Tako je nekako prigodom predstavljanja svog najnovijeg filma, dokumentarca Jedna žena jedan vek (prethodno u nas prikazanog u konkurenciji Motovunskog filmskog festivala) u zagrebačkom kinu Tuškanac, u sklopu 9. Human Rights Film Festivala/Filmskog festivala ljudskih prava, prozborio srpski redatelj Želimir Žilnik (1942).

Želimir Žilnik, nekada jedan od najavangardnijih jugoslavenskih autora u igrano-dokumentarnoj Tvrđavi Europe (Tvrdnjava Evrope) o aktualnoj temi ilegalnih imigranata u Zapadnu Europu pokazao je ne prvi put slabost da mu je ono što želi reći mnogo zanimljivije od filmskog uobličenja teme.

D a je takva nemoguća situacija moguća i u životu svjedoči epizoda iz 1993. godine kada je Želimir Žilnik snimao film " Tito po drugi put među Srbima " (" Tito ' s Second Time Among The Serbs ").

Legendarni crnovalni redatelj iz Novog Sada Želimir Žilnik u petak 4.12. gostuje u Dokukinu Croatia.

Sve to je diskvalificirano u odnosu na ovo povlačenje po blatu u kojem danas živimo. " Želimir ŽILNIK

TO JE SLIKA JEDNOG STOLJEĆA, priča ispričana riječima pojedinaca, a ne vrhovnih komandanata, povijest kakvu ne možemo naučiti iz udžbenika koji su u načelu falsifikati, kaže Želimir Žilnik, koji je ujedno i scenarist filma.

Režiser Želimir Žilnik smatra kako je Srbija krenula vrlo opasnim putem zbog političkih razloga.

»Glavni« žiri u sastavu Želimir Žilnik (predsjednik), Vlatka Vorkapić i Tomislav Kurelec veliku nagradu (Grand Prix) za najbolji film 14. DHF-a dali su Dani Budisavljević za njezin dokumentarni film »Sve pet« o teškome životu jedne hrvatske prostitutke, premda je sve što se događalo protagonistici bilo za - minus jedan, a ne za »sve pet«.

Nakon projekcije filma, bit će održana diskusija o filmu u kojoj će sudjelovati Želimir Žilnik te protagonistica filma Dragica Srzentić, uz moderatore Mimu Simić i Petra Milata.

Osim izvođenja čuvenih performansa, Gotovac je glumio u 20 - ak filmova, od kojih su neke režirali Zoran Tadić, Želimir Žilnik i Dušan Makavejev, a svojim javnim akcijama i performansima inspirirao je brojne konceptualne umjetnike, a među ostalima i performericu svjetskog glasa Marinu Abramović.

U PROLJEĆE 1948. odnosi Jugoslavije i Moskve bili su poljuljani, a Dragica Srzentić tada je bila Želimir Žilnik poznat je po angažiranim i provokativnim dokumentarnim filmovima zamjenik generalnog sekretara tadašnjeg Ministarstva vanjskih poslova bivše države. Ambasadora Ivu Vejvodu i mene pozvao je tadašnji ministar vanjskih poslova Vladimir Velebit i rekao nam da jedan funkcionar ministarstva treba sutra ujutro otputovati u Moskvu. Dragice, budi spremna, poručio mi je. Ona je otputovala i odnijela famozno pismo Staljinu, koje je po dolasku u Moskvu predala tadašnjem ambasadoru bivše Jugoslavije u SSSR-u Vladimiru Popoviću.

Redatelj dokumentarca o Makavejevu, Dragomir Zupanc (r. 1946.), i sam je bio dijelom alternativne filmske scene, o kojoj je snimio više televizijskih dokumentaraca, kao što je ' Želimir Žilnik: Prilozi za istoriju yu filma i politpornografijua (2004.) ', a osobno će predstaviti svoj film u velikoj dvorani kina Tuškanac.

Gosti ovog filmskog tjedna su Želimir Žilnik, te iranski filmaši redatelj Kiomars Pourahmad i producent Alireza Shahrokhi.

Glavni dio programa jednosatni je dokumentarac ' Misterija Makavejev ' (2011.) beogradskog redatelja Dragomira Zupanca (u produkciji Radio televizije Srbije), kolažni portret redatelja u kojem se pojavljuju mnogi akteri poletnih filmskih 1950 - ih, turbulentnih 1960 - ih i 1970 - ih, ali i kasnijih desetljeća (Svetozar Cvetković, Branko Vučićević, Miša Radivojević, Pega Popović, Eva Ras, Zdravko Randić, Slobodan Šijan, Želimir Žilnik i drugi).

Želimir Žilnik jedan je od najznačajnijih redatelja na prostoru bivše Jugoslavije i svjetski priznati umjetnik.

U nas su to, primjerice, Tomislav Radić, Branko Ivanda, Krsto Papić, Veljko Bulajić, Antun Vrdoljak i Lordan Zafranović, a u Srbiji je jedan od najaktivnijih, ako ne i najaktivniji predstavnik stare garde Novosađanin Želimir Žilnik koji je u novom mileniju potpisao čak šest dugometražnih i četiri kratkometražna filma, redom osebujnih i intrigantnih, u aktualnu stvarnost uronjenih ostvarenja izrađenih po modelu takozvane dokudrame, specifičnog spoja igranog i dokumentarnog filma, kojem je Žilnik jedan od inovatora i najreprezentativnijih predstavnika, ne samo u regionalnim okvirima.

Ambiciozno zamišljena i besprijekorno ostvarena publikacija Želimir Žilnik: Za ideju protiv stanja pristupom tijesno korespondira s misli i djelom svoga protagonista.

Iznimno zanimljivo multimedijalno izdanje Želimir Žilnik: Za ideju protiv stanja, sastavljeno od knjige i DVD-ROM-a, nudi pregled i tumačenje Žilnikova dosadašnjeg opusa, koji broji pedesetak filmova.

Kao svojevrsni uvod u festival, 13. svibnja u zagrebačkom će KIC-u biti održan okrugli stol o temi Od kada imamo svoje države, revolucija nije na vidiku, na kojemu će sudjelovati Nebojša Popov i Želimir Žilnik iz Srbije, Gajo Sekulić iz BiH, te Andrea Zlatar, Slobodan Šnajder i Petar Milat iz Zagreba.

Karijeru započinje kao amater šezdesetih godina i već tada njegov snimateljski rad biva zapažen (zapazio ga je Želimir Žilnik).

Uz Gotovca, u programu će biti prikazani filmovi niza autora kao što su Mihovil Pansini, Ivan Martinac, Ana Nuša Dragan, Slobodan Šijan, Ivica Matić, Vladimir Petek, Želimir Žilnik i drugi.

Metoda cinéma vérité, ili direct filma prije Radićeva ostvarenja nije postojala u hrvatskome filmu (na osebujan ju je način u Srba rabio tek Želimir Žilnik).

Promociji će prisustvovati urednica izdanja i DVD roma Branka Ćurčić, producentica i suurednica Sarita Matijević te sam autor Želimir Žilnik.

Gosti predavači su: redatelj i producent Nenad Puhovski (Zagreb), istraživački novinar Drago Hedl (Osijek), redatelj i snimatelj Miloš Lončarević (Beograd), redatelj Želimir Žilnik (Novi Sad), tonski snimatelj Tonči Tafra (Split/Zagreb), redatelj Oscar Perez (Madrid) i montažerka Maria del mar de Ribot (Madrid).

Na MAFAF-u su se istaknuli djelima koja danas imaju antologijsku vrijednost mnogobrojni autori, koji pripadaju različitim generacijama zapaženih filmskih i vizualnih umjetnika koji rade u kontekstu audiovizualne umjetnosti i pokretnih slika: majstori amaterskog filma Mihovil Pansini, Vladimir Petek, Ivan Martinac, Kapo Godina, Lordan Zafranović, Ivica Matić, Franci Slak, zatim Želimir Žilnik, Tomislav Gotovac, Ivan Faktor, Branko Karabatić, Bojan Jovanović, Mirko Simič, Marko Kovačić, Zdravko Mustać, Boris Poljak, Vladislav Knežević, Josip Zanki, Dan Oki

Želimir Žilnik je rođen u Nišu 1942. godine, a živi i radi u Novom Sadu.

Ukratko, egzistencijalna praznina i ponor te pesimizam i turobnost dovedeni do krajnosti, u prozi umnogome srodnoj Saramagovoj, Bernhardovoj ili pak Cvitanovoj, te uz primjetne posvete i referencije na Kafku i Dostojevskog i ozračje blisko tzv. crnom valu jugoslavenskog filma (Živojin Pavlović, Želimir Žilnik, Dušan Makavejev).

Mi ne možemo ljude kao što su Srđa Popović, Lazar Stojanović ili Želimir Žilnik trpati u isti koš s tuđmanima, šešeljima, draškovićima ili tadićima.

Imat ćemo ženski vikend sa slovenskim Babice revolucije, a u prosincu bi promociju svoje knjige i DVD roma uz projekcije doksa trebao imati Želimir Žilnik.

Masterclass vode afirmirani profesori i redatelji dokumentarnog filma Želimir Žilnik, dobitnik Zlatnog medvjeda na Berlinskom filmskom festivalu i Dragan Elčić, dobitnik nagrade za dokumentarni film u Oberhausenu.