No neće to biti ništa bombastično, cca između 30 i maksimalno 50 lipa po pojedinom pekarskom proizvodu tvrdi Davorin Hrsto, direktor Žitozajednice.

Nakon što je poslije reakcija javnosti prvim ljudima Žitozajednice postalo jasno kako kao argument ne mogu prodati prodati tezu da do poskupljenja mora doći zbog cijena goriva i energenata, posegnuli su za novim, u vidu visokih rabata velikih trgovačkih lanaca (30 %) i povrata neprodanog kruha (više od 17 % proizvodnje).

Cijelo ranije razdoblje valjda je trajao pravi medeni mjesec Žitozajednice i trgovačkih lanaca.

Izgleda da se uistinu smiju jedino oni iz velikih trgovačkih lanaca i Žitozajednice.

Pozdravljamo pri tom sve one članove i nečlanove Žitozajednice koji su odlučili ipak ne povećati svoje cijene i Građani će to sigurno prepoznati.

I to ne samo kod nas, nego i u Ukrajini, Rusiji, Mađarskoj, Srbiji, kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić.

Iz udruženja mlinara i pekara Žitozajednice može se tek čuti da Hrvatska ima najviše zaliha pšenice u posljednjih 40 godina.

Kada će, pak, doći do " uravnilovke " cijena splitskog i zagrebačkog kruha, Biškić nije precizirao, ali je najavio skori sastanak s ostalim granskim obrtnicima. Cijena kruha može dalje padati jedino ako se trgovci odreknu svoga dijela zarade najnoviju inicijativu premijera Sanadera komentirao je Boško Pavlović, direktor Žitozajednice u Zagrebu.

I na posljednjem radnom skupu svih članica Žitozajednice, održanom polovicom siječnja, više sudionika iz nacionalne pekarske industrije ocijenilo je da su se pekari, zbog poskupljenja kruha, našli u neviđenom klinču i javnosti i političara.

Na upit hoće li Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) pokrenuti postupak protiv Žitozajednice, rekla je da je danas prvenstveno htjela upozoriti udrugu pekara i mlinara, ali da će pokrenuti postupak nastavi li se takvo ponašanje.

Također je najavila da će Agencija obaviti prethodno tržišno istraživanje u vezi najave Žitozajednice.

Iz Žitozajednice pak poručuju da se novi val poskupljenja morao dogoditi s obzirom na trendove na svim svjetskim burzama, te da su pekari " ostali socijalno tolerantni ".

Članovi Žitozajednice otkupljivat će pšenicu od 2009. po cijeni od 85 lipa za kilogram standardne kvalitete (mlinska kvaliteta).

Članovi Žitozajednice otkupit će je 420.000 tona.

Inzistiranje članica Žitozajednice na otkupnoj cijeni pšenice ovogodišnjeg roda od 78 do 82 lipe te dogovor s Agrokorom, s kojim je dogovorena cijena pšenice od 95 lipa plus 15 lipa državnog poticaja, ne bi trebala utjecati na povećanje cijena kruha i drugih pekarskih proizvoda.

Ministar poljoprivrede Petar Čobanković razgovarao je jučer s predstavnicima Žitozajednice i na tom je sastanku zaključeno da za sada neće biti poskupljenja pekarskih proizvoda, doznaje se od sudionika tog sastanka.

Tržište je opterećeno i sa zalihama koje iznose oko 200.000 tona što je argument članicama Žitozajednice za cijenu u rasponu od 0,78 do 0,82 kuna za kilogram.

Poskupljenje kruha je neminovno, no kada i za koliko odlučit će svaka tvrtka zasebno, najavljuju iz udruženja mlinsko-pekarske industrije Žitozajednice, a ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković smatra kako neće doći do nekih značajnijih povećanja cijena.

RH je imala jednu zaštitu za pšenicu i sada toga više nema, kaže prva žena Žitozajednice.

Tako se, prema riječima direktorice Žitozajednice Nade Barišić, samo u povratu nakupi oko 95.000 tona, od kojih se tek 7 % pekarima zakonski prizna kao povrat robe, dok na ostatak, koji uglavnom završi u smeću, a manji dio kao stočna hrana, za nagradu plaćaju porez na dobit.

Podsjetimo, lanjski pokušaj Žitozajednice, koja okuplja mlinare i pekare, da podjele rizik proizvodnje i prodaje kruha na domaćem tržištu nije prošao kod trgovaca.

Primjerice, članovi Žitozajednice tražili su da trgovci snose dio troškova od neprodanoga kruha, kojeg dnevno ostane neprodano oko 20 posto, no taj je prijedlog naišao na zatvorena vrata.

I Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, čije članice pokrivaju više od 80 posto hrvatskoga tržišta mlinsko-pekarskim proizvodima, komentira kako je teško procjenjivati što će se na tržištu događati na jesen, no njezino je mišljenje kako poskupljenja, barem većih, ne bi trebalo biti.

Status quo na tržištu očito će tako još neko vrijeme potrajati, na zadovoljstvo potrošača, premda bi državi bilo isplativije da svoju pekarsku industriju zadrži, umjesto da je uništi, kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić.

Oni će možda dići cijene i više od tri do šest posto, koliko su najavile neke članice Žitozajednice, a neke poput Podravke ili Vindijine Latice i neće poskupljivati.

Zaključak Žitozajednice o otkupnoj cijeni pšenice ovogodišnjeg roda od 0,78 do 0,82 kuna po kilogramu ne obvezuje nijednog otkupljivača, već oni sami određuju svoje cijene, rekao je Hini direktor Žitozajednice Dragutin Barišić upitan za komentar današnjeg privremenog dogovora međimurskih poljoprivrednika sa Čakovečkim mlinovima.Oni su danas postigli privremeni dogovor o otkupnoj cijeni pšenice prema kojem će ta tvrtka seljacima uplatiti razliku i više

Boško Pavlović, direktor Žitozajednice, udruženja mlinsko-pekarske industrije, drži da će se uz strogu kontrolu suzbiti ne u potpunosti, nego samo 50 posto crnog tržišta brašna.

Cijene naftnih derivata od utorka su na najvišoj dopuštenoj razini u iduća 2 tjedna, a iz Žitozajednice najavljuju da je zbog rasta osnovnih sirovina neminovno poskupljenje kruha.

Direktor Žitozajednice Dragutin Barišić pak upozorava na težak položaj mlinarske industrije koja posluje s gubicima, što će dovesti do gašenja mlinova.

Direktorica Žitozajednice dr. Nada Barišić za Glas Slavonije kaže da se u Hrvatskoj očekuje rekordna žetva, ali i pred EU, njenim središnjim dijelom (Mađarska, Rumunjska, RH,), našim okruženjem, gdje se očekuje rekordan višak pšenice od čak 20, dok je on lani bio 11 milijuna tona.