Ove usluge nedvojbeno mogu povećati kvalitetu skrbi bolesnika s akutnim koronarnim stanjem i mogu smanjiti bespotrebne troškove (sanitetski letovi za bolesnike kojima ne treba hospitalizacija), poglavito u drugoj i trećoj skupini usluga.

postupak s bolesnikom s akutnim koronarnim sindromom, koordinacija sa liječnikom na terenu i dežurnom bolnicom, odnosno laboratorijem za kateterizaciju radi moguće perkutane invazivne intervencije,

Drugim riječima liječe se bolesnici s akutnim zatajenjem jetre, bubrega, septičnim šokom, bolesnici s plućnom embolijom, srčanim popuštanjem raznih etiologija, akutnim koronarnim sindromom, bolesnici s različitim oblicima akutnih intoksikacija i njihovim posljedicama, bolesnici s poremećajem svijesti svih etiologija, te bolesnici u kojih je došlo do odbacivanja transplantiranih organa.

RIJEKA »Zlatko Čubranić je stekao akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, znanstvenog polja kliničke medicinske znanosti, znanstvene grane interna medicina obranom doktorskog rada pod nazivom »Dijagnostička i prognostička vrijednost srčanog proteina koji veže masne kisiline i BB izoenzima glikogenfosforilaze u bolesnika s akutnim koronarnim sidromom«.

Oko 1.000 ispitanika (od kojih 500 zdravih, 250 onih koji su preživjeli infarkt i 250 s akutnim koronarnim sindromom) ispunjavalo je upitnike o navikama vezanim za spavanje i obroke.

Prema dostupnim podacima, ukupni broj bolesnika s koronarnom bolesti srca, odnosno akutnim koronarnim sindromom (akutni infarkt miokarda), u Hrvatskoj tijekom jedne godine iznosi oko 7300, od čega 2100 bolesnika godišnje umre, veći dio već u hitnoj službi (oko 1700), a manji dio tijekom hospitalizacije (oko 350).

Liječenje bolesnika s ET i akutnim koronarnim sindromom podrazumijeva hitnu ili elektivnu PCI, CABG ili intrakoronarnu aplikaciju fibrinolitičkog agensa.

Bolesnici s akutnim koronarnim sindromom javljanju se najčešće najprije u domove zdravlja, bilo svojim odabranim doktorima (timovima) obiteljske medicine, bilo u djelatnosti hitne medicinske pomoći kod iznenadne pojave simptoma.

Jasno je da dom zdravlja sa svojim službama predstavlja središnje ili najvažnije mjesto u zbrinjavanju bolesnika s akutnim koronarnim sindromom, podjednako kao i kardiološki odjeli bolnica ili posebne jedinice ili odjeli za koronarnu bolest srca.

O dobrobiti nepušenja na nedavnom Europskom kardiološkom kongresu izvijestila je Amerikanka dr. Erika Frolicher s University of California u San Franciscu te iznijela podatak da je u Italiji od 2005., kad je uvedena zabrana pušenja, broj pacijenata mlađih od 60 godina s akutnim koronarnim problemima smanjen 12 posto.

Mada je svakodnevna praksa u europskim zemljama različita, europski autori smatraju da u većine bolesnika s odgovarajuće liječenim akutnim koronarnim sindromom bolovanje ne treba trajati dulje od jedan do tri mjeseca.

Sažetak Liječnički timovi hitne medicinske pomoći imaju vrlo važno mjesto u suvremenom zbrinjavanju bolesnika sa akutnim koronarnim sindromom.

U radu se pojašnjava uloga županijskog doma zdravlja u zbrinjavanju bolesnika s akutnim koronarnim sindromom na temelju iskustava Doma zdravlja Međimurske županije u Čakovcu.

U projektu zbrinjavanju bolesnika s akutnim koronarnim sindromom posebno su razrađene i provedene zadaće reformiranog doma zdravlja: organiziranje, koordinacija i povezivanje timova, monitoring zdravstvenog stanja populacije na lokalnoj razini, epidemiološki nadzor, suradnja i zajednički rad s drugim službama, umrežavanje na lokalnoj razini, edukacija (pasivna i aktivna - s obje strane katedre), povezivanje zajedničkih dijagnostičkih servisa i uspostava kontrolu kvalitete.

Opisan je slijed u provođenju projekta zbrinjavanja bolesnika s akutnim koronarnim sindromom: postavljanje glavnog cilja (smanjenje obolijevanja i umiranja od akutnih koronarnih bolesti) i kratkoročnih i dugoročnih specifičnih ciljeva, usvajanje strategije na temelju glavnog cilja (edukacija, opremanje uvođenje i provedba posebnih programa, povezivanje, suradnja, osiguranje kvalitete kroz kliničke smjernice, i protokole) i ostali elementi - dignitet, vodstvo, timski rad), prihvaćanje i uvođenje protokola zbrinjavanja.

Terapija je indicirana u bolesnika s plućnom embolijom, dubokom venskom trombozom, akutnim koronarnim sindromom, ishemijskim moždanim udarom i u nekim prirođenim poremećajima koagulacije.

U prvom dijelu uključeni su ispitanici s akutnim koronarnim sindromom po stabilizaciji somatskog stanja, drugi dio proveden je nakon mjesec dana, a treći nakon 6 mjeseci.

Neke od osnovnih općih uloga doma zdravlja mogu se povezati sa svim zbrinjavanjima, pa tako i sa zbrinjavanjem bolesnika s akutnim koronarnim sindromom: Aktivna skrb za populaciju (zajednicu) u obuhvatu (odabir prioriteta) Monitoring zdravstvenog stanja populacije na lokalnoj razini (i izvješćivanje) Suradnja s drugim djelatnostima koje mogu utjecati na zdravlje populacije (škole, ustanove i poduzeća, nevladine udruge i sl.) Suradnja i zajednički rad s drugim službama (školska, patronaža, HMP, epidemiologija, socijalna medicina itd.) Epidemiološki nadzor (sa zavodom za javno zdravstvo), posebno utvrđivanje specifičnih potreba populacije Treba intervenirati na razini lokalnih zajednica te djelovati na smanjenje čimbenika rizika za kardiovaskularne bolest, a ne samo procjenjivati veličinu problema u populaciji. (7) a) Prioritet - akutni koronarni sindrom svakako mora biti jedan od prioriteta u očuvanju zdravlja stanovništva svih regija pa je kao takav i specificiran u prioritetima Međimurske županije i njenih lokalnih zajednica. b) Glavni postavljeni cilj projekta zbrinjavanju bolesnika s akutnim koronarnim sindromom u Međimurskoj županiji bio je smanjenje obolijevanja i umiranja od akutnih koronarnih bolesti. c) Specifični ciljevi, postavljeni na temelju glavnog cilja, podijeljeni su na kratkoročne i dugoročne:

U svjetlu novih saznanja razmatraju se novosti u terapijskom pristupu bolesnicima s akutnim koronarnim sindromom (ACS).

Vrlo česti bolesnici su osobe s infarktom miokarda, aritmijama, stabilnom i nestabilnom anginom pectoris, te akutnim koronarnim sindromom, kardiomiopatijom i ishemijskom bolešću miokarda.

Odsjek je dobro povezan s Koronarnom jedinicom i Jedinicom za intezivnu internističku skrb, organiziran osim kroz dežurstava i kroz pripravnosti, te omogućuje bolesnicima s akutnim koronarnim sindromom primarnu koronarnu intervenciju-PCA, bolesnicima s akutnim gastrointestinalnim krvarenjem hemostazu, te brojne druge potrebne urgentne intervencije.

Dodatni čimbenici koje bi trebalo uzeti u obzir pri odlučivanju o vrsti antikoagulantne terapije su: Bolesnici koji duže vremena uzimaju varfarin, imaju dobra iskustva i dobro su regulirani trebali bi nastaviti s istom terapijom. Veliki napredak u terapiji varfarinom postignut je kućnim nadziranjem INR-a. Dabigatran je prvi i trenutačno najrašireniji novi peroralni lijek na tržištu te o njemu trenutačno postoji najviše podataka. Dabigatran je kontraindiciran u bolesnika s uznapredovalim kroničnim bubrežnim zatajenjem; rivaroxaban nije kontraindiciran u iste skupine bolesnika, ali je potreban oprez prilikom primjene. Dabigatran je kontraindiciran u kombinaciji s verapamilom, kinidinom, amiodaronom, dronedaronom. Dabigatran se dijalizira; rivaroxaban se djelomično dijalizira. Rivaroxaban je indiciran u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom zbog veće razine dokaza proizašle iz ATLAS studije (5). U starijih bolesnika potreban je oprez prilikom primjene veće doze dabigatrana. U fazi su istraživanja novija saznanja o povećanoj incidenciji infarkta miokarda u bolesnika koji su dobivali dabigatran u usporedbi s onima koji su uzimali varfarin (6).

Usporedba medikamentne terapije i revaskularizacije Indikacije za revaskularizaciju kod bolesnika sa dijabetesom i stabilnom anginom ili akutnim koronarnim sindromom ne razlikuju se kod bolesnika sa dijabetesom i bolesnika bez dijabetesa.

Istraživači su zaključili da u žena s akutnim koronarnim sindromom takvo HNL može biti sigurno.