Ekotoksiološki podaci obuhvaćaju podatke važne za prosudbu štetnog djelovanja kemijske tvari ili pripravka na vode (toksičnost na bakterije aktivnog mulja, akutna toksičnost na vodene organizme Daphnija magna, i/ili ribe i alge, biorazgradljivost proizvoda).

Iz bioloških bazena II. stupnja voda s mikroorganizmima (aktivnim muljem) odlazi u dvije taložnice po 1200 m 3 gdje se bistri.Dio aktivnog mulja vraća se u biološke bazene, a višak mulja transportira se zemljane lagune.

Iz tog dijela otpadna voda otječe u aeracijski bazen u kojem se vrši finalno biološko pročišćavanje pomoću aerobnih mikroorganizama aktivnog mulja i II stupanj pojačane biološke eliminacije fosfora.

Primjena iz aviona je dozvoljena pod uvjetom da je najmanje 150 m udaljena od naselja i 500 m od ribogojilišta, jezera i rijeka. U primjeni nije opasan za gujavice, pčele ako se tretira prije ili nakon leta pčela i ne inhibira razgradnju metodom aktivnog mulja i mikrobiološku aktivnost tla.

Smjesa aktivnog mulja filtrira se pod tlakom kroz membranu.

Dio aktivnog mulja iz aktivacijskog dijela prepumpava se kao višak u primarni taložnik.

Prvi stupanj radi na principu aktivnog mulja dok drugi stupanj radi na biofilm tehnologiji.

U zgušnjivaču (V = 100 m 3) se višak aktivnog mulja gravitacijski ugušćuje i sa dna se povremeno, ovisno o količini viška mulja, crpi direktno u centrifugu.

Osim što se postiže zadovoljavajuća kvaliteta izlazne otpadne vode i obrađeni višak aktivnog mulja ima zadovoljavajuće karakteristike.

Bakterije aktivnog mulja odgovorne za denitrifikaciju počinju trošiti kisik iz prisutnih nitrata u egaliziranoj sirovoj otpadnoj vodi i mulju, pri čemu se izdvaja dušik u plinovitom stanju i uz pojačano mješanje sadržaja u cilindru otplinjava se u atmosferu tj. vrši se denitrifikacija dušičnih spojeva.

Sve navedeno se vrši putem aerobnih mikroorganizama (aktivnog mulja) uz umjetno unošenje potrebne količine kisika pomoću aeracijskih grana sa suvremenim membranskim aeratorima.

Današnje tehnologije koje se primjenjuju u obradi otpadnih voda temeljene na uporabi aktivnog mulja zahtijevaju velike volumene reaktora i taložnika.

U zadnjih nekoliko godina istraživanja su usmjerena ka proizvodnji i uporabi aktivnog mulja u obliku granula u obradi otpadnih voda.

Rezultati postignuti tim istraživanjima ukazuju na potrebu istraživanja mogućnosti obogaćivanja aerobne granule aktivnog mulja sa odabranim vrstama mikroorganizama da bi se granula održala postojanom i pri nižim koncentracijama otopljenog kisika.

Detaljno je obrađen primjer proračuna uređaja naselja veličine 3000 stanovnika postupkom aktivnog mulja.

U grupu biotestova spadaju i mikrobiološki testovi, a najpoznatiji su metoda inhibicije bakterijskog rasta (kao test organizam rabi se mješovita bakterijska kultura u obliku aktivnog mulja) i YTT-test (rabi se pekarski kvasac Saccharomyces cerevisiae).

Za dobar učinak flokulacije važno je imati uvijek izvjesnu količinu aktivnog mulja koji služi kao lebdeći muljni filter.

S prelaskom u naknadni taložnik dio absorbcija se završava i dolazi do odvajanja izbistrene otpadne vode i ' ' teškoga ' ' aktivnog mulja.

Svaki radni dan vrši se uzorkovanje i analiza sirove otpadne vode, pročišćene otpadne vode, aktivnog mulja te dehidriranog mulja.

Postupak pročišćavanja je mehaničko-biološki, a sastoji se od slijedećih elemenata: dva glavna kolektora, pužne pumpe, grube rešetke, prelivne komore s mjernim profilom, aeracionog bazena s mamut rotorima, sekundarne taložnice, prepumpne stanice za recirkulaciju aktivnog mulja, stabilizacionog bazena, polja za zgušnjavanje aktivnog mulja, te izlaznog kanala s mjernim profilom.

Razdvajanje aktivnog mulja od pročišćene otpadne vode odvija se u sekundarnom taložniku.

Otpadna voda gravitacijski dolazi do uređaja i ulazi u primarni taložnik, koji ujedno služi kao i spremnik za višak aktivnog mulja.

Aeriranjem vode i zadržavanjem optimalne količine aktivnog mulja za rast mikroroganizama u 10 - 15 dana u bazenu bioreaktora nastani dovoljan broj mikroroganizama, da u kratkom vremenu obrade sve organske tvari, koje opterećuju otpadnu vodu.

Prva i druga komora služi kao primarni taložnik i kao spremnik viška aktivnog mulja koji nastaje u procesu pročišćavanja, ukoliko se ne koristi poseban spremnik za mulj.

U jednome danu može prihvatiti 300 kubičnih metara otpadnih voda, a koristi tehnologiju aktivnog mulja.

U njemu dolazi do razdvajanja sloja viška aktivnog mulja i sloja pročišćene vode.

Iz sekundarne taložnice, odnosno crpilišta povratnog mulja 80 % mulja se vraća u biološki stupanj u svrhu održavanja potrebne koncentracije aktivnog mulja u bioaeracijskom bazenu.

Višak aktivnog mulja se usmjeruje ka klasičnom gravitacijskom zgušnjivaču i spremištu viška sekundarnog mulja.

Postupak pročišćavanja će biti pomoću aktivnog mulja s istovremenom stabilizacijom mulja sličan je konvencionalnom postupku pročišćavanja otpadnih voda.

U gornjem se dijelu bazena vrlo brzo uspostavlja anoksično stanje, jer bakterije aktivnog mulja odgovorne za denitrifikaciju troše kisik iz prisutnih nitrata u egaliziranoj sirovoj otpadnoj vodi i mulju, pri čemu se izdvaja dušik u plinovitom stanju te dolazi do njegovog otplinjavanja u atmosferu.