U makularnom području mogu se još naći krvarenja, eksudati i oštećenja tzv. Bruchove membrane s prodorom novostvorenih krvnih žila iz žilnice koje često nazivamo neovaskularna ploča odnosno membrana (kratica CNVM).

Fluoresceinska angiografija (FAG) je pretraga kojom se dijagnosiciraju bolesti sražnjeg dijela oka (mrežnice i žilnice očnih ovojnica te glave vidnog živca).

Uzroci degeneracije makule su različiti, a glavni su: oksidacija koju uzrokuju tzv. slobodni radikali, slaba cirkulacija i ishranjenost makule (kod nekih osoba se male krvne žile žilnice stisnu i smanje prokrvljenost makule).

Stanje kada se mrežnica odvoji od žilnice.

Vanjski slojevi mrežnice od unutrašnjeg zrnatog sloja do retinalnog pigmentnog epitela nemaju kapilarnu mrežnu i hrane se difuzijom iz žilnice koju regulira pigmentni epitel mrežnice.

UZV dijagnostika koristi se u slučajevima kad treba potvrditi dijagnoze (npr. kod ablacije retine, ablacije žilnice i sl.) i na taj način se objektivizira nalaz.

Iako mrežnica ima vlastiti krvožilni sustav, metaboličke potrebe mrežnice su daleko veće i ona ih dodatno prima iz žilnice.

Iz žilnice ulazi u šupljinu očne jabučice posebni izdanak tzv. srpasti izdanak (processus falciformis).

To je tanka opna koja izlazi iz žilnice blizu mjesta ulaska vidnog živca, probija mrežnicu i učvršćuje se na leću.

Kut je mjesto na kojem više od 96 posto očne vodice istječe iz oka ili putem trabekularne mreže i Schlemmovog kanala ili putem površine cilijarnog tijela i krvnih žila žilnice.

Isto tako vrlo važnu ulogu ima retinalni pigmenti epitel (RPE) koji vrši izmjeni tvari između mrežnice i žilnice.

Prikaz izmjene tvari između fotoreceptora (čunjića i štapića) i žilnice koju vrši retinalni pigmenti epitel

MREŽNICA je nutarnji list koji ima tri dijela i to šarenični i cilijarni gdje nema osjetilnih stanica pa čine slijepi dio te vidni dio što oblažu nutarnju stranu žilnice.

Na slici se vidi kako u senilnoj degeneraciji makule dolazi do narušavanja strukture normalnih slojeva retine i kako kroz pigmentni sloj koji bi inače trebao služiti kao barijera, dolazi do probijanja žilica iz žilnice prema osjetnim stanicama (čunjićima) čime nastaje njihovo nepovratno oštećivanje.

' Operacija endoresekcija melanoma žilnice izvedena je tehnikom pars plana vitrektomija.

Ovom mikrokirurškom operacijom moguće je liječiti mnogobrojne bolesti staklastog tijela (vitreusa), žilnice i mrežnice (retine).

Retinalni pigmentni epitel RPE je granični sloj između reine i žilnice, važan u mijeni tvari.

Otpadni produkti metabolizma više se ne uspijevaju " prenijeti " do žilnice već ostaju intraretinalno u fotoreceptorima tako još više pospješujući njihov toksičan učinak.

Oko se sastoji od očnog živca, mrežnice, žilnice, rožnice, mišića, leće i još, vjerovali ili ne, nekih dva mili juna dijelova.

Primjeri uključuju glaukom, uveitis (upala žilnice), ablaciju mrežnice, pigmentnu distrofiju mrežnice, i dr. U većini slučaja komplicirana katarakta nalazi se samo na jednom oku.

Otvoren Međunarodni centar za bolesti mrežnice i žilnice oka za jugoistočnu Europu u srijedu 10. ožujka u Kliničkoj bolnici u Splitu.

Srednja (vaskularna) ovojnica sastoji se od šarenice, zrakastoga (cilijarnog) tijela i žilnice.

ZRAKASTO TIJELO nalazi se iza šarenice te poput obruča strši od žilnice prema očnoj osi.

Uveitis je upala srednje ovojnice oka uveje koja se sastoji od šarenice, zrakastog tijela i žilnice.

Ultrazvučna dijagnostika uz detaljan pregled očne pozadine omogućava dobru vizualizaciju najsitnijih struktura staklovine, mrežnice i žilnice oka.

Upravo taj pigment žilnice u oku sijelo je najzloćudnijih promjena koje se mogu zametnuti i pretvoriti u maligni melanom.

U ožiljak laserskog pečata urastaju žile iz žilnice potpomažući ishranu mrežnice iz središnje mrežnične arterije, što zaustavlja rast neovaskularizacija mrežnice i staklovine.

U bolesnika sa kolobomom moguće su i neke druge očne anomalije kao mikroftalmus, a ponekad se vide i kolobomi šarenice, zrakastog tijela, žilnice i mrežnice.

Koristimo ga u liječenju raznih bolesti oka, najčešće kod retine (mrežnice) i drugih bolesti stražnjeg očnog segmenta: dijabetičke retinopatije, stanja iza okluzija krvnih žila mrežnice, puknuća (rupture) i perifernih degeneracija mrežnice, degenerativnih bolesti žute pjege koje ne zahvaćaju foveju, nekih upalnih bolesti mrežnice i žilnice, glaukoma (trabekuloplastika) i nekih drugih rjeđih bolesti oka.

Obično se ne izdižu mnogo nad okolinom i neoštro su ograničeni od okolnog normalnog vaskularnog tkiva žilnice.