Jedan je od najplodnijih ekon. pisaca između dvaju svj. ratova i u poraću: Trgovina i unutrašnja trgovinska politika (1931), Spoljna trgovinska politika (1932), Saobraćajna politika (1933), Zanatska politika (1934), Industrijska politika (1936), Održavanje seljačkog posjeda (1937), Razvoj ekonomske misli u XIX.veku (1938), Agrarna politika (1940), Ekonomska struktura Jugoslavije 1918 1941 (1950), Ekonomika agrara FNRJ (1950), Seljaci u kapitalizmu (1952), Uvod u ekonomiku Jugoslavije (1959).

Mehanizacija i moderne agrotehničke mjere omogućuju američkim farmerima da u prostranoj ravnici Srednjeg Zapada već desetljećima proizvode goleme količine hrane po vrlo niskim cijenama, a američka agrarna politika usredotočena je na to da se poljoprivreda još više industrijalizira.

Umjesto osmišljavanja hrvatskim uvjetima prihvatljivoga poljoprivrednog razvitka, domaća agrarna politika lutala je i nerijetko slijedila ili želje »domaćih velikih igrača« ili poljoprivredne ciljeve drugih, najčešće Europske unije.

Svoj temeljni rad " Agrarna politika " objavio je 1939. godine, poslije studijskog putovanja u Englesku (Cambridge) i Ameriku (Princeton), a zatim ga obogatio mnogim prinosima - bili su zaista neprolaznog značaja, pa Ekonomski fakultet u Zagrebu (koji je on i osnovao poslije rata) izdaje 2005. godine njegovu (otprilike pedeset i petu) knjigu " Održanje seljačkog zemljoposjeda i druge agrarno-ekonomske studije ", kao prilog ovoj aktualnoj diskusiji oko releativnih vrijednosti " farmerske " i " seljačke " poljoprivrede.

Ovaj fond se sastoji od slijedećih serija: Zapisnici sjednica i opći spisi 1945 1955, Ratna šteta 1945, Konfiskacija imovine 1945 1947, Agrarna politika 1945 1954, Nacionalizacija imovine 1948/1950, Građevinske dozvole 1937 - 1955, Statusna pitanja zanatskih, trgovinskih i ugostiteljskih radnji 1945/1955 i Personalni i disciplinski predmeti 1945/1955. Od registraturnih pomagala sačuvane su samo dvije knjige evidencije građevnih dozvola i urudžbeni zapisnik Disciplinskog suda.

Pristupom Republike Hrvatske Europskoj uniji, nacionalni carinski propisi i zakonodavstvo koje uređuje trgovinu s trećim zemljama prestaju vrijediti i počinje primjena zajedničkih carinskih propisa Europske unije. 1. Uvod 2. Propisi RH koji se nakon ulaska u EU više neće primjenjivati 3. Propisi EU koji će se početi primjenjivati nakon ulaska RH u EU 4. Tarifne i netarifne mjere 5. Zajednička agrarna politika 6. Ribarstvo 7. Mjere zajedničke trgovinske politike 8. Zaključak

Agrarna politika EU-a ne štiti hrvatsko selo

Zajednička agrarna politika EU ne bavi se rješavanjem problem okoliša i zdravlja ljudi, ne bavi se opstankom malih ljudi, nego profitom velikih.

Time bi se osuvremenila agrarna politika, te bi se stvorila valjana gospodarska podloga u agraru.

Naša agrarna politika zasniva se na podjeli gospodarstava na komercijalna i nekomercijalna, te je donesen pravilnik o provedbi mjera agrarne politike.

Nestimulativna agrarna politika od plodnih parcela stvara ledine, a terase se pretvaraju u erozivne naplavine, pustoš.

U EU je u području poljoprivrede i ruralnog razvoja na snazi tzv. Zajednička agrarna politika.

No, niti činjenica da na vidjelo izlazi kako je agrarna politika potpuno promašena, Vladu ne sprečava u nastojanjima da na sve načine prikrije nezadovoljstvo seljaka, ističe čelnik HDSSB-a i dodaje:

Agrarna politika uništila je selo i seljaka.

Do kada će agrarna politika zadržati postojeći pristup saniranja neuspjeha i meteoroloških neprilika i planira li se možda kakav zaokret prema planiranju uspjeha i prevenciji štete izgradnjom sustava navodnjavanja?

AGRARNA POLITIKA EU IZRAZITO JE UČINKOVITA, a postiže rast produktivnosti, stabilizaciju tržišta i opskrbe, povećavanje farmerskih dohodaka i snižavanje potrošačkih cijena.

Dobar je primjer famozna Zajednička Agrarna Politika (PAC), sustav koji teoretski ima zadatak pomoći poljoprivrednicima putem subvencija njihovih proizvoda.

Poručio je kako će agrarna politika Kukuriku koalicije, kad dođe na vlast, biti politika optimalne eksploatacije svega što Hrvatskoj stoji na raspolaganju jer Hrvatskoj, kako je ustvrdio, treba ' veća proizvodnja po jedinici '.

TKO, KAKO, S KOJOM NAMJEROM I ZA ČIJI INTERES su sve dosadašnje vladajuće garniture činile i još uvijek čine zlo Hrvatskoj kao da im je ona mačeha evo za primjer Novi zakon o poljoprivrednom zemljštu, golf igrališta, način imenovanja sudaca, sudstvo u cjelini, agrarna politika, poticanje uvoza roba koje može i sama Hrvatska proizvesti, prepuštanje bankarskog sektora strancima više od 96 %, energetski sektor, loše gospodrsvtvo u cjelini, neomogučivanje ravnomjernog razvoja razvoja Hrvatske, stvaranje prekobrojnog broja općina i gradova, bujanje administracije koja je neučinkovita i koja je svraha sama sebi a ne građanima i gospodarstvu kojima bi trebala biti na usluzi, donošenje loših i neprovedivih zakona itd ima još dosta toga no vjerujem da i ti to znaš pa imaš priliku da nam svima koji smo tu na portalu predstaviš svoje buduće POLITIČKE smjernice rada i načine kako sva ta sranja ispraviti i usmjeriti Hrvatsku i njene građane na pravi PUT

Zaključeno je da, iako se na prvi pogled uočava obnova maslinika i drugih poljoprivrednih površina u vodičkom polju, još uvijek nedostaje jasna agrarna politika u proizvodnji i prodaji poljoprivrednih proizvoda.

Nakon izlaganja uslijedili su interventi sudionika, među kojima je prvi bio Zvonko Erak (SDP) koji je rekao da zadruge mogu funkcionirati samo onda ukoliko je ukupna agrarna politika dobro postavljena, kada je jasna i strategija i ciljevi.

I u našoj državi provodi se takva agrarna politika koja uništava male poljoprivrednike, i pogoduje se samo velikima.

Mnogi europski zastupnici strahuju da će prijedlog u sadašnjem obliku samo izazvati još više birokracije, ali mnogi su i mišljenja poput Njemaca kako« pojednostavljena agrarna politika treba biti srž reforme ».« Zajednička poljoprivredna politika mora biti poštenija i efikasnija », stav je svih.

Najvažnije ime koje se prije drugog svjetskog rata vezuje uz tu tematiku jest Milan Ivšić, koji kontinuirano od 1925./26. do 1941./42. predaje socijalnu tematiku u kolegijima:« Sociologija »,« Agrarna politika »i« Principi sociologije ».

Sama po sebi, europska agrarna politika koja je usvojena 2008. g. za potporu biodizela biti će odgovorna za povećanje cijena hrane za 36 posto u 2020. g., izjavila je Clara Jamart, članica Oxfama zadužena za poljoprivredu.

Po njegovim riječima, agrarna politika zadnjih je dvadeset godina išla u pravcu raslojavanja sektora poljoprivrede, a prema većem uvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Usporedbe radi, dvije glavne stavke proračuna na koje se troši najviše sredstva su Zajednička agrarna politika i Kohezijska politika s 44 i 57 milijardi eura, odnosno 33,1 posto i 35,5 posto udjela u proračunu.

Umjesto osmišljavanja hrvatskim uvjetima prihvatljivog poljoprivrednog razvitka, domaća agrarna politika lutala je i nerijetko slijedila ili želje« domaćih velikih igrača »ili poljoprivredne ciljeve drugih, najčešće Europske unije.

Više... »proizvođači naći u konkurenciji s visoko subvencioniranim proizvođačima EU na velikome jedinstvenom tržištu bez ikakvih trgovinskih zapreka te bi stoga trebalo hitno posvetiti pozornost korištenju mogućnosti koje pruža agrarna politika EU, a sve radi razvitaka hrvatske poljoprivrede.

Uz mnoštvo istaknutih radova iz agrarne ekonomike, Frangeš uvodi više agrarno-ekonomskih predmeta kao što su Gospodarska uprava i taksacije, Zadrugarstvo, Gospodarska trgovina, i Agrarna politika