Tomislav Žigmanov, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, Srbija: Hrvati u Vojvodini nakon 2000. godine kao teme znanstvenih u publicističkih radnji u Srbiji i Hrvatskoj osnovne činjenice i sadržajne sastavnice

I četvrta spona jest jezik kojim se likovi obraćaju čitateljstvu bunjevačka ikavica, govorni jezik dijela Hrvata u Bačkoj koji se do sada uvelike u javnosti negativno percipirao i često bivao predmetom poruga, koje su trpjeli subjekti toga govora, rekao je ne skrivajući emocije laureat Žigmanov te dodao kako je ravnajući se značenjem Sage kao pripovijesti vezane za tlo, podneblje, svjesno, romantičarsko programatski natapao tekstove lokalnom bojom od toponimskih do etnografskih obilježja, kako bi ih i faktografski čvrsto zakovao za taj prostor, prostor koji je davno izgubio veći broj sadržaja koji se opisuju. Tako postavljeno i realizirano, ovo djelo je opisano već, ako mi je dopušteno ovdje i sada citirati, kao kaligrafski profinjen zapis o tome svijetu i jeziku, svijetu i jeziku koji su uvelike nestali.

Stoga ja kao autor, ističem to još jednom, ovu nagradu doživljavam prije svega kao priznanje i počast tom svitu i prostoru u nestajanju, a meni je, naravno, drago što sam ovim djelom to uspio iznijeti na svjetlost hrvatske kulturne scene i to na način da ono bude prepoznato kao dostojno ove, za nas stvaraoce u rasuću, izuzetno važne nagrade, zaključio je Tomislav Žigmanov i zahvalio se svima i na svemu.

Sva baština vojvođanskih Hrvata, koji su na područje Vojvodine počeli doseljavati 1686. god. iz Dalmatinske zagore, zapadne Hercegovine, te zapadne Bosne, još uvijek nije sva sakupljena, a Zavod upravo to pokušava, istaknuo je Žigmanov.

Upitan zašto su prijave zbog uznemiravanja posljednjih mjeseci postale učestale, Žigmanov je zaključio kako je to rezultat smanjivanja prostora straha kod određenoga broja Hrvata u Srbiji, kao i normalizacije odnosa Srbije i Hrvatske.

Zbog toga se ljudi osjećaju sigurnije i spremniji su da o problemima s kojima se sučeljavaju najzad javno progovore, zaključio je Žigmanov.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov predstavio je nakladničku djelatnost, djelatnost knjižnica i muzeja, te osobito zaštitu kulturnih i prirodnih dobara kojima se bavi Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Iako je predsjednik Tomislav Nikolić pozvao političke predstavnike nacionalnih manjina da budu sudionici nove vlasti, veći dio njih neće se odazvati jer veoma dobro poznaju političku prošlost, prije svega članova SNS-a, zaključio je Žigmanov.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov zahvalio je predsjedniku Josipoviću na poveljama istaknuvši da je njihova dodjela iskaz brige Republike Hrvatske za život i očuvanje nacionalnog identiteta vojvođanskih Hrvata, što će biti od velikog značenja za veće uvažavanje prisutnosti Hrvata kao autohtone manjine u Vojvodini i za njihovu dalju kulturnu afirmaciju.

Za naše hrvatske štokavske pisce u vojvođanskom dijelu Bačke rekla je kako nastoje pisati na hrvatskom standardnom jeziku. Neki od njih usporedno pišu i na bunjevačkom novoštokavskom ikavskom dijalektu i na hrvatskom standardnom jeziku (Milovan Miković, Vojislav Sekelj, Tomislav Žigmanov, Milivoj Prćić), a upravo ta činjenica usporedne uporabe obaju hrvatskih idioma, njihovo pjesništvo na dijalektu, nedvojbeno određuje kao suvremeno hrvatsko dijalekatno pjesništvo, rekla je dr. Vulić i zaključila kako je u jezičnom pogledu poseban Ante Vukov koji piše osebujnom mješavinom današnjeg subotičkog razgovornog idioma s jedne strane, suvremenoga hrvatskog književnog jezika s druge strane, te jezika starije hrvatske književnosti s treće strane.

Naša autoprezentacija je relativno skromna i to nije dovoljno da bi se o nama i našem stvaralaštvu u RH dobila potpuna i jasna slika - kazao je Žigmanov.

Mi očekujemo da, kad bi pokazao takav interes, veći dio bi se ohrabrio i odlučio na očuvanje nacionalne svijesti, i sigurno bi više ljudi glasovalo na izborima - zaključuje Žigmanov.

Gerarda, za koju je tekst napisala Katarina Čeliković, a ilustracije napravila Ružica Miković Žigmanov.

Djeca su prinijela umjetničku sliku malog praškog Isusa, rad Ružice Miković Žigmanov.

S druge strane, politički analitičar i publicist Tomislav Žigmanov kaže da odnosi dvije zemlje izravno utječu na društveni položaj hrvatske manjine u Srbiji, i zaključuje kako najnovije međusobno optuživanje za genocid može pridonijeti " smanjenju opsega manjinskih prava Hrvata u Srbiji ".

" Tomislav Žigmanov uobličio je križni put u četrnaest postaja s uvodnom i završenom molitvom koristeći se bunjevačkom ikavicom, drevnim bunjevačkim jezikom, križni put u kojem je intimistički obojenim doživljajima Kristove muke uspio vrsno preplesti osobnu i narodnu muku s postajama/stajalištima Kristove Kalvarije.

U povodu posjeta potpredsjednika srbijanske vlade Aleksandra Vučića Zagrebu ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i član Međudržavnoga povjerenstva Srbije i Hrvatske Tomislav Žigmanov je izjavio da su " Hrvati u Vojvodini bili pretužni što nisu bili ni na koji način uključeni u razgovore državnika njihove domicilne i matične zemlje ".

O razlozima za održavanje ovoga kolokvija, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov kaže: Stručnjaka iz područja demografije mi ovdje nemamo.

Suci za najbolji tekst (do sada neobjavljen): Katarina Čeliković, Milovan Miković, Tomislav Žigmanov, Ivana Petrekanić Sič i Ljiljana Dulić.

Novi bi generalni konzul trebao posvetiti više pozornosti hrvatskoj zajednici i kulturnim i drugim zbivanjima unutar nje, ukazuje ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.

Sudionike večeri pozdravio je mr. Kopilović, a potom je Tomislav Žigmanov održao predavanje Ivan Prćić, kulturni radnik i pjesnik te Moje uspomene na Gospodara, Antuna Gabrića, nekadašnjeg tavankutskog župnika.

Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici, govorio je o pjesništvu Mirka Kopunovića u kontekstu hrvatskoga pjesništva u Subotici, uz napomenu kako Hrvati po prvi put u svojoj povijesti žive izvan teritorija koja je državnom granicom odvojena od svog matičnog naroda, odnosno da prostor vlastitosti još nije izgrađen u svojoj punini, što je rezultiralo i egzistencijalističkom poezijom koje je predstavnik i Mirko Kopunović. Njegovo pjesništvo je posljedica jednog ambijenta duhovnih, društvenih i svjetonazornih silnica koje određuju naš položaj, a suočenje sa zbiljom pokazuje da nas svakim novim popisom ima oko 30 posto manje, te da svijet našeg prostora življenja nestaje pred naletom globalizacije i nekih drugih procesa kojima se ne možemo oduprijeti, jer i kod nas samih se događaju velike izdaje, ljudske prijevare, svjedoci smo odsustva korespondencije s pravednošću, istinitošću u političkim sferama, tako da je negativno raspoloženje dominantno, rekao je Žigmanov i zaključio kako je Kopunović sjajni izdanak egzistencijalističkog pjesništva hrvatskog subotičkog kruga, još uvijek relativno nepoznat u okviru toga prostora kod onih koji imaju moć objavljivanja i relativno nevidljivog kada je u pitanju prikazivanje njegovog pjesništva u Subotici.

Ljudi koji obavljaju javne poslove ustručavat će se otvorenije govoriti o procesima u Srbiji ", ocjenjuje Žigmanov.

Uz generalnu konzulicu i vodstvo DSHV-a, zgradu je obišao i predsjednik povjerenstva za praćenje antihrvatskih incidenata Tomislav Žigmanov.

" Posredno, tako će odnosi u regiji postati složeniji, prije svega s Republikom Hrvatskom, što se onda posljedično može negativno odraziti na položaj hrvatske zajednice u Srbiji ", naveo je Žigmanov.

" Postoji potreba za sustavnim praćenjem kršenja ljudskih i manjinskih prava kad je u pitanju hrvatska zajednica, jer je posljednjih godina iz različitih prostora gdje žive Hrvati bilo dojava da su im kršena prava - da su imali problema kod zapošljavanja, da su bili objekti prijetnji, da su na njihovim kućama ili ustanovama pisane antihrvatske parole, naveo je Žigmanov za RTV i Radio Suboticu.

Pozdravne riječi uputila je ponajprije Katarina Fuček, ravnateljica HMI, Ljerka Alajbeg, gk GK RH u Subotici, Tomislav Žigmanov, ravnatelj ZKVH-a, te Ladislav Suknović, predsjednik HKPD-a Matija Gubec ", koji je ujedno i otvorio izložbu.

U izaslanstvu Hrvata iz Srbije bio je i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.

Ravnatelj Žigmanov je govorio o prilikama u području kulture, a premijer Milanović pozorno je saslušao obraćanje ravnatelja te rekao kako će vidjeti što RH može učiniti da se jedan dio problema riješi

Knjige su predstavili Katarina Čeliković, Bernadica Ivanković i Tomislav Žigmanov.