O životu glavatih želvi u razdoblju od trenutka izlijeganja do povratka radi polaganja jaja na plažama Grčke, Cipra i Turske znamo jako malo.

Najveća gnijezdilišta glavatih želvi u Mediteranu (preko 60 %) nalaze se u Grčkoj.

U Sredozemlju se godišnje gnijezdi između 2280 i 2787 ženki glavatih želvi.

Prava istina o NLO-u nad Verudelom jest: 1. da sam te večeri htjela slikati mjesečinu 2. da sam na fotografiji ugledala mrlju za koju pojma nisam imala što je 3. da nisam ni u snu pomislila da se radi o NLO-u 4. da sam mislila da je neki meteorološki balončić 5. da sad znam što je 6. da me je reakcija iznenadila 7. da su me nazvali ribari i ispričali mi priču o uhvaćenoj želvi koju sam (priču) napisala 8. da je na lijepu priču reagiralo samo šest ljudi (hvala im) 9. da mi je iz vedra neba pala na pamet priča o sociološkom istraživanju 10. da sam tekst o " istraživanju " napisala u deset minuta, totalno iz glave 11. da su neki ponovno nasjeli misleći da se radi o stvarnom istraživanju 12. da sam ja zaista sociolog i da bih rado radila stvarna istraživanja pojava u društvenom životu (i na blogu) (uostalom moje fiktivno istraživanje je sasvim solidan predložak)

Otkriće da se gljivica ponaša kao primarni patogen kod glavatih želvi predstavlja velik problem kod pokušaja očuvanja populacije tih ugroženih morskih kornjača.

Ugroženost želvi je opravdana pošto jaja kornjače svoj embrionalni razvoj provode u pijesku pri visokoj vlažnosti i temperaturi, koji čine i više nego pogodne uvjete za razvoj ove gljivice koja je prirodno rasprostranjena u zemlji.

Preko 2,500 glavatih želvi godišnje slučajno se ulovi u ribarske mreže u hrvatskom dijelu sjevernog Jadrana.

Glavata želva. (Pogledajte postove o puštanju želvi u more kod Jasne) Na putu prema površini mora, na bi li izronila i udahnula, zaplela se u mrežu.

Matej će se suprotstaviti nekoć vodećem velterašu ovih prostora, Slovencu Bojanu " Želvi " Kosednaru.

Jedno naše nedavno objavljeno istraživanje glavatih želvi pokazalo je da se teški metali talože u njihovim tkivima.

Otok Boavista predstavlja jedno od najvažnijih područja za razmnožavanje glavatih želvi, ali visok mortalitet mladih kornjača tokom lijeganja drastično smanjuje ukupan broj jedinki, što dovodi do ugrožavanja opstanka vrste.

Tako sad imaju više kornjačica Glavatih želvi koje su nestretno zalutale u ribarske mreže i ozlijedile se.

U posljednjoj prostoriji prikazan je u obliku diorame dio morskog staništa u koji su smještene uglavnom veće životinje poput morskih pasa i želvi.

Za ubijanje glavatih želvi predviđene su visoke novčane kazne.

Masovni dolazak maslinastih želvi stoga je svojevrsna strategije razmnožavanja.

A to bi moglo ozbiljno ugroziti opstanak maslinastih želvi.

Plitka priobalna područja sjevernog Jadrana jedno su od dvaju najvažnijih staništa u Sredozemlju za razvoj glavatih želvi koje se hrane školjkašima, rakovima i žarnjacima.

Ako se o povodu invazije maslinastih želvi na kopno zna malo, još je oskudnije znanje o njihovu životu izvan razdoblja arribade.

Znatan dio maslinastih želvi, oko 800.000, zauvijek ostane u moru.

MUP i Državni inspektorat zaduženi su za nadzor izlova jadranskih morskih kornjača, koji se u slučaju nezakonita istrebljenja želvi, prema Pravilniku, sankcionira novčanom kaznom od 40 tisuća kuna po ubijenoj jedinki.

U pulskom Centru dosad je spašeno i vraćeno u more dvadesetak glavatih želvi. (MEX)

Tako je u sjevernom Jadranu utvrđena neočekivano velika brojnost glavatih želvi (Caretta caretta) - zabilježeno je gotovo 1000 opažanja.

Nakon što je pročitao vest o svom nekadašem protivniku Bojanu " Želvi " Kosednaru, ujedno i Draganov jedini profesionalni poraz koji je usledio nakon žestoke bitke, " Baks " je odlučio da podeli svoje iskustvo sa nama:

Zaštita glavatih želvi otežana je iz više razloga.

Za neke od istraživanih želvi ovakav plastični zalogaj je bio ujedno i posljednji.

U probavilu mrtvih želvi, pronađenih nasukanih na obali ili slučajno ulovljenih u riblje mreže, najčešći otpad je bio u obliku plastičnih vrećica, prijanjajućih folija, užadi, stiropora i ribičkih uzica.

Kao što je već spomenuto, ishrana glavatih želvi se većinom sastoji od bentičkih organizama, no kod malih dubina izvor hrane su im obično životinje koje slobodno lebde u stupcu vode.

Radi se o glavatoj želvi (Caretta caretta) koja može narasti do jednog metra, a zaštićena je zakonom.

U sjevernom Jadranu zabilježeno je čak tisuću opažanja glavatih želvi, što je neobično velika brojnost.

Čuven zbog karetnih želvi i zelenih kornjača, vode ovoga otoka nastanjuju lokarde i barakude, kao i psi čekićari i bijele psine.