Možda najbliže opisivanju Sardinas showa stigao je poznati hrvatski rock kritičar Aleksandar Dragaš u svojoj tvrdnji« Ako je legendarni bluesman Robert Johnson, prema mitološkoj predaji, na raskršću prodao dušu vragu za vještinu sviranja gitare, onda je sasvim moguće da je sam đavo odlučio Johnsonovu dušu udahnuti u tijelo Erica Sardinasa.

Aleksandar Dragaš, Spektakli s misijom za sretniji svijet " Unatoč ponešto različitim dojmovima o upečatljivosti prvog i drugog nastupa, nije teško zaključiti kako su spektakularni koncerti U2 pod tehnološki i arhitektonski fascinantom, svemirskom pozornicom na maksimirskom stadionu - kako smo i najavljivali - bili kulturni, društveni i politički događaji koji nadilaze uobičajenu razinu rock koncerata.

Aleksandar Dragaš recenziju ovog albuma u Jutarnjem listu završava riječima: "... ostaje utjeha da najveći pjevački talent današnjice do provog albuma, karijere, priznanja i slave nije došao putem Pop Idola i sličnih idiotskih reality show natječaja. " Saša se prevario jer Joss je zapažena u dječjoj inačici popularne BBC talent show emisije " Star For A Night ".

Postoji i treći izlaz, a taj je da Zagrebom haraju samo narodnjaci estradnjaci ", piše Aleksandar Dragaš.

" Zašto ne bismo u kinima u izravnom prijenosu, primjerice, mogli gledati Springsteena sa stadiona Meadowlands ", pita se Aleksandar Dragaš.

Žiri u sastavu: Velimir Grgić, Aleksandar Dragaš i Igor Bašin najboljim filmom proglasio je film Sevdah o rodama, Silvija Mirošničenka, koji će biti objavljen u programu MAXTV i na nekoliko inozemnih festivala. Sevdah o rodama je zanimljiva priča snimljena u produkciji HRT o Edi Maajki, velikoj hip-hop zvijezdi, u kojoj je prikazan njegov život i odrastanje u Zagrebu kao izbjeglica, a u drugom dijelu nastup na koncertu u Novom Pazaru.

U razgovoru o knjizi i punku kao svjetonazoru, pridružit će im se glazbeni kritičar Aleksandar Dragaš te književnik i prevoditelj Borivoj Radaković.

Užas ' ', piše Aleksandar Dragaš za Jutarnji list.

" Multijezični, drugi po redu album pulske grupe The Chweger predstavlja u nas bolno rijetku kategoriju stilski ukusnih i čistih albuma s naglaskom na univerzalno razumljivu osjećajnost. " (Jutarnji list, Aleksandar Dragaš)

Već nas je uvodni rif ' Raw Powera ' ošinuo poput biča, a Iggy je bio polugola, 66 - godišnjak i još uvijek neuništiva rock n roll životinja koja šepa pozornicom i riče poput ranjenog leoparda u kavezu, ali se ne predaje ", piše oduševljeni Aleksandar Dragaš.

Igrom slučaja, niz je godina Aleksandar Dragaš bio u neposrednoj blizini Hladnog piva, pa je shodno tome napisao posve subjektivnu knjigu o najdražem bandu u kojoj iznosi vlastita sjećanja o vremenu u kojem je s Hladnim pivom proveo kao njihov menadžer, vozač, diskograf, a ponekad, zvuči neskromno, ali istinito, " mentor " ili " stariji punk-rock brat ", koji ih je s vremenom uputio u neke tajne punka, rocka, diskografije, menadžerstva i svega onoga što je bitno za jednu rock karijeru.

Najpoznatiji hrvatski rock kritičar Aleksandar Dragaš napisao je zanimljiv tekst (dio prvi, dio drugi) u kojem brani klasične oblike kritike i oštro napada web portale, blogove i ostale komunikacijske kanale putem kojih korisnici dijele svoja mišljenja o pojedinim umjetničkim djelima.

Muse su u rocku totalni, ' over the top ' barok i posve ozbiljni u onome od čega su Darkness pravili tek sprdačinu " piše Aleksandar Dragaš.

Govorili su Zoran Marić, direktor T-Mobile INmusic festivala, Maja Weber, direktorica odjela za odnose s javnošću T-HT-a, Dubravka Mičić, voditeljica Službe za promidžbu i komunikaciju Turističke zajednice grada Zagreba i Aleksandar Dragaš, glazbeni kritičar.

Nastup je bio više nalik pomno razrađenom show programu, negoli klasično strukturiranom koncertu, primjećuje Aleksandar Dragaš za Jutarnji...

" Zagreb, modernost i grad " nakladnici AGM d. o. o. i ZAGREB FILM FESTIVAL uredio FEĐA VUKIĆ 1. Feđa Vukić, Bilješka urednika 2. Ivan Rogić, Što se dogodilo u Zagrebu? 3. Katarina Spehnjak, Zagreb na povijesnom putu modernizacije 4. Darja Radović-Mahečić, Arhitektura i modernizacija grada 5. Maroje Mrduljaš, Zagrebački dizajn i dizajniranje Zagreba 6. Petar Prelog, Likovna umjetnost kao dio kulturnog identiteta grada 7. Želimir Koščević, Slike i prilike 8. Hrvoje Turković, Fantazmagrafski Zagreb 9. Darko Glavan, Od mode sa Zapada do izvoza na Zapad 10. Ana Lederer, Modernost u kazalištu: identitet grad 11. Goran Sergej Pristaš, Događaji koji premještaju 12. Nikša Gligo, Zagreb kao centar suvremene glazbe 13. Aleksandar Dragaš, Zvuk grada 14. Jagna Pogačnik, O jednoj književnosti i jednome stoljeću kojima su pretijesne granice jednoga grada 15. Ana Lendvaj, Zagreb kao modni opservatorij 16. Vladimir Mattioni, Plan grada Andrea Zlatar, iz recenzije: " Monografija Zagreb, modernost i grad sastavljena je od petnaest znanstvenih studija i eseja koji prate nastanak i razvoj fenomena modernosti u Zagrebu iz različitih teorijskih aspekata i sa svrhom uvida u socijalne, ekonomske, urbanističke i umjetničke promjene tijekom XX-og stoljeća.

Prije svega namijenjene ljubiteljima pop-rock glazbe koji će u njoj, iz priče u priču, sa zadovoljstvom prepoznavati brojne aspekte te ovisničke bolesti od (ne uvijek sasvim) jednostavnog uživanja u poigravanju ikonografijom i mitologijom (Ana Majhenić, Nenad Rizvanović, Ante Perković, Đelo Hadžiselimović, Hrvoje Šalković, Marko Smiljić), preko diskofilije i audiofilije (Srđan Gojković Gile) ili nostalgično-problemskih osvrta na početke vlastite zaraze (Goran Tribuson, Renato Baretić, Ognjen Sviličić) do posve ozbiljnog uvažavanja rocka kao svjetonazorske odrednice (Aleksandar Dragaš, Arsen Oremović, Hugh Cornwell) Vinilne priče šarmiraju raznolikošću spisateljskih stilova i odnosa prema subjektu te kao cjelina čine upečatljiv kompendij razina doživljajnosti vražje glazbe, bilo da je riječ o realistički ili fantastički fikcijskim zapisima ili, pak, o dokumentarističkim crticama, bilo da su u prvom planu nemimoilazni prvaci poput Elvisa, Beatlesa, Dylana, Stonesa, Clasha, Springsteena, Bowieja ili Pink Floyda, ovdašnjoj javnosti slabo poznat francuski kantautor Benjamin Biolay, izmišljena ex-Yu zvijezda zabavne glazbe Vlasta Borassi, izmišljeni (?) riječki pankeri Trsatski kurci ili, pak, legendarni toponimi poput Hotela Chelsea, Ulice MacDougal, OKC-a, New Orleansa, odnosno raznovrsni osjećaji, razmišljanja i sanjarije u koje se lakše otiskujemo uz poticaj glazbene čarolije.

Aleksandar Dragaš nije jedan od onih kritičara koji hladno dociraju i skalpelom režu albume, on će vam bez rezerve i okolišanja ponuditi nešto što mu je upravo popravilo život, da probate i - ako se ukusi poklope - zavolite jednako jako.

Stoga je Aleksandar Dragaš za Jutarnji list napravio popis 20 albuma za 20 dana godišnjeg odmora.

Vlado Kreslin Mali bogovi " Kreslin je do statusa vodećeg nacionalnog kantautora Slovenije došao time što podjednako razumije i Muru i Mississippi, i Beltinšku bandu i The Band, odnosno slovensku narodnu glazbenu baštinu s jedne i blues, folk, rock i country s druge strane, te ih pretapa u vlastiti stil, zahvaljujući i glazbeno potkovanom i uigranom pratećem bendu Mali bogovi na čelu s izvrsnim gitaristom i suskladateljem Mirom Tomassinijem. " (Aleksandar Dragaš)

Darko Glavan, Aleksandar Dragaš, Zlatko Gall i Juraj Šiftar.

Kako bi Aleksandar Dragaš rekao, muzika uz koju moraju ići pivo, sise, motori, otvorena cesta, pištolji, ali Sale je umjereni seronja, pa svejedno.

Opisani " povjesničari " imali su toliko drskosti da se i potpišu pod svoj blesavi mali leksikon, pa ih navodim: Aleksandar Dragaš, Ilija Matanović, Jurica Pavičić, Adriana Piteša i Vlado Vurušić.

HAJ ' MO SAD HDZ, LIJEPO, SVI OSTAVITI SVOJE MILIJUNE, I PREODJENUT SE U PRNJE SKROMNE, PA NAVALI SA BOŽIČNIM CAROL-POPIJEVKAMA, mareković će vam puštat mjuzu. juhuuuuuuuuuu. a more i majnarić ili aleksandar dragaš, i oni su nježne duše. poštene nježne duše. eh, tak je to.

Glazbeni kritičar Aleksandar Dragaš ustvrdio je da kod Ministarstva kulture i Grada Zagreba festivali poput INmusic-a nikada ne dolaze na red, unatoč tome što na, od inozemnih kritičara iznimno hvaljenu lokaciju, dovodi doajene rock glazbe i niz novih glazbenih imena.

Među autorima koji će predstavljati svoje nove uratke su Vedrana Rudan, Zoran Ferić, Ivana Simić Bodrožić, Neven Ušumović, Vlado Simcich Vava, Aleksandar Dragaš, Mirjana Krizmanić, Branko Čegec, Miroslav Mićanović, Zoran Žmirić, Nikola Kraljić i Giacomo Scotti te mnogi drugi.

Neka bude tako. Aleksandar Dragaš, Jutarnji list

S druge strane, osjeæam zadovoljstvo u èinjenici da je ovogodišnji Porin dosta toga pokupio od Crnog maèka, i scenaristièki i scenografski i izvedbeno, mišljenja je poznati rock kritièar Aleksandar Dragaš, i sam dugo godina povezan s Crnim maèkom. nbsp; nbsp; nbsp; Meðutim, bez obzira na to hoæe li se Crni maèak održati ili ne, ostaje èinjenica da je nagrada nastala kao odgovor na Porin koji je bio zanimljiv koliko i estrada koja je njime dominirala, promjenama samog Porina i »bogatstvom« rock scene pomalo i izgubila svoj smisao.

Spomenute knjige predstavit će Ante Perković, Hrvoje Horvat, Aleksandar Dragaš te Stjepan Ravić.

Pobjednički film izabrat će tročlani žiri u sastavu: Velimir Grgić, Aleksandar Dragaš i Igor Bašin.