Hrvatsku će zastupati dr. sc. Albert Bing, mr. sc. Magdalena Najbar-Agičić te Dino Mujadžević.

Agičić nije želio komentirati poziciju sadašnjeg predsjednika Nadzornog odbora Tesla štedne banke, saborskog zastupnika Milorada Pupovca, nakon jučerašnjeg pokretanja postupka za utvrđivanje sukoba interesa pred nadležnim saborskim Povjerenstvom, zbog Pupovčeva istovremenog statusa državnog dužnosnika i predsjednika Nadzornog odbora.

O njihovom specifičnom nakladničkom profilu, i uopće o problematici znastvene knjige u Hrvatskoj, razgovaramo s osnivačima Srednje Europe, ujedno i urednicima, Damirom Agičićem i Magdalenom Najbar - Agičić.

Osim već spomenutih radova Dimića i Antoljaka, pri izradi ovog rada poslužili su pojedini tekstovi nastali u istraživanom razdoblju koji su istovremeno služili i kao izvori i kao literatura (poput, primjerice, publikacije Deset godina jugoslavenske historiografije [ 6 ]), kao i nešto kasniji pregledi razvoja hrvatske historiografije iz pera Jaroslava Šidaka. [ 7 ] Za razumijevanje kasnijih (post-jugoslavenskih) stavova i gledišta povjesničara o razvoju hrvatske historiografije u istraživanom razdoblju (nerijetko s posve suprotnih, pa i suprotstavljenih, polazišta) korišteni su radovi i rasprave objavljeni nakon 1990. godine, no taj aspekt nije bio u primarnom fokusu ovog rada. [ 8 ] Od velikog značaja za ovaj rad bilo je istraživanje Magdalene Najbar-Agičić provedeno u okviru doktorskog rada o hrvatskoj historiografiji od 1945. do 1960. godine. [ 9 ] Ljubaznošću autorice, dobila sam na uvid njezina istraživanja i prije nego što je rad bio dovršen i obranjen, pa je to umnogome pomoglo razumijevanju veza i odnosa između historiografije, nastave povijesti i politike povijesti.

GK: Dr. Buczynski, kao što ste iz novina, vjerojatno, saznali, hrvatsko će Ministarstvo znanosti i obrazovanja ipak tiskati »glasoviti« sadržaj Dodatka udžbenicima za najnoviju povijest koji su napisali Snježana Koren, Magdalena Najbar-Agičić i Tvrtko Jakovina, koji je prošlog ljeta podijelio povjesničare i hrvatsku javnost.

Slavko i dr. Ivo Goldstein, dr. Neven Budak, dr. Tvrtko Jakovina, Snježana Koren, mr. Magdalena Najbar-Agičić i drugi) uopće ne reagiraju na krivotvorine i neistine u tekstovima njima ideološki bliskih autora.

Nastupili su još Petar Raić, Mihovil Raić, Benjamin Kresić, Luka Agičić i Marinela Petanović koji nisu uspjeli proći natjecanje po grupama.

Nešto više ima radova koji su posvećeni analizama udžbenika povijesti, a za razdoblje nakon 1945. godine treba izdvojiti dvije izvrsne analize Wolfganga Höpkena u kojima se bavi odnosom između nastave povijesti, kolektivnog pamćenja i identiteta u jugoslavenskom i postjugoslavenskom razdoblju. [ 10 ] Udžbenicima u razdoblju 1945 - 1990. bavi se i Stefano Petrungaro u knjizi Pisati povijest iznova u kojoj se u dijakronoj perspektivi analizira prikaz odabranih tema u hrvatskim udžbenicima povijesti od 1918. godine nadalje. [ 11 ] Ovdje se može spomenuti i rad Magdalene Najbar-Agičić o prikazima Tita u hrvatskim i srpskim udžbenicima povijesti koji se, doduše, uglavnom odnosi na razdoblje od 1970 - ih nadalje. [ 12 ] No, dok se udžbenici relativno često koriste u analizama politikâ povijesti (iako se pritom ponajviše pozornosti pridavalo razdoblju nakon 1990. godine), programi povijesti su zapostavljeni, iako su u hrvatskom i općenito jugoslavenskom kontekstu zbog svoje detaljnosti i preskriptivnosti izuzetan izvor informacija o narativima i ideologijama. [ 13 ]

Pozivnica na predstavljanje knjige Magdalene Najbar-Agičić

O temi su, uz moderiranje Dee Marić iz Documente, izvijestili stručnjaci za nastavu povijesti Magdalena Najbar Agičić s Medijskog sveučilišta u Koprivnici, Hrvoje Klasić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Denis Detling iz Muzeja Slavonije u Osijeku i Miljenko Hajdarović, urednik Hrvatskog povijesnog portala, elektroničkog časopisa za povijest.

Magdalena Najbar-Agičić je povjesničarka i prevoditeljica, urednica u izdavačkoj kući Srednja Europa i članica uredništva časopisa Gordogan.

Damir Agičić je povjesničar, izvanredni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i njegov aktualni pročelnik.

Najviše se kreditiralo male gospodarstvenike, ali ne i političke stranke, kako se nagađa i zbog čega se proziva banka za loše rezultate, kaže Agičić.

Netom ovjenčan Kiklopom za znanstveno djelo godine, u jakoj konkurenciji, uz snažan znanstveni predstavljački tim: Tvrtko Jakovina, Damir Agičić i Srećko Horvat, autor je imao dvostruki razlog za zadovoljstvo koje nije krio.

Milorad Pupovac, Marinko Zadro, Zvonko Agičić i Srđan Srećković

Županijski veterinarski inspektor Damir Agičić međutim kaže kako su slučajevi oboljenja krava sporadični i da nema mjesta panici, a vjeruje kako će naknada vlasnicima oboljelih grla biti pravedna.

" Ljudi se ne moraju bojati, nitko se do sada nije žalio niti na iznos ni proceduru, oko dobivanja naknade " Agičić kaže da razumije zabrinutost seljaka no drži da je najvažnije poštivanje mjera u suzbijanju bolesti uz nadzor veterinarske struke.

Agičić naglašava kako procjenu ispravnosti mesa i moguće upotrebljivosti određuje isključivo veterinar na klaonici.

Inspektir Agičić je u dubokom snu kao i njegov stranački kolega Čobanković.Samo da ga nevidi Jakovina mogao bih ostati bez funkcije...

Banka bi na jesen trebala obaviti treći krug dokapitalizacije, kako bi se osiguralo oko 120 milijuna kuna, potvrdio je predsjednik uprave banke Zvonko Agičić.

Čitaju: Adam Agičić (4. raz.) na poljskom i Dora Barišić (4. raz.) na hrvatskom.

Diplome, pohvalnice i zahvalnice za sudjelovanje na natječaju svim učenicima i mentorima uručili su ravnatelj Gradske knjižnice Ivan Stipić i zamjenica ravnatelja Darija Mataić-Agičić.

Damir Agičić,« Doktorati iz povijesti u Republici Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata »izlagao je o temi disertacija i strukturi doktoranada povijesti u navedenom razdoblju.

Ljiljana Radošević, te izabrani vjernici (po broju glasova): Martin Vinković, Katica Novosel, Ankica Baboselac, Ana Rudec, Blanka Markotić, Mihaela Maričević, Vesna Nosić, David Džimbeg, Marija Ivanko, Ankica Kuprešak, Goran Alković, Damir Agičić, Stanka Jelinić i Josip Zubak.

S podnaslovom " Komunistička partija Jugoslavije, nastava povijesti, historiografija ", knjigu su na Odjelu za humanističke znanosti pulskog sveučilišta, pored autorice, predstavili dr. Igor Duda te u ime izdavačke kuće " Srednja Europa " dr. Damir Agičić, koji, kao i autorica, predaje ne Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Kako je Agičić rekao u uvodu, razdobljem socijalizma bave se samo rijetki povjesničari, svega njih desetak, a Snježana Koren jedna je od njih.

Za osobite dosege u popularizaciji povijesti Srednje Europe dobila ju je izdavačka kuća Srednja Europa, koju vode prof. dr. Damir Agičić i mr. sc. Magdalena Najbar-Agičić.

O knjizi će govoriti: prof. dr. Ivo Banac prof. dr. Jan Pelikán prof. dr. Damir Agičić doc. dr. Ondřej Vojtěchovský

riko je otvorio zanimljivo pitanje zbilja, koliko ti autori imaju radova objavljenih vani? vidi se ovdje http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=180285 da damir agičić koji službeno uređuje tu historiografiju objavljuje u krakovu, beču, sarajevu, mađarskoj, SAD-u. a zvonimir despot?

Učenici su u programu sudjelovali i čitanjem crtica iz učeničkog života kroz koje su obrađeni temeljni pedagoški postulati, a tekst Roditelji su najbolji pedagozi, u kojem Katica Mihaljević govori o roditeljskom, obiteljskom odgoju, kao temelju i ključu odgoja djece, čitala je zamjenica ravnatelja Gradske knjižnice, mr. sc. Darija Mataić Agičić, kojoj je autorica bila profesorica i mentorica.