5. Župa Dajla je tijekom povrata zemlje dobila cca. 393 ha.

No tužbe Upravnom sudu podnijele su i župa Dajla (zastupana preko vatikanskog Državnog tajništva) te Abazzia d. o. o., tvrtka koju su osnovali talijanski benediktinci, kao i biznismen Mate Vekić iz Italije i njemačka banka sa sjedištem u Frankfurtu LHB Internationale Handelsbank AG.

Abbazia di Praglia je 27. lipnja 2006. godine podnijela tužbu Općinskom sudu u Bujama u kojem tuži sedam pravnih i fizičkih osoba među kojima su Biskupija, Župa Dajla, Republika Hrvatska, Grad Novigrad i drugi.

Osnivači su joj Porečka i pulska biskupija, župa Dajla i Diözesane Immobilien-Stiftung (Biskupijska zaklada za nekretnine austrijske biskupije iz Linza), a društveni ugovor o osnivanju društva sastavljen je 22. ožujka 1999. U Nadzornom odboru su dr. Franz Eckert iz Austrije, Jozo Barać i Vera Hek te Ilija Jakovljević iz Hrvatske, a predsjednik je Josef Mayr iz Austrije.

Općinski sud u Bujama 23. svibnja 1996. presudio je: Utvrđuje se da je župa Dajla pravni sljednik samostana u Dajli

Ministar također tvrdi da se Župa Dajla nije mogla legitimirati kao pravni sljednik spomenutog samostana, bez obzira što o tome postoji službena izjava Biskupskog ordinarijata u Poreču.

No, Župa Dajla, odnosno u njeno ime biskup porečki i pulski Ivan Milovan, proteklih je godina, prema istom izvoru, prodala (ili unijela u kapital trgovačkih društava) nešto više od 190 hektara zemljišta.

Sporazum kojim Župa Dajla u sastavu Porečke i pulske biskupije predaje dio zemljišta bivšeg benediktinskog samostana u Dajli benediktincima iz talijanske Praglie, odnosno njihovoj hrvatskoj tvrtci Abbazia d. o. o. sa sjedištem u Puli, obuhvaća 110 katastarskih čestica u k. o.

Na temelju tog sporazuma Biskupija i Župa Dajla morale bi talijanskim benediktincima platiti 6 milijuna EUR na ime obeštećenja, poreza i sudskih troškova i vratiti nekretnine, odnosno, ako ne vrate nekretnine, morale bi platiti još 25 milijuna EUR.

Tužbu je zbog toga podnijela župa Dajla (koju je zastupao državni tajnik Sv. Stolice), zatim tvrtka Abbazia iz Pule koju su osnovali talijanski benediktinci iz Praglije (vlasnici Dajle do 1948. godine kada su komunističke vlasti sve nacionalizirale) te pravne i fizičke osobe kojima je župa Dajla u međuvremenu rasprodala dio nekretnina: tvrtka Golf Istra Magica iz Buja, njemačka banka LHB i Mate Vekić iz Italije.

Na tome prostoru ostala je župa Dajla.

Župa Dajla je 2006. godine tvrtki Golf Istra Magica prodala 76 hektara zemljišta u Fratarskoj šumi.

Naime, u pitanje vlasništva nad zemljištem umiješao se i Vatikan te je sastavljen sporazum o uređenju međusobnih odnosa kojim su župa Dajla i porečka i pulska biskupija prenijeli prava vlasništva na nekretninama u korist ' Abbazije '.

S druge strane, kad bi Župa Dajla i Biskupija postupile prema odluci Kardinalske komisije i prenijele imovinu na trgovačko društvo« Abbazia d. o. o », koju je osnovana Abbazia di Praglia, platila sve sudske sporove, porez na prijenos nekretnina, štetu koje trpe druge 4 fizičke ili pravne osobe koje su tužene u ovom predmetu, te još jednim dijelom novčano obeštetila oo.

Na cijeli slučaj reagirao je i župan Jakovčić u čijem priopćenju stoji kako bi Porečkoj i pulskoj biskupiji mogao zaprijetiti bankrot ako se provede odluka prema kojoj Biskupija i novigradska župa Dajla odmah moraju predati imovinu, platiti 500 tisuća eura, a u roku od godine dana još gotovo 5,5 milijuna eura na ime obeštećenja, poreza i sudskih troškova. Ignoriraju se odluke hrvatskoj suda, stoji u priopćenju u kojemu se dodaje kako su benediktinci iz Dajle, kao talijanski državljani, već obeštećeni Osimskim sporazumima te da su s tim već dobili 1,7 milijardi nekadašnjih lira.

Tako u dopisu DORH-u stoji: »Ako se dokaže da župa Dajla nije imala pravo na povrat imovine, mi ćemo je odmah vratiti u vlasništvo države, od koje smo dobili imovinu«.

Valja naglasiti i da je Župa Dajla, kao " univerzalni pravni sljednik Samostana kasinskih benediktinaca Dajla ", pravomoćnom presudom još 1996. godine dobila 30 hektara poljoprivrednog zemljišta.

A da je odnos odvjetnika i porečke biskupije najblaže rečeno zanimljiv, otkriva detalj da je župa Dajla osnovala golfersku tvrtku u koju je unijela zemljište Fratarske šume na zagrebačkoj adresi budućeg kupca

Na temelju tog sporazuma Biskupija i Župa Dajla moraju talijanskim benediktincima u roku od godinu dana vratiti vrijedne nekretnine i platiti gotovo 6 milijuna eura na ime obeštećenja, poreza i sudskih troškova.

Podsjetimo, talijanski benediktinci smatraju da su oni vlasnici spomenutog atraktivnog zemljišta, a ne župa Dajla, kojoj je Hrvatska 1990 - ih vratila zemljište u procesu denacionalizacije.

U spor oko zemljišta se krajem srpnja izravno umiješao Vatikan, koji je sastavio sporazum o uređenju međusobnih odnosa, a kojim župa Dajla i Porečko-pulska biskupija prenose prava vlasništva nad nekretninama u korist Abbazije d. o. o.

Večernji list u posjedu je idejnih rješenja austrijskog arhitektonskog studija Hohensinn architektur iz Graza iz 2003. i 2004. godine za Projekt Dajla, koji je rađen po narudžbi tvrtke Benedikt d. o. o., čiji su vlasnici Porečko-pulska biskupija, župa Dajla i Diözesane Immobilien-Stiftung (Biskupijska zaklada za nekretnine austrijske biskupije iz Linza).

Jutarnji je u posjedu ugovora o samostanu Dajla i pripadajućem zemljištu, a u kojem u deset točaka na devet gusto tipkanih stranica piše da se župa Dajla obvezuje da će bez ikakvih daljnjih pitanja, benediktincima iz Praglie dati izričito ovlaštenje da se uknjiže u zemljišne knjige kao vlasnici stotinu i dvije katastarske čestice i suvlasnici osam katastarskih čestica zemljišta koje pripada samostanu.

Ekscelenciju gdina Mons. Santos Abril y Castello, rođenog u Alfambra (Španjolska) dana 21. rujna 1935. godine, Nadbiskupa titulara Tamade, Vice Camerlenga od S. R. C., za Povjerenika ad actum, radi definitivnog rješenja gore opisanog spora; te ga precizno upućujem i ovlašćujem da može zaključiti i potpisati u ime i za račun Biskupije Porečke i Pulske i Župne Sv. Ivana Krstitelja (nazvana Župa Dajla), i to umjesto Biskupa Mons. Ivana Milovana, zakonskog zastupnika Biskupije Porečke i Pulske i umjesto Župnika Milevoja Korena, zakonskog zastupnika Župe Sv. Ivana Krstitelja, Sporazum o uređenju međusobnih odnosa (između navedena dva subjekta i Abbazie di Praglia), čiji je integralni tekst priložen ovom aktu i čini njegov sastavni dio, zajedno sa svim aktima koje bude pripremio imenovani Javni bilježnik, a koji su potrebni radi ispunjenja i izvršenja Sporazuma u hrvatskom pravnom sustavu.

To je očito pogrešno, župa Dajla nije pravna nasljednica samostana, no svejedno veoma brzo prodaje 180 ha, u najmanju ruku spornog vlasništva, po niskoj cijeni i na vrlo čudan način (osnivanje društva na adresi budućeg kupca koji preprodaje zemljište za četverostruku cijenu), i sve to unatoč sporazumu koji je biskup prihvatio i potpisao, a kojim sporazumom benediktinci dobivaju manje od 50 % nekretnina.

Porečko-pulska biskupija i župa Dajla najvjerojatnije gube vlasništvo nad nekretninama samostana u Dajli i zemljištu oko njega.

Ovo se uklapa u objavljene informacije da su Župa Dajla i benediktinci iz Praglie imali i davni dogovor oko iskanja povrata imovine, barem one minimalne.

Župa Dajla te Porečka i pulska biskupija, kojoj organizacijski pripada, počele su poklonjeno im zemljište prodavati i ulagati u svoje tvrtke radi biznisa.

Gospodin Bešker, slobodan sam Vam spomenuti da sam sretan da je serija Župa Dajla (ne Dallas) skinuta sa stranica tiskovnih i elektronskih medija.

Oni su na osnovi priložene punomoći iz 1975. donijeli upravni akt kojim je Župa Dajla preko noći stekla stotine hektara priobalnog zemljišta.