Na portalu ' Bitno.net ' ponovo je objavljen prvi dio razgovora don Živka Kustića i književnika Meše Selimovića iz prosinca 1969. Prvi put je razgovor objavljen objavljen u dva broja Glasa Koncila u siječnju 1970.

Pitanje je sada bili Državno odvjetništvo trebalo provesti i istragu protiv Živka Kustića, te hoće li se i on ispričati zbog pregrubih riječi?

Prigodnu predstavu " Denis " autora don Živka Kustića sa sjemeništarcima pripremio je njihov prefekt don Tomislav Bašić. (ika/gk)

Don Živka Kustića poznajem preko njegovih kolumni u Jutarnjem listu.

Nikada, ni u koje vrijeme, ni na kojem mjestu nije vjera okupila toliko vjernih Hrvata iz svih krajeva domovine.« Rečenice su to autora fotoreportaže Živka Kustića, u kojem je istaknuo da su na Mariju Bistricu hodočastili deseci tisuća vjernika, koji su svojim dolaskom posvjedočili postojanje Božjeg naroda u hrvatskom narodu.

Da si čitao jednog od ponajvećih hrvatskih katoličkih intelektualca, don Živka Kustića, drukčiju bi ti pjesmicu pjevao.

ja se obraćam onima koji se meni obraćaju. @milu J poznam iz debata ispod kolumne don Živka Kustića.

Slušao sam jednom na TV-u don Živka Kustića koji je to objasnio tako da se sa " demokratizacijom " Katoličke crkve i ruka opustila, tj. otvorila, dok je po istočnom obredu ostalo po starom: tri prsta simboliziraju Sveto Trojstvo;)) - toliko o vjeronauku.

Osvrnuo se na Glas Koncila za koji tvrdi kako je pod palicom don Živka Kustića bio rijedak primjer slobodnog katoličkog novinarstva.

Ako se itko neumjesno bavi politikom to su crkva i njeni trudbenici, počevši još od Seoskog župnika Živka Kustića, biskupskog zdruga, preko Bozanića kao Oberstleutnanta kaptolske kurije, pa sve do Ivana Miklenića, poznatijeg kao Mali Mikica od Kaptolskih Kula.

U današnjoj Jutarnjoj propovijedi Živka Kustića čitamo kako je na svoj način Isus predao upravljačku i proročku službu crkvenim predstojnicima?

Možete ga upoznati i kao stalnoga forumaša uz komentare don Živka Kustića.

Pozvao sam se pri tome na jedan tekst Živka Kustića pisan u istome tonu.

Druga stvar je bilo ratovati ispod don Živka Kustića jer je tamo dolazio svatko, hrpa bjesnih ateista pa sam se trudila im ukazati na potrebu pomirenja s Bogom na sakramente, i na postojanje pakla.

Damir Šićko Alić je čak gostovao u jednoj emisiji u društvu katoličkog pisca don Živka Kustića i nije bilo nikakvih poteškoća.

Zato je SD-dobri dečko Saša Horvat anketirao don Ivana Grubišića, don Živka Kustića, Zorana Milića (odgovornu osobu u Franjevačkom svjetovnom redu), Krunoslava Nikodema (stručnjaka za sociologiju religije) i Ingrid Antičević-Marinović iz SDP-a.

Kada sam jednom, također oko Božića, intervjuirao don Živka Kustića, on se sa mnom gotovo pa nadmetao u kritiziranju negativnih pojava u povijesti i sadašnjosti Crkve.

Veliki članak nabraja nadalje gospičko-senjskog biskupa Mileta Bogovića koji je " onaj među domaćim biskupima što je zadužen za neuvijeno i sirovo širenje nacionalizma, šovinizma i ksenofobije: intelektualni kapaciteti ne omogućuju mu, naime, da svoje stavove izrazi suptilno poput većine njegovih istomišljenika u mantiji ", Josipa Bozanića (" konzervativizam, skučenost i natražnjački nauk "), Jezerinca, Živka Kustića i druge. »feral.mediaturtle.com

Uvažavajući zamolbu don Živka Kustića da ga se razriješi dužnosti glavnog urednika IKE, biskupi su na tu dužnost izabrali svećenika krčke biskupije profesora vlč.

Održavaju se redovite duhovne vježbe za svećenike koje drže poznati i iskusni teolozi poput dr. Tomislava Ivančića, dr. Alda Starića iz Zagreba te don Živka Kustića.

Zbog toga je, upravo zbog hrvatske budućnosti, dobro citirati don Živka Kustića koji u Jutarnjem listu zapisuje: »No, recimo cijelu istinu: dr. Ante Pavelić nije stvorio Nezavisnu Državu Hrvatsku.

Izvještaj u Glasu Koncila o tako važnom događaju za Crkvu u Hrvatskoj započeo je riječima upute glavnog urednika Živka Kustića autoru izvještaja: »Sad sve ovo napišite.

Razgovor tadašnjeg urednika i novinara Glasa Koncila Živka Kustića s književnikom Mešom Selimovićem, u to vrijeme jednim od najuglednijih intelektualaca komunističkog režima, koji se dogodio u prosincu 1969. u piščevom stanu u Sarajevu, te nedugo potom objavljen u katoličkim novinama, štivo je koje je zanimljivo, te aktualno i danas.

Književnik se rado odazvao, te je 22. prosinca 1969. primio u svome stanu u Sarajevu sarajevskog svećenika Petra Čalića i našeg novinara don Živka Kustića.

Kroz Komisiju za pomilovanja koja šefu države predlaže ukidanje ili ublažavanje kazni prodefilirala su u proteklih 20 godina mnoga poznata imena, poput redatelja Antuna Vrdoljaka, hrvatskog Mandele Marka Veselice, pjesnika i diplomata Đure Vidmarovića, svećenika Živka Kustića i potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa.

Premda dio javnosti voli ponavljati kako Glas Koncila sigurno ne bi objavljivao nešto što nije blagoslovila, ako ne cijela službena Crkva, a ono barem kardinal Bozanić, upućeni to smatraju potpuno krivim jer je kardinal odavno izgubio utjecaj na uređivačku politiku toga glasila i ne želi, zbog svojih razloga, dodatno zaoštravati odnose. međunaslov Ivan Miklenić, podrijetlom iz zagorskoga mjesta Desinića, teolog i svećenik, Glas Koncila je preuzeo 1990. godine kada je došao na mjesto don Živka Kustića kojemu je godinama bio zamjenik.

Perverzni savjeti don Živka Kustića daju se u školama kao poduka za život djeci, onoj istoj kojima zavlače ruke pod suknjice i kratke hlačice.

Ali namjere Crkve da se stavi iznad svjetovnih vlasti i ustavâ može se iščitati iz jednog već poprilično starog članka upravo Živka Kustića:

Prisjećajući se prvoga broja Glasa Koncila te svog dopisničkog angažmana iz Vrhbosne, na poticaj don Živka Kustića, posebno Je zahvalio suizdavaču Glasu Koncila.

Može li tko usporediti njega i npr. don Živka Kustića (glavni urednik onodobnoga GK)?