Vid slabi, a ukoliko je zahvaćena žuta pjega, ravne linije izgledaju valovite.

Ukoliko je žuta pjega (dio mrežnice odgovoran za centralni vid, pa i čitanje) zdrava, nema razloga da već nekoliko dana nakon operacije ne budete sposobni čitati novine.

Stanice macule su bogate luteinom, žutim pigmentom koji je i dao naziv macula luteum, žuta pjega.

Analiza je pokazala da su žuta pjega i živčani završetci koji izlaze iz tog dijela oka mnogo tanji kod žena koje boluju od anoreksije no kod žena koje nemaju ovaj poremećaj prehrane.

Makula ili žuta pjega nalazi se na mjestu najveće koncentracije fotoreceptora, tzv. čunjića, na stražnjem polu mrežnice.

Stečeni se poremećaji pak vezuju uz različite bolesti mrežnice, odnosno stražnjeg dijela oka, osobito centralnog dijela, kao što je makula ili žuta pjega, potom vezuje se uz oštećenje ganglijskih stanica, vidnog živca i vidnog puta te uz bolesti perifernog dijela retine, visoke kratkovidnosti i ranog stadija glaukoma (povišen očni tlak).

Mjesto na mrežnici najosjetljivije na svjetlost naziva se žuta pjega.

Žuta pjega (macula lutea) je malo, ograničeno područje u stražnjem dijelu mrežnice, u kojem se nalazi visoka koncentracija žutog pigmenta, ponajprije luteina.

2) Zaštititi oči od najranije životne dobi kvalitetnim sunčanim naočala da bi se zaštitila žuta pjega od štetnog djelovanja UV zraka.

Zrake koje ulaze u oko lome se na rožnici, a zatim u unutrašnjosti oka na očnoj leći i tada fokusirane stižu na očnu pozadinu u mjesto centralnog vida koji se zove žuta pjega.

Dio mrežnice odgovoran za oštrinu vida je žuta pjega.

Žuta pjega je središnji dio mrežnice gdje su živčane stanice najgušće raspoređene.

Žuta pjega (macula) je mjesto na mrežnici sa najvećom koncentracijom čunjića.

Žuta pjega je mjesto najjasnijeg vida na kojeg pada (fokusira se) slika objekta kojeg gledamo.

U području stražnjeg pola, u sredini očne pozadine nalazi se žuta pjega gdje su samo čunjići koji reagiraju na jaku svjetlost i njihova je funkcija središnji vid i osjet boja.

Žuta pjega ili makula je mjesto najjasnijeg vida, a starenjem dolazi do promjena u strukturi same žute pjege.

Mjesto centralnog vida - žuta pjega, razvija se do kraja tek u dobi od 3 - 4 mjeseca, putevi između oka i vidnih centara u mozgu nisu do kraja zreli (mijelizirani) te novorođenče ne vidi potpuno jasnu sliku, osim toga zbog malenog oka novorođena djeca su dalekovidna (5,0 dsph).

Makula (žuta pjega) je točka najjasnijeg vida, najvažniji dio mrežnice na koji se projicira slika predmeta iz naše okoline.

Riječ je o oštećenju maculae luteae desnog oka (u prijevodu " žuta pjega ").

Žuta pjega (makula) središnji je dio mrežnice u pravcu optičke osi dioptriskog aparata oka u kojeg pada fokus slike promatranog predmeta.

Makula ili žuta pjega (Makula lutea) je najvažniji dio oka.

Žuta pjega ili fovea je udubljenje na mrežnici koje sadrži najviše čunjića te je u njemu razlikovna moć najveća.

Najveće koncentracije nalaze se u sljedećim dijelovima tijela: macula lutea oka (žuta pjega), mrežnica, leća, koža.

U središtu mrežnice nalazi se mjesto najoštrijeg vida, tzv. makula ili žuta pjega.

Žuta pjega (makula) središnji je dio mrežnice na koji se fokusira slika predmeta kojeg gledamo.

Unutar mrežnice nalazi se žuta pjega, gdje su najgušće poredane živčane stanice i gdje se regulira oštrina slike.

Osjetilo mirisa (njuha) strašno je važno, ono se nalazi visoko gore u korijenu nosa, tik uz koru mozga i zove se žuta pjega.

U središnjem dijelu mrežnice nalazi se struktura poznata pod nazivom " macula lutea " ili žuta pjega.

Lutein je antioksidans koji filtrira plavi dio svjetlosnog spektra (taj dio spektra osobito pridonosi oksidacijskom oštećenju), pa je stoga u najvećim koncentracijama prisutan u koži i makuli oka (koja je upravo zahvaljujući njemu i dobila naziv žuta pjega).

Dio mrežnice koji je odgovoran za oštrinu vida je žuta pjega.