Diplomirao je na Nastavničkom odsjeku (kiparstvo) Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Umjetnik je diplomant zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, a izložene su trideset i dvije glave izrađene u sirovoj glini.

1976. otkupna nagrada na izložbi Susreti Akademija likovnih umjetnosti Jugoslavije; 1980. nagrada za slikarstvo na izložbi Vojnici-likovni umjetnici; 1991. nagrada Fonda za kulturu Republike Hrvatske na izložbi 13. zagrebačka izložba crteža; 2002. nagrada Kabineta grafike Hrvatske akademije likovnih umjetnosti na izložbi 3. hrvatski trijenale crteža

Piše o grafičkom dizajnu i tipografiji te predaje tipografiju na odsjeku za dizajn Akademije likovnih umjetnosti i dizajna u Ljubljani.

Hrvatski film izabran u " Dječjem natjecanju " je " Kućica u krošnji " u produkciji " Ars animata studia " i režiji Darka Kreča, a u kategoriji " Studentskog natjecanja " bit će prikazan " Pociag " (Vlak) film zagrebačke i krakowske Akademije likovnih umjetnosti u režiji Gorana Stojnića.

Revija okuplja studente akademija (Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti, Umjetničke akademije u Splitu...), kinoklupske autore (od onih najstarijih kinoklubova poput Kino kluba Split i Zagreb do novijih entuzijasta poput onih u DOKUartu iz Bjelovara), te samostalne autore iz svih djelova Hrvatske.

U lipnju 1907. godine Bela Čikoš Sesija sudjelovao je u utemeljenju Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, uz Roberta Frangeša Mihanovića, Rudolfa Valdeca, Roberta Auea, Otona Ivekovića, Mencija Klementa Crnčića i Branka Šenou.

Prednost će se davati studentima Dizajna, Akademije likovnih umjetnosti i srodnih umjetničkih studija, no u obzir će se svakako uzimati i svi ostali kandidati s prijavljenim radovima.

Slijedom toga, gradonačelniku je predstavljena grafička mapa Bol, izrađena u suradnji Medicinskog fakulteta i Akademije likovnih umjetnosti, a koja će svjetskoj zdravstvenoj javnosti biti predstavljena na zagrebačkom Kongresu.

Najbolji će film Velikog natjecanja proglasiti tročlani žiri koji čine Norvežanin Gunnar Strøm, izvanredni profesor na Sveučilištu Volda, Kanađanin Chris Robinson, umjetnički direktor Međunarodnog festivala animiranog filma u Ottawi te Darko Bakliža, hrvatski autor animiranih i eksperimentalnih filmova te profesor na Odsjeku za animirani film i nove medije Akademije likovnih umjetnosti i Studiju dizajna u Zagrebu.

Martina Vrbanić, slikarica iz Zagreba koja je osim Akademije likovnih umjetnosti završila i Ekonomski fakultet, izložila je kolekciju slika Čarobne kapi, na kojima se nalaze djevojke u imaginarnom prostoru, izvedene u crno-bijeloj tehnici, dok je neobičan krajolik oko njih naslikan pastelnim bojama uz dodatak bakrenih detalja.

Čini se kako su upravo akademije trenutno izrazito produktivne, pa je tako sa zagrebačke Akademije dramske umjetnosti odnosno Akademije likovnih umjetnosti, Odsjeka za animirani film i nove medije te splitske Umjetničke akademije na ovogodišnju Reviju prijavljeno ukupno 14 radova ili više od deset posto od svih 119 filmova koliko je ove godine snimljeno, a od 47 igranih filmova devet ih dolazi kao plod rada akademaca.

Godine 1902., on i Bela Čikoš Sesija s obiteljima su potegnuli čak do Brooklyna, ne bi li ostvarili svoj Američki san, ali od toga ni bilo niš pa se Auer profesor Obrtne škole i Akademije likovnih umjetnosti posvetio portretiranju onodobne zagrebačke kreme, i omiljenim aktovima (radilo se, uz anonimne modele, o tada popularnoj glumici Selmi Karlovac, i Štefici Vidačković, Miss Europe 27.). Auer je, piše Patricia Kiš, slikao novi tip moderne samouvjerene žene u pomno dekoriranom prostoru, afirmirao je ženu oslobođenu korzeta i moralnih stega ranije generacije.

Momjan će ove godine biti mjesto susreta istarskih suvremenih umjetnika sa studentima zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti pod vodstvom mentorica Nicole Hewitt i Ane Hušman, te studenata Umjetničke akademije u Splitu kojim je mentorica zagrebačka umjetnica Vlasta Žanić te umjetnika s Metropolitan School of Art iz Londona.

Svojedobno jedna od najtalentiranijih studentica Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, ostvarila je respektabilnu kiparsku karijeru unatoč životu na periferiji kulturno-umjetničkih zbivanja.

Voditeljica obiju radionica je Jelena Bračun, apsolventica Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Duška Boban diplomirala je 2000. godine na grafičkom smjeru Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Ante Kuduza.

Cilj je izložbe pokazati presjek hrvatskog slikarstva na prijelazu 19. u 20. stoljeće s temeljnim naglaskom na poveznice s münchenskom slikarskom školom, te se na taj način uključiti u obilježavanje 200. godišnjice Akademije likovnih umjetnosti u Münchenu i projekt " München kao europsko središte umjetničkog školovanja " kojeg su pokrenuli münchenska Akademija i Centralni institut za povijest umjetnosti.

Osim filmova finske Umjetničke akademije Turku, koja je proglašena i najboljom školom 2012. po izboru selekcijske komisije Animafesta, vidjet ćemo i presjek najboljih filmova iz mlade ali uspješne njemačke Filmske akademije Baden-Württemberg te po prvi put i filmove sa zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti.

Studenti 4. godine Akademije likovnih umjetnosti, Odsjek za animirani film i novi mediji, autori su jedne od dviju festivalski špica prikazanih na današnjoj konferenciji za novinare.

Među deset odabranih filmova ovogodišnje Revije sedam je studentskih ostvarenja sa zagrebačke Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti te s Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, odnosno tri filma članova filmskih klubova i samostalnih autora.

Izložit će se 23 rada studenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, koji su ušli u uži izbor za nagradnu skulpturu koja će biti dodijeljena dobitnicima Godišnje nagrade " Luka Ritz " za promicanje tolerancije i škole bez nasilja, te 8 plakata studenata Grafičkog fakulteta Zagreb.

Naposljetku, otkriće je i činjenica da je veliki slikar i profesor Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Marino Tartaglia, odlazio sa studentima Akademije na slikanje po motivu i u prirodi na Makarsko primorje.

(Ovo pismo je autorskog karaktera i ne odražava stav Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.)

S jedne strane, knjiga može služiti kao udžbenik (ponajprije dijelovi o proizvodnji crtanoga filma), dok povijesni dijelovi imaju priručnička obilježja, a sve može poslužiti studentima Akademije likovnih umjetnosti, Akademije dramskih umjetnosti, studentima Filozofskog fakulteta, djelatnicima profesionalcima u animacijskoj proizvodnji, u kino i video klubovima.

Festival je koncipiran kao petodnevno promocijsko prodajno događanje, gdje će posjetitelji moći uživati u promociji i kupovini vrhunskih čokoladnih proizvoda, zabavnim programima i nizu popratnih festivalskih aktivnosti koje će biti organizirane u suradnji sa partnerima, izlagačima i sponzorima: Chocofest gastro klub čokoladne tematske večeri u poznatim zagrebačkim restoranima zabavni programi za djecu i odrasle nagradne igre Chocofest cooking show kuhanje uživo pred publikom, gostovanje najpoznatijih domaćih kuhara i slastičara Chocofest dječji dan 12.02. djeca biraju najbolju čokoladu festivala Chocofest Art skulpture od čokolade - Denis Krašković i studenti Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu Chocofest card posebna festivalska kartica pogodnosti koja omogućava brojne popuste, degustacije, poklone i dr. Chocofest knjižara predstavljanje knjiga o čokoladi, kuharice, recepti

Sa četrnaest godina si je nacrtala put do Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn, te nakon nje i do Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Inicijativa o preuređenju vojnog skladišta na Borongaju u umjetnički inkubator kao prostor za razvoj umjetničkog istraživanja u kojem će se smjestiti atelieri, studiji i dvorane Akademije dramske umjetnosti te Muzičke i Akademije likovnih umjetnosti zaživjela je, te se sada intenzivno radi na programu rada i korištenja ovog prostora.

U mirovinu odlazi 1984. godine, no intenzivno nastavlja s umjetničkim radom, posebice na području kiparstva. 2000. organizirana je velika retrospektivna izložba u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. 2003. godine u izdanju Akademije likovnih umjetnosti i Skaner studia, Zagreb, objavljena je Perićeva monografija autora Tonka Maroevića i Mladenke Šolman. 2007. godine je po njegovom nacrtu realizirana 12. dionica Bijele ceste na Dubrovi kod Labina.

Tamara Bilankov je studentica diplomskog studija Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i predstavila je svoje viđenje tabua kroz izložak Temperatura.