još zanimljivih blogera.

Od 2009. godine Paško Bilić radi kao znanstveni novak na Institutu za međunarodne odnose u Zagrebu pod mentorstvom doktorice znanosti Nade Švob Đokić.

Članovi Vijeća za knjigu i nakladništvo su Josip Bratulić, predsjednik, Božidar Petrač, Stjepan Tomaš, Velimir Visković i Mira Švob.

Lutkarski glumački ansambl tvore Dina Dožić, Nevenka Filipović, Jana Kašper, Krsto Krnic, Jaoakim Matković, Duje Novaković, Julije Perlaki, Hrvoje Švob, Andrea Šarić.

Claims conferencija je osnivala područne urede Claimsa, pa tako i u Zagrebu, koji je vodila dr. Švob melita.

Taj je ured relativno brzo ukinula Claims centrala u Frankfurtu, ali je zbog potreba populacije Holokaust preživjelih, dr. Švob Melita nastavila volonterski raditi i voditi ured, sada u okviru Istraživačkog i dokumentacijskog centra.

Autori hrvatskog poglavlja, pod nazivom Hrvatska: Dinamička evolucija medijskih politika, su dr. sc. Nada Švob-Đokić, znanstvena savjetnica, te Paško Bilić, znanstveni novak, oboje članovi Instituta za međunarodne odnose/mreže Culturelink.

Švob je jednog »landravca« darovao i viškovskom župniku Ivanu Nikoliću, objasnivši da to čini, kako bi svim »landravcima« kad dođu na ispovjed pokora kraće trajala.

Izvrsno surađujemo sa uredom Claims konferencije u TEL AVIV-u od kojega je dr. Švob Melita primila zahvalnicu za svoj rad.

Poseban interes mogao bi izazvati tekst Nade Švob-Đokić, pod nazivom ' Kulturne mreže i zamišljeni regionalizam ', koji se bavi ulogom i utjecajem mreža na regionalne kulture.

Nada Švob-Đokić, članica Culturelink tima, autorica je i urednica brojnih knjiga o kulturnim pitanjima Jugoistočne Europe, kao što su: ' Redefining Cultural Identities: Southeastern Europe ' (2003), ' Cultural Transitions in Southeastern Europe ' (2004), ' The Emerging Creative Industries in Southeastern Europe ' (2005), ' The Creative City: Crossing Visions and New Realities in the Region ' (2006), ' Cultural Identity Politics in the (Post) Transitional Societies ' (2011), koje je objavio Culturelink Joint Publications Series.

No, za razliku od većine susjednih zemalja, Hrvatska se može pohvaliti s istraživačkom tradicijom migracija znanstvenika koja okuplja nekoliko vrsnih imena (dr. Katarina Prpić, dr. Silva Mežnarić, dr. Branka Golub, dr. Nada Švob-Ä okić, mr. Mirjana Adamović).

Da sam pri ruci imao broj dr. Švoba, dao bih mu ga, a i dr. Brkić i dr. Jakić odlično znaju da bi taj udžbenik onda malo teže prošao (budući da se dr. Švob o njemu izražava vrlo negativno).

Članovi Odjela za kulturu i komunikacije Instituta za međunarodne odnose, znanstvena savjetnica dr. sc. Nada Švob-Đokić te znanstveni novak i doktorand sociologije Paško Bilić, objavili su poglavlje u knjizi u izdanju izdavačke kuće Palgrave Macmillan.

Nada Švob Đokić govorila je o suvremenoj kulturnoj produkciji isključivo iz perspektive kulturnih industrija, predstavljajući ih kao dominantni model današnjeg (ali i budućeg) svijeta kulture.

Uz urednike knjigu su predstavili i dr. sc. Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb te autori pojedinih poglavlja: Bojan Bilić, Nada Švob-Đokić i Vjeran Katunarić.

Švob [ 4 ] prema Ujeviću [ 5, str. 368 ]: " pobija mišljenje o rodbinskoj svezi knezova Nelipića i Domalda i Klaićevo mišljenje da je Domald iz plemena Svačića (Snačić) i kaže: ' Damald je bezuvjetno moćniji feudalac, ali gdje je bila njegova domena, ostaje tajna.

' Švob ne priznaje ni snagu Nelepića kao hrvatske vlastele

Švob traži da se o da se o Domaldu govori na osnovu [ ] onoga povijesnog materijala kojim se raspolaže. " U nastavku duge bilješke Ujević tvrdi i obrazlaže kako i zašto bi (mlađi) povjesničari (ne samo) o Nelipićima trebali pisati (i) na temelju povijesnog materijala kojim ne raspolažu.

Na konferenciji se radilo u tri plenarne sjednice, a posebna sjednica bila je posvećena mreži Culturelink, rekla je, sažimajući teme konferencije, znanstvenica u Odjelu za kulturu i komunikacije IMO-a Nada Švob Đokić.

Iz Hrvatske su na konferenciji sudjelovali: Melita Švob i Jakob Atijas (delegati), Darko Fisher iz Osijeka i Miriam Aviezer i Helga Milhofer iz Izraela.

1955. Iako je sustav razvitka kinoamaterizma bio usmjeren u prvome redu razvitku masovne tehničke, a zatim i filmske kulture, 50 - ih se godina, ponajprije u Kinoklubu Zagreb, a zatim u Splitu, Osijeku i drugdje javljaju autori koji se posvećuju istraživanju medija i mogućnostima vlas titog izražavanja pomoću filma kao samosvojne umjetnosti (Mihovil Pansini, Tomislav Gotovac, Vladimir Petek, Ivan Martinac, Tomislav Kobija, Ivo Lukas, Anđelko Habazin, Goran Švob i drugi).

Perušić 414:573 (1:3) i Plivelić - Švob 544:551 (2:2).

Švob-Đokić (2010) ' Background information report: Media policies and regulatory practices in a selected set of European countries, the EU and the Council of Europe.

Švob-Đokić (2012) Croatia: A dynamic evolvement of media policy, u E.