U stacionarnom dijelu, uz tradicionalnu odgođenu tj. kasnu kardiološku rahabilitaciju, ova ustanova spada u red rijetkih bolnica u svijetu koja više od desetljeća provodi ranu stacionarnu kardiološku rahabilitaciju, a koja je u današnje doba, obzirom na doktrinu liječenja akutnog koronarnog sindroma, od iznimnog stručnog, znanstvenog, ali i javnozdravstvenog značaja.

U neposrednoj je blizini od samo nekoliko metara udaljen Kateterizacijski laboratorij s navedenim aktivnostima u angiosalama, što uz lift koji direktno povezuje i Odsjek za prijem bolesnika s ovim kompleksom znatno olakšava, te ubrzava organiziranje i izvođenje urgentnih intervencija, pogotovu u okviru akutnog koronarnog sindroma i primarne koronarne intervencije prim-PCI..

Koronarografije s intervencijama na koronarnim arterijama tzv. perkutanom koronarnom angioplastikom implantacijom stentova, izvode se u elektivnim indikacijama ali i hitnim u okviru akutnog koronarnog sindroma odnosno infarkta srca.

Prethodna su istraživanja pokazala kako davanje statina u bolesnika s povišenim vrijednostima kolesterola šest mjeseci nakon akutnog koronarnog incidenta smanjuju mortalitet od najopakije bolesti današnjice.

Švedski su znanstvenici proveli studiju na ispitanicima mlađim od 80 godina, koji su nakon akutnog koronarnog incidenta otpušteni iz bolnice.

U RE-SONATE TM ispitivanju primijećene su usporedive stope akutnog koronarnog sindroma (ACS) uz Pradaxu, kao i uz placebo (0,1 % vs. 0,2 %), dok je u RE-MEDY TM ispitivanju primijećena viša stopa događaja akutnog koronarnog sindroma u skupini na dabigatranu (13 bolesnika, 0,9 %) u odnosu na varfarin (tri bolesnika, 0,2 %)

Glavne teme i eminentni stručnjaci predavači skupa bili su: Prof. dr. sc. Davor Miličić Važnost BNP-a u dijagnostici kroničnog srčanog zatajivanja. Prof. dr. sc Mijo Bergovec Uloga edukacije i telemedicinskih sustava u liječenju bolesnika s akutnim infarktom miokarda., Dr. Dragica Kramarić Prikaz rezultata liječenja akutnog koronarnog sindroma na Kardiološkom odjelu OB Koprivnica 2005. - 2006. i Dr. Krešimir Šutalo Prikaz zbirnih rezultata liječenja akutnog koronarnog sindroma u bolnicama sjeverozapadne Hrvatske 2005. - 2006. Stručni sastanak je započeo prof. dr. sc. Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva iz KBC Rebro o ulozi laboratorijske dijagnostike kroničnog zatajivanja srca i BNP-a (mozgovnog natriuretskog peptida) kao izuzetno vrijednog pokazatelja razvoja bolesti.

g) Protokoli Prema Protokolu za liječenje STEMI u Međimurskoj županiji, dijagnoza akutnog koronarnog sindroma postavlja se na temelju kliničke slike, nalaza 12 - kanalnog EKG te porasta (ili normalnih vrijednosti) troponina i drugih kardioselektivnih enzima (mioglobin, CKMB, LDH, AST).

Kako bi osigurali što kvalitetniju, pravovremenu pomoć oboljelima od akutnog koronarnog sindroma (popularno, srčanog napada) organizirana je Mreža primarne perkutane koronarne intervencije, tzv. PCI mreža, koji okuplja 12 intervencijskih centara za pomoć osobama pri srčanom udaru.

A) Uvođenje Registra akutnog koronarnog sindroma

Doc. dr. sc. Maja Strozzi istaknula je važnost pravovremene reakcije pri razvoju akutnog koronarnog sindroma, kojeg se najjednostavnije može opisati kao snažnu bol u prsima koju je moguće osjetiti tijekom odmaranja, stanja stresa ili fizičke aktivnosti. Uspješno liječenje ovisi o konkretnim simptomima, cjelokupnom zdravstvenom stanju i vremenu od pojave tegoba.

Ako imate znakove i simptome akutnog koronarnog sindroma (srčani udar, infarkt) kao što su bol u prsima i/ili lijevoj ruci, ubrzanje pulsa, mučnina, povraćanje, pojačano znojenje, poteškoće u disanju.

Cilj: Utvrditi kretanje bolničke i izvanbolničke smrtnosti od akutnog infarkta miokarda odnosno akutnog koronarnog sindroma u gradu Zagrebu.

Metode: Izvor podataka je Registar akutnog infarkta miokarda (1980. 2000.) odnosno akutnog koronarnog sindroma (2003. 2010.) za grad Zagreb.

U razdoblju od 2003. 2010. godine zabilježen je značajni pad smrtnost od akutnog koronarnog sindroma.

Lovrića obuhvatio osnove procjene globalne sistoličke funkcije i regionalnih poremećaja kontraktiliteta, ehokardiografsku evaluaciju akutnog koronarnog sindroma te problematiku ishemijske kardiomiopatije i ishemijske mitralne insuficijencije.

Direktan je to rezultat programa zbrinjavanja akutnog koronarnog incidenta.

Za navedene indikacije odobreni su u velikom broju zemalja, a kontekstu akutnog koronarnog sindroma (ACS) preliminarna istraživanja su pokazala obećavajuće rezultate.

Prikupljaju se podatci o bolesnicima s dijagnozom akutnog koronarnog sindroma hospitaliziranim na Klinici za interne bolesti KBC Split.

Pri službi se uvodi Registar akutnog koronarnog sindroma.

Od siječnja 2007. godine započelo se s prikupljanjem podatka o bolesnicima s dijagnozom akutnog koronarnog sidroma (što podrazumijeva infarkt miokarda i nestabilnu anginu pektoris).

U prvu studiju bilo je uključeno 15,526 bolesnika koji su hospitalizirani radi akutnog koronarnog sindroma (ASC), a vrijeme praćenja bilo je 24 mjeseca.

Važno je još spomenuti da je jasno rečeno da bi svi bolesnici koji su hospitalizirani zbog akutnog koronarnog sindroma svakako trebali započeti s liječenjem statinima još tijekom boravka u bolnici.

Treba započeti što ranije nakon akutnog koronarnog događaja.

U slijedu zbrinjavanja akutnog koronarnog sindroma (ACS) ključno mjesto ima dom zdravlja.

Zabilježeni su slijedeći simptomi: bol u prsištu, kratko disanje, a EKG je pokazivao sve znakove akutnog koronarnog sindroma.

The Task Force for the Diagnosis and Treatment of Non-ST-Segment Elevation Acute Coronary Syndromes of the European Society of Cardiology u časopisu European Heart Journal objavio je 14. lipnja 2007. nove smjernice za dijagnostiku i liječenje akutnog koronarnog sindroma bez elevacije ST segmenta.

Prema našim podacima, bolovanje nakon akutnog koronarnog sindroma u Hrvatskoj traje preko četiri mjeseca, a četvrtina bolesnika biva umirovljena nakon liječenja.

Klopidogrel je odobren u indikacijama za prevenciju aterotrombotskih događaja kod pacijenata koji su imali infarkt miokarda ili ishemički moždani udar, koji imaju utvrđenu bolest perifernih arterija te u pacijenata koji boluju od akutnog koronarnog sindroma, uključujući pacijente koji se podvrgavaju ugradnji stenta nakon perkutane koronarne interverncije.

Slika 2. Ishod akutnog koronarnog sindroma u stanovnika Grada Zagreba od 2003. do 2008. godine.