Autorski je tim impresivan za relativno malu predstavu: dramaturginja je Željka Udovičić, kostimograf Tonči Vladislavić, a koreografkinja Snježana Abramović.

Ministar Vujić pojavio se na otvaranju festivala (šteta što mu nisu ponudili neki bolji program od ruskog filma Kukavica), a njegova zamjenica Željka Udovičić ostala je sve do kraja.

Na pitanje o otvaranju kazališta u Novom Zagrebu, Željka Udovičić iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport rekla je kako se, unatoč nizu administrativnih prepreka, nadaju da će do rujna to kazalište biti otvoreno.

ZAGREB - Suvremeno dramsko pismo domaćih i stranih autora bit će posebnost 29. dana satire koji počinju 3. lipnja, najavila je selektorica ovoga festivala Željka Udovičić.

Dramaturginja ŽELJKA UDOVIČIĆ: Svakako ću zamoliti Borisa Dvornika da sudjeluje u " poliranju " teksta

" Ovaj je festival već nekoliko godina prerastao granice nacionalnog festivala te bi trebao postati regionalnim ", istaknula je selektorica Željka Udovičić

Sjednici su prisustvovali ministar kulture Antun Vujić i Željka Udovičić, njegova pomoćnica za kazališta.

Paolo Magelli i dramaturgica Željka Udovičić prekrajali su tekst, preslagali ga i pokušavali vremenskim i prostornim pomacima od njega učiniti dramu, ali konačni rezultat bitno je ispod onoga što smo gledali u Ptičicama, a pogotovo ispod dramske provokativnosti uspostavljene Ciglom.

No, prije nego što se Magelli prihvati same režije Ni Malog ni Velog mista, lavlji dio posla napravila je dramaturginja Željka Udovičić, koja je mjesecima radila na tekstovima, a sada je također u Splitu.

Ulogu dramaturga od jučer je preuzela Željka Udovičić Pleština.

Željka Udovičić prvih dvanaest godina svoje karijere provela je ' s koferom u ruci '

U ocjenjivačkom sudu koji je odlučivao o nagradama " Marul " bila je dramaturginja i predsjednica ocjenjivačkog suda Željka Udovičić i članovi glumica Bruna Bebić, dramaturginja Alja Predan, glumac i kazališni producent Hazim Begagić, te dramski pisac Ivor Martinić.

Dramaturginja predstave je Željka Udovičić, a autor glazbe Darko Hajsek.

Ponovno je Dane satire u zagrebačkom Satiričkom kazalištu Kerempuh otvorila predstava slovenskoga redatelja Vita Taufera, i iako taj ritam već postaje predvidljiv i zato zamoran, selektorica Željka Udovičić ponovno može svoj izbor argumentirati radom redatelja koji se uspio nametnuti.

U radnu skupinu za dodjelu nagrade Zagrep č anka godine za 2006. godinu pozvani/e su i pozivu se odazvali: Morana Paliković-Gruden, Tatjana Holjevac, Berislav Radić, Željka Udovičić, Jagoda Milidrag-Šmid, Iva Prpić, Vesna Majher, Biljana Kašić i Ljiljana Klašnja.

Kako HDZ-ovo tako i koalicijsko ministarstvo kulture godinama su pokazivali animozitet prema Motovun film festivalu, no mrzovolje polako nestaje: ministar Vujić pojavio se na otvaranju festivala, njegova zamjenica Željka Udovičić ostala je sve do kraja, a predsjednika savjetodavnog odbora MFF-a Mikea Downeyja Ministarstvo je angažiralo i na pulskom festivalu

Jednako tako, od osobite je važnosti istaknuti rijetko viđenu usklađenost dramaturške obrade (Željka Udovičić) i režijskoga čitanja predloška.

Naime, Željka Udovičić dramaturško je težište postavila na liniji Saloma Jokanaan Herod, kojega potom Frey nadograđuje snažnim vizualnim dojmom i stalno prisutnim koreodramskim elementom.

Naglasivši izostanak stvarne komunikacije kao izvor ljubavnog amorala te glavni uzrok dubokih emocionalnih nezadovoljstva, dramaturginja Željka Udovičić i redatelj Paolo Magelli aktualiziraju pedesetak godina stari tekst koji danas nije toliko šokantan kao u vrijeme nastanka.

No, splitskom establišmentu uglavnom nije prijetila opasnost, budući da ga je ovdje predstavljao samo pročelnik za kulturu Božo Majstorović, koji je i održao nekoliko prigodničarskih riječi, a državni Željka Udovičić, koja je tek našla svoje mjesto u publici.

Željka Udovičić, dramaturginja predstave Zagrebački pentagram uspjela je pet stilski različitih tekstova povezati, posložiti i uokviriti u jedinstvenu dramaturšku cjelinu što je omogućilo cjelovitost predstave.

Od premijere 25. rujna 2010. predstavu je na matičnoj sceni i na brojnim gostovanjima vidjelo više od 65 tisuća gledatelja. Čudo u Poskokovoj Dragi režirao je Krešimir Dolenčić, adaptaciju i dramatizaciju romana potpisuje Željka Udovičić, scenografiju i kostimografiju Valentina Crnković i Igor Kordej, a glazbu Zvonko Presečki.

Na Marulićevim danima 2011. Ante Tomić i Željka Udovičić dobili su Marula za najbolji izvedeni tekst, a Valentina Crnković i Igor Kordej Marula za scenografiju.

Izbornica ovogodišnjih Dana satire Željka Udovičić je objasnila svoj pristup pri odabiru kazališta i predstava za nastup na festivalu: prednost je dala kvaliteti teksta i redateljskom pristupu, ali i visini glumačkih ostvarenja.

Uostalom, i splitskom teatru smo u jednom trenutku smanjili novčani iznos zato što Split nije bio ispunio svoju obvezu - rekla je Željka Udovičić.

Natječajnu dokumentaciju za novi mandat za ravnatelja kazališta Žar ptica koji je bio zaključen u rujnu 2011. godine još uvijek možete pronaći na stranicama Skupštine grada te možete sami provjeriti da je upravo Željka Udovičić bila predsjednica Kazališnog vijeća u trenutku (re) izbora Marije Sekelez.

Jedina dramaturška intervencija (dramaturgiju potpisuje Željka Udovičić) spajanje Berggetta i njegova sluge Poggia u jedan dramski lik koji stalno sa sobom nosi lutka imenom Poggio i izmijenjenim glasom govori njegov tekst iako idejno zanimljiva, zbog redateljičine nemaštovitosti ostaje posve neiskorištenim potencijalom scenske komike.

O festivalskim nagradama Marul odlučivat će Ocjenjivački sud u sastavu: Alja Predan, direktorica festivala Borštnikova srečanja, Hazim Begagić, direktor Bosanskog narodnog pozorišta u Zenici i direktor Festivala BH drame, dramski pisac Ivor Martinić, glumica Bruna Bebić, te dramaturginja Željka Udovičić.

Predstava Ljubav, struja, voda telefon (nastala po romanu Ante Tomića kojeg je dramatizirala Željka Udovičić) naslovom povezuje ljubav s osnovnim životnim pratiteljima poput računa za struju, vodu i telefon, no u samoj predstavi više je riječ o emocijama i žudnji nego o egzistencijalnim pitanjama i željama za zadovoljenjem materijalnih potreba.

Spor i neujednačen ritam predstave koja najveći dio svoje enrgije ulaže u borbu s (pri) kazivanjem vlastite priče, čini ju iznimno dugom, napornom, neizazovnom i nepoticajnom, osobito kada se uzme u obzir horizont očekivanja koje postavlja tekst, kao i autorski tim predstave (koji uz spomenutog redatelja čine dramaturginja Željka Udovičić, scenograf Hans Georg Schafer, kostimograf Leo Kulaš i skladatelj Ljupčo Kostantinov).