Na konferenciji za novinare Koordinacije ženskih nevladinih organizacija Ženska mreža Hrvatske Biserka Momčinović, Bojana Genov i Đurđica Kolarec izjavu ministrice Kosor da će Mreža poduprijeti njezinu kandidaturu zbog činjenice da je žena ocijenile su ministričinom slobodnom interpretacijom.

Ženska mreža Hrvatske, koja se sastoji od 45 ženskih nevladinih organizacija, ne daje dakle podršku Jadranki Kosor, naglasila je to i Đurđica Kolarec, koordinatorica zagrebačke regije, ali daje podršku zalaganju povećanju broja žena na mjestima odlučivanja.

U povodu Međunarodnog dana žena, Ženska mreža Hrvatske koja okuplja 45 ženskih nevladinih udruga, održala je danas na Trgu Svetog Marka mirni prosvjed zbog nezadovoljstva radom Vlade i pojednih ministarstava u provođenju Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova.

Štimac-Radin je naglasila kako je želja u idućem sazivu Sabora probiti " stakleni strop " od 20 zastupnica pa su i svi programi ženskih nevladinih udruga usmjereni k tome cilju.

Istraživanja ženskih nevladinih organizacija iznijeta u Izvješću o društvenom razvoju za Hrvatsku 2006. godine Neumreženi - Lica socijalne isključenosti svjedoče o stalnom uzlaznom trendu broja prijavljenih za nasilničko ponašanje, što je i potvrđeno istraživanjem Državnog zavoda za statistiku Nasilje u obitelji 2001. - 2006., prema kojem je 2006. godine bilo 1220 osoba prijavljenih za nasilničko ponašanje u obitelji, a 771 ih je i optuženo (www.dzs.hr).

Unatoč pokušajima Ureda visokog predstavnika i UNMIBH-a (Misija Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini) da prisile vladu da zaustavi sudske progone prodanih žena, oni su se nastavili u manjem broju tek u rujnu 2001. Prema Celiji de Lavarene, ravnateljici STOP-a (mreža ženskih nevladinih organizacija za borbu protiv traffickinga): Tužitelji ne žele razgovarati o trgovini ljudima, žele razgovarati samo o prostituciji.

Zbog načina tretiranja problema te problema vezanih uz dokazivanje, o ovim oblicima nasilja možemo najčešće saznati samo iz osobnih razgovora, izvještaja ženskih nevladinih organizacija i rezultata istraživanja.

Ženska mreža Hrvatske smatra da se djelovanje hrvatskih institucionalnih mehanizama za uspostavu rodne ravnopravnosti, kao i zalaganje ženskih nevladinih udruga za ženska ljudska prava zbog tih ugovora odvija u bitno suženom prostoru, omeđenom crkvenom dogmom uobličenoj u međudržavnim ugovorima sintagmom »vrijednosti kršćanske etike«. Ugovorom između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture Hrvatska se obvezala: »Odgojno-obrazovni sustav u javnim predškolskim ustanovama i školama, uključujući i visoka učilišta, uzimat će u obzir vrijednosti kršćanske etike.« Ne uzdajući se u svima poznatim deset etičkih smjernica za život, hrvatski ministri traže od katoličke crkve i detaljnije upute što su to vrijednosti kršćanske etike, pa u brojnim povjerenstvima sjede predstavnici crkve, koji odlučuju o seksualnoj edukaciji u školama, o upotrebi kondoma i umjetnoj oplodnji, o nasilju nad ženama i politici stanovništva, o manjinskim pravima i o tome koji je oblik seksualnosti devijantan.

Uz rad delegacija država u zgradi UN odvijajle su se brojna okupljanja ženskih nevladinih organizacija iz cijelog svijeta. koje pokušavaju utjecati na političke odluke država.

Mreža Antico osnovana je 1999. godine, kao nevladina organizacija, od strane žena različitih dobnih skupina, zanimanja i etničke pripadnosti. Antico predstavlja građansku inicijativu makedonskih žena uključenih u rad ženskih nevladinih organizacija.

Bez žena ne može Ankica BARBIR-MLADINOVIĆ Uz transparente i zviždaljke, u Zagrebu se, pred Vladom i Saborom, okupilo stotinjak žena iz 45 ženskih nevladinih organizacija.

Teoretičari/ke često spominju kako je prisutnost novčane pomoći međunarodnog ženskog pokreta i različitih međunarodnih organizacija, poput Europske unije i Ujedinjenih naroda, važna, pa čak i presudna za razvitak ženskih nevladinih organizacija u postkomunističkim zemljama.

Govorile smo o mirovinskim fondovima i zdravstvenoj zaštiti te njihovom značenju za žene, sudjelovanju žena u politici i na lokalnim izborima u svibnju 2001, anoreksiji i bulimiji, predstavile smo nekoliko mirovnjačkih i ženskih nevladinih organizacija, imale smo i kviz s asocijacijama pomoću kojih je trebalo pogoditi o kojoj se slavnoj ženi iz hrvatske povijesti radi.

Ženska mreža Hrvatske je savez 45 ženskih nevladinih organizacija koje svoj rad zasnivaju na toleranciji i miru, koje smatraju da je žensko pitanje političko pitanje i koje sustavno rade na promociji ženskih prava i ravnopravnih odnosa između spolova u društvu.

Procjene o broju ženskih nevladinih organizacija kreću se od pedeset u Rumunjskoj do nekoliko stotina u Rusiji.

Senzibiliziranje javnosti obavljaju umjesto ženskih nevladinih organizacija koje su nedovoljno javno prisutne.

Ženska mreža Hrvatske sastoji se od 45 ženskih nevladinih organizacija i neizbježno je da neki put dođe do različite interpretacije nekih temeljnih stavova, naglasila je Genov.

Mreže koja, do danas okuplja preko 40 ženskih nevladinih udruga, a koordinatorica Mreže je Biserka Momčinović (koja je i koordinatorica CGI-a).

Predstavnica Ženske mreže Hrvatske iznijela je pozitivna iskustva ženskih nevladinih udruga o suradnji sa svim posebnim pravobraniteljstvima te bojazan da bi se njihovim spajanjem s uredom pučkog pravobranitelja smanjila njihova efikasnost.

Okrugli je stol zamišljen kao dijalog hrvatskih političarki, predstavnica parlamentarnih stranaka, predstavnica nacionalnih tijela za promicanje ravnopravnosti spolova te predstavnica ženskih nevladinih udruga o izazovima i postignućima provedbe politike rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj.

Ova primjedba nije uvažena, pa su žene kao najčešće izložene nasilju ostale, u skladu s patrijarhalnom tradicijom, u paketu sa djecom i starcima. 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama 2004. godine obilježili su aktivizam žena iz svih ženskih nevladinih organizacija, već iznimno dobra educiranost i interes medija i sve veća prisutnost predstavnika i predstavnica institucija.

korištenje ekspertize i podataka ženskih nevladinih organizacija u stvaranju propisa i politika,

Vladin ured za ravnopravnost spolova izraditi će preporuku tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o uvažavanju posebnih potreba ženskih nevladinih udruga na područjima povratka, posebice glede osiguranja prostora za rad istih;

U izvještaju možete naći podatke o istraživanjima, službene podatke MUP-a o broju prijavljenih slučajeva, iskustva direktnog rada na tematici nekoliko ženskih, nevladinih organizacija, značajne promjene vezane uz seksualno nasilje u 2007. godini, kao i neophodne hitne mjere vezane uz prijavu i sankcioniranje seksualnog nasilja i zaštitu žrtava.

Prvi je osvijestiti žene iz ženskih nevladinih organizacija na nivou cijele Hrvatske o problemu seksualnog nasilja, te ih i potaknuti i osnažiti na provoðenje aktivnosti u lokalnoj zajednici na ovu temu.

Ured za ravnopravnost spolova najčešće je bio prisutan u javnosti putem svojih medijskih istupa tijekom 2005. godine u kojima je kritizirao paralelno izvješće ženskih nevladinih organizacija CEDAW Odboru UN u siječnju 2005. godine, te porukama strankama da na kandidacijske liste na lokalnim izborima uvrste što više žena.

Usprkos objektivnih i subjektivnih poteškoća u djelovanju, Ured za ravnopravnost spolova pokazao je spremnost da svojim prisustvom podrži akcije, edukacije i promotivne skupove ženskih nevladinih organizacija, te da sasluša njihove prijedloge za provođenje aktivnosti u cilju poboljšavanja statusa ženskih ljudskih prava u republici Hrvatskoj.

Na konferenciji je kao glavna gošća i predavačica sudjelovala feministička profesorica i vodeća stručnjakinja Savjeta Europe za seksualno nasilje Liz Kelly, te 38 predstavnica ženskih nevladinih organizacija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.

Pravobraniteljica je podržala zakonodavnu inicijativu ženskih nevladinih organizacija o zakonskom normiranju broja žena na kandidacijskim listama za lokalne izbore, te je posredno, pokretanjem javne rasprave, odgovorila na inicijativu ŽMH o promjeni Nacionalne klasifikacije zanimanja.

Pravobraniteljstvo relativno sporo odgovara na dopise, upite i pitanja pristigla iz ženskih nevladinih organizacija, ali je istovremeno uvijek spremno na savjetovanje u direktnom kontaktu te na izmjenu informacija.