Od čisto planinarskih (Velebit, Hrvatsko Zagorje, Samoborsko i Žumberačko gorje, itd., alpinističkih (Alpe), pomalo avanturističkih (hodanje Gorskim Kotarom po nepoznatim stazama), obilazak planinarskih obilaznica (upoznavanje prekrasnih krajeva i prirode), do posjeta raznim prirodnim i kulturnim znamenitostima kao i sve što Vam može pasti na um, a ima veze s planinarenjem, prirodom, druženjem i izletništvom.

Dvadesetak kilometara zapadno od Zagreba proteže se Žumberačko gorje koje je granično između Hrvatske i Slovenije.

Zato je u tom nastojanju Galić i posezao za radikalnom i dosljednom redukcijom narativnih elemenata kako bi još jasnije izrazio prostor duhovnosti u čistim likovnim počelima u kojima je i melankolija Rahmanjinovljeve glazbe prožela Žumberačko gorje kroz plavetne oblike sv. Gere u slikarev sublimni izraz.

Žumberačko gorje više je i zapadnije, a ujedno čini i prirodnu granicu Hrvatske sa Slovenijom, vrh Sv. Gera 1178 m.

Kao planinarska odredišta ističu se i Žumberačko gorje i Petrova gora.

Sa ovog mjesta lijep je pogled na Karlovac, Žumberačko i Samoborsko gorje, Medvednicu, a prema jugu na vijugavu rijeku Mrežnicu te Gorski Kotar sa dominantnim Klekom.

Dok tako moje misli putuju nekim svojim putem ja sam u međuvremenu dopedalirao do sedamsto metara nadmorske visine i ulazim u Novo Selo Žumberačko.

Nakon ovih promjena općina Samobor obuhvaćala je slijedeća naselja: Beder, Brestovlje, Bistrač, Bobovica, Braslovje, Bratelji, Bregana, Breganica, Brezje, Budinjak, Celine, Cerje, Cerovica, Dane, Delivuki, Dolec, Domaslovec, Dragonoš, Draganje Selo, Dubrava, Đurašin, Falaščak, Farkaševec, Galgovo, Golubići, Gornja Vas, Gradnja, Gradanjci, Gregurić-Breg, Hrastina, Jagnić-Dol, Jurašje, Javorek, Jelinići, Kalinovica, Kerestinec, Kladje, Klokočevec, Konjščica, Kotari, Kavaljak, Lug, Mala Jazbina, Mala Gorica, Mala Rakovica, Mali Lipovec, Manja Vas, Medsave, Molvice, Nedjeljski-Breg, Noršić-Selo, Novaki, Orešje, Osunja, Otruševec, Palikovići, Pavlanci, Pavučnjak, Petrov-Breg, Podgrađe, Podokićki Drežnik, Podvrh, Podvrški Kostanjevec, Podvrški Višnjevec, Podvrško Bukovje, Poklek, Raići, Rakitje, Rakov Potok, Rude, Samobor, Samoborski Otok, Savraščak, Sječevac, Slani Dol, Slapnica, Slava Gora, Srebrnjak, Stojdraga, Stojdraški Osredek, Strmec, Sveta Helena, Sv. Nedjelja, Sv. Martin pod Okićem, Šimraki, Šipački Breg, Velika Jazbina, Velika Rakovica, Veliki Lipovec, Vidoševići, Vratnik, Vrbovec, Vrhovčak, Žumberački Brezovac, Žumberački Osredek, Žumberački Tisovec, Žumberačko Novo Selo i Žumberačko Selce.

Ruta nastavlja pokraj ribnjaka i ubrzo prelazi u široki makadam koji vijuga najprije livadom, a zatim šumom uz riječicu Breganu prema restoran-izletištu Žumberačko eko selo i Koretićima.

Desno se makadam odvaja za Žumberačko eko selo.

- 30. siječnja 1944. godine u Korpus je uključena novoformirana 34 žumberačko-pokupsko-turopoljska divizija i td. (2).

Područje prijelaza za pogranični promet »Novo selo Žumberačko« obuhvaća katastarsku česticu k. č. 887/2 upisano u k. o.

Osim Fašnika, Samobor nudi brojne druge turističke zanimljivosti, a u blizini grada smjestilo se Samoborsko i Žumberačko gorje koje nudi brojna prirodna bogatstva, kulturne i sakralne znamenitosti, arheološka nalazišta, planinarske i biciklističke staze te planinarske domove i ugostiteljske objekte.

Kada se sljedeći puta u 16. st. ponovno spominju u dokumentima, žumberačko je područje, opustošeno turskim osvajanjima, već postalo dijelom Vojne krajine.

Sunce zalazi za Žumberačko gorje, jedan osamljeni paraglajder lebdi iznad Kustošije i lagano se spušta u Vrapče...

Zadnje žumberačko naselje do kojeg smo ovaj put stigli su Čunkove Drage.

Itinerer hrvatskim parkovima prirode obuhvatio bi Biokovo, impozantnu krašku planinu iznad Makarske rivijere; Kopački rit, veliko močvarno područje na ušću Drave u Dunav izvanredno bogato biljnim i životinjskim svijetom; Lonjsko polje, jednu od najvećih močvara Europe, uz rijeku Savu istočno od Siska (hrastove šume, bogata ptičja fauna, osobito rode); Medvednicu, gorski masiv iznad Zagreba; Telašćicu, uski zaljev na Dugom otoku, kod NP Kornati, s malim jezerom Mir i najvećim klifovima u našoj zemlji (do 180 m); Sjeverni Velebit, svjetskim rezervat biosfere; Žumberačko-samoborsko gorje, zapadno od Zagreba; Papuk, najveće gorje u Slavoniji; Učku, planinu na istoku Istre, iznad Kvarnerske rivijere, te Vransko jezero (kraj Zadra), najveće u Hrvatskoj, poznato i po bogatstvu riba i ptica.

Izlet u nepoznato (Okić-grad) drugi je po brojnosti sa 50, dok je na snježnom Pliješu i Ječmištu kao trećem po brojnosti (Žumberačko gorje) bilo 44 planinara.

Obišlo se veći dio hrvatskih i slovenskih planina, kao što su Zagorje, Samoborsko i Žumberačko gorje, Velebit, Gorski kotar, Velika Kapela, Grobničke Alpe, te mnoge otočke planine.

Prolazite kroz sela Hartje, Drašći Vrh i Željezno Žumberačko, sva smještena na grebenu s prelijepim vidicima na žumberački kraj.

Za jesen je najavljeno i tiskanje kuharice sa starim receptima u kojima se koristi samoniklo žumberačko bilje.

Žumberačko doviđenja odzdravila je zelena Kupčina koja je poslije Kostanjevca pratila cestu i podvlačila se pod mostove.

U autohtonom prostoru smješten je bogat fundus predmeta koji svjedoče o baštini i povijesti žumberačkih Uskoka, njihovom identitetu od doseljenja na žumberačko područje prije skoro 500 godina do danas. tel: 01 3387 600

To je tzv. Svetokriški vidikovac s kojeg se proteže pogled preko Savske doline na Samoborsko i Žumberačko gorje sve do grada Velike Gorice.

Dvadesetak kilometara zapadno od Zagreba proteže se Žumberačko gorje koje je granično područje između dviju republika - Hrvatske i Slovenije.

Naime, Nadi Vukres najveća je inspiracija priroda, ljepota koja nestaje, i zato već godinama bježi iz Zagreba u Podravinu ili Žumberačko gorje i tamo slika pejzaže, proljetne ugođaje i zalaze sunca.

Naša hodnja nastavlja dalje po bregovitom kolnom putu, uz usputne lijepe poglede na žumberačko i dijelom samoborsko gorje, okolinu sa brojnim crkvama i lijepim okolišem, gdje se još uređuju vinogradi i oranice.

Osim toga Samoborsko i Žumberačko gorje motivi su zbog kojih je naše društvo osnovano pa osjećamo posebnu odgovornost prema tim nezaobilaznim točkama svih naših pohoda i planinarskih posveta.

S obzirom na geološko i značajke geotermalnih medija, Hrvatska se može podijeliti u tri područja: A) jadransko i područje Dinarida (Istra, Primorje, Lika, Dalmacija), s razmjerno malim vrijednostima geotermalnog gradijenta i toplinskog toka: 0,018 C/m, odnosno 29 mW/m 2 B) područje Središnje Hrvatske (Banovina, Kordun, Pokuplje, Žumberačko gorje, Zagreb, Hrvatsko zagorje, Prigorje, Međimurje), s najširim mogućim rasponom uporabivosti geotermalnih medija.

U veljači će planinari put Oštrca, u ožujku će ići na Boć (iznad Rogaške Slatine), u travnju na Žumberačko gorje i Brezovicu.