Tko je god pogledao devetu epizodu Združene braće, taj budite uvjereni, neće nimalo preispitivati potrebu izručivanja jednog Ašnera hrvatskim sudovima, bez obzira koliko godina dotični imao ili kakvog zdravstvenog stanja bio.

" Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Ravnateljstvo policije, Odjel za međunarodnu policijsku suradnju, NCB Interpola Zagreb ne raspolaže novim podacima u vez s izručenjem Ašnera ", navodi se u odgovoru DORH-a u kojem se dodaje kako je Interpol Austrije izvijestio Interpol Zagreb da je obavljeno liječničko vještačenje Milivoja Ašnera i to po stručnjacima iz treće zemlje te da je utvrđeno kako Ašner boluje od izraženog stupnja demencije.

Hoće li Austrijanci udovoljiti zahtjevu Hrvatske i izručiti joj Ašnera, teško je sa sigurnošću reći budući da Austrija ne izručuje svoje državljane drugim državama.

Budaj kaže da je policiji dokumentirao da ne postoje dva Milivoja Ašnera, jedan žrtva, a drugi ratni zločinac, kao što je nedavno u medijima izjavio bivši ravnatelj Državnog arhiva Josip Kolanović, nego da se Ašner pred kraj rata uspio uvrstiti na popis žrtava fašizma.

Ašnera se tereti da je kao ustaški dužnosnik sudjelovao u zlostavljanjima, nasilnim iseljavanjima, privođenjima pred prijeke sudove, masovnim ubojstvima civila, internacijama u sabirne logore i deportacijama u logore smrti

Alen Budaj u svom istraživačkom radu pronašao je i živog zapovjednika požeškog ustaškog logora Milivoja Ašnera u Daruvaru.

JERUZALEM - Centar Simon Wiesenthal sa sjedištem u Jeruzalemu pozvao je u četvrtak austrijsku vladu da poduzme pravne korake protiv Milivoja Ašnera kojeg Centar sumnjiči za ratne zločine u Požegi tijekom Drugoga svjetskog rata.

" Unatoč mnoštvu inkriminirajućih dokaza protiv Ašnera, koji potvrđuju njegovu važnu ulogu u progonima i deportaciji stotina Srba, Židova i Roma u nacističke logore, gdje su ubijani, austrijska vlada suzdržala se od poduzimanja pravnih koraka protiv toga nacističkog zločinca ", stoji u pismu Zuroffa austrijskom veleposlaniku u Izraelu, dostavljenom Hini iz Jeruzalema.

Kaznenu prijavu protiv Ašnera Zuroff je podnio još sredinom prošle godine na temelju istraživanja mladog Požežanina Alana Budaja, u sklopu akcije " Posljednja šansa ", o stradanju Židova na požeškom području 1941. i 1942.

Zdravstvenu nesposobnost Ašnera za praćenje suđenja potvrdio je njemački zdravstveni stručnjak Norbert Nedopil kojeg je Austrija angažirala kao neovisnog stručnjaka koji je trebao procijeniti Ašnerovu sposobnost za suđenje.

Al kad se npr. traži izruà enje jednog Milivoja Ašnera, onda nikoga nije briga što je prošlo još više vremena, jer, Ašner nije bio antifašist.

Republika Hrvatska 2005. optužila je Ašnera za ratni zločin protiv civilnog stanovništva te zatražila njegovo izručenje, što je Austrija odbila s obrazloženjem da zbog teške demencije nije u stanju pratiti suđenje. (H)

Davanjem političkih i društvenih uloga bivšim ustaškim dužnosnicima poput Vinka Nikolića, Danijela Crljena ili pak Ive Rojnice i istovremenim ignoriranjem zahtjeva za suđenjem ustaškog koljača Milivoja Ašnera pokazuje se tadašnji, ali i današnji stav vladajućih prema bivšim ustašama.

ZAGREB - Hrvatsko Ministarstvo pravosuđa je u utorak od austrijskog ministarstva pravosuđa zatražilo izručenje Milivoja Ašnera koji je, u postupku koji se protiv njega vodi u Hrvatskoj, osumnjičen da je za vrijeme kvislinške tvorevine NDH počinio ratne zločine.

Ašnera se tereti da je kao predstojnik Predstojništva gradskog redarstva Požege, a zatim i kao upravitelj požeškog ustaškog Župskog redarstva Velike župe Livac-Zapolje, u razdoblju od 15. svibnja 1941. do 21. rujna 1942. godine, kao izvršitelj i naredbodavac, sudjelovao u protjerivanjima, pljačkama, zlostavljanjima, nasilnim iseljavanjima, privođenjima pred prijeke sudove, masovnim ubojstvima civila, internacijama u sabirne logore i deportacijama u logore smrti.

Temeljem kaznene prijave Državno odvjetništvo pokreće postupak i nakon što su provedene nužne istrage i prikupljeni brojni dokazi i iskazi svjedoka, županijski državni odvjetnik 21. ožujka ove godine Županijskom sudu u Požegi podnosi istražni zahtjev protiv, za ratne zločine osumnjičenog Milivoja Ašnera.

Županijski sud u Požegi prihvaća istražni zahtjev, a istražni sudac pokreće istražni postupak protiv Milivoja Ašnera.

Sudu su iskaze dali svi predloženi svjedoci, osim Ašnera koji bi se na sudu morao pojaviti i kao svjedok.

Hrvatska od Austrije zatražila izručenje Milivoja Ašnera

Hrvatskoj javnosti je zasigurno najpoznatiji po " lovu " na Milivoja Ašnera, bivšeg šefa ustaške policije, kao i prikupljanju dokaza vezanih uz zločine Ive Rojnice.

Za Efraima Zuroffa, lovca na nacističke zločince iz Centra Simon Wiesenthal (dobro ga se i mi sjećamo, iz nekih " naših priča - vezanih za sprovod Dinka Šakića, Thompsonove pjesme, zabranu posjeta Ante Đapića Izraelu, slučajeve Rojnice, Ašnera... - ne?) moguće suđenje (jer još ne znači da će suđenja 100 % biti i kada će se ono održati - trebaju još reagirati odvjetnici optuženog, a suci odlučiti prihvaćaju li slučaj) " napor da se Demjanjuk privede pravdi, šalje vrlo snažnu poruku da proteklo vrijeme (66 godina) ni na koji način ne smanjuje krivicu zločinca.

Izvidi se obavljaju i vezano uz Milivoja Ašnera.

Kako pak nazvati državu u kojoj još uvijek nisu procesuirani zločinci najgore vrste ubojice iz Drugog svjetskog rata poput Ašnera i Rojnice.

Zuroff je izrazio zabrinutost što još uvijek nije podignuta optužnica niti je podnesen zahtjev za izručenjem za Milivoja Ašnera (92 g.), koji je osumnjičen da je počinio ratni zločin nad civilnim stanovništvom 1941. i 1942. kao predstojnik redarstva u Požegi u vrijeme NDH.

Milivoja Ašnera (95) terete da je u Drugome svjetskom ratu počinio genocid i da je htio uništiti Srbe i Židove.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je upravni činovnik u Požeškoj županiji i nije nikad bio pripadnik neke policijske postrojbe ili ustaškog pokreta - izjavio je odvjetnik Milivoja Ašnera Genther Fornare

Novinar tvrdi da kod Ašnera nije opazio gubitak pamćenja.

" Smrt Milivoja Ašnera, ustaškog zloglasnog požeškog šefa policije koji je u Požegi na najbrutalniji mogući razriješio tzv. ' židovsko i srpsko pitanje ' za njegov bijeg iz Hrvatske 2004. godine u Austriju i neprocesuiranje izravno optužujem čitav hrvatski establišment, poglavito pravosuđe i diplomaciju, koja do 2011. nije izvršila nikakav pritisak na Austriju, dočim ga je ta superzaštitnica nacističkih zločinaca svim silama držala sigurnim od progona i zatvora ", navodi u svom priopćenju Alen Budaj koji je Ašnera locirao 2004. godine, prikupio svu dokumentaciju te prijavio slučaj ratnog zločinca Milivoja Ašnera Simon Wiesenthal Centru.

Oni koji 2004. godine u Hrvatskoj nisu mrdnuli ni prstom, a mogli su da spriječe njegov bijeg, sudionici su njegovog zločinačkog poduhvata, jer su omogućili zločincu da se spasi bijegom ", kaže danas Budaj naglašavajući kako je smrću Milivoja Ašnera hrvatskim i austrijskim vlastima pao je kamen sa srca, ali je suodgovornost za zločine koji je isti počinio, ostala na njima jer ga nisu priveli ruci pravde.

Milivoja Ašnera ponijela je navijačka groznica pa se zajedno sa suprugom prošetao ulicama Klagenfurta i posjetio nekoliko kafića.