Činjenica je da oko 50 % populacije starije od 85 godina boluje od AD (Alzheimerove demencije).

Ova brošura sadrži osnovne informacije o prepoznavanju, dijagnosticiranju i šifriranju Alzheimerove demencije, te propisivanju inicijalne terapije ako dođe do najdramatičnije akutne dekompenzacije psihičkog stanja oboljelog delirija.

Dnevni centar koji pruža usluge boravka osobama oboljelim od Alzheimerove demencije i drugih demencija (rani stadij bolesti) treba ispunjavati uvjete u pogledu opreme iz članka 105. stavka 1., 8. i 16. ovoga Pravilnika i članka 106. stavka 2., 5. i 7. ovoga Pravilnika.

Točkaste mutacije u genu za prekursor amiloidnog proteina (amyloid precursor protein APP) na kromosomu 21 dovode do ranog nastanak autosomno dominantnog oblika Alzheimerove demencije.

Istraživanje je provedeno na 124 osobe u dobi između 65 i 88 godina s blagim kognitivnim oštećenjem, odnosno ranim znakom Alzheimerove demencije.

Rizični su faktori za Alzheimerovu demenciju: ženski spol, srodstvo s osobama koje boluju od Alzheimerove demencije i trauma glave u prošlosti.

Ipak, približno 50 % Alzheimerove demencije ne pokazuje obiteljsku povezanost, što govori da i drugi faktori determiniraju bolest.

Razvijen je sveobuhvatan model zbrinjavanja dementnih osoba u sklopu Doma u Puli (dnevni boravak, centar za oboljele od Alzheimerove demencije, savjetovalište) kojim se pruža pomoć oboljelima i njihovim obiteljima.

Ignorira se situacija u zemlji, ignorira se potreba čovjeka da radi i po mogućnosti zadrži svoj posao koji mu je jedina (i to ne baš neka naročita) egzistencija, ignorira se bolest osobe koja je drugi član obitelji koji jedini može biti 24 sata uz bolesnika (konkretno onoga od Alzheimerove demencije).

Apolipoprotein E (ApoE), koji je uključen u transport kolesterola, kodira gen na kromosomu 19 koji ima ulogu u patogenezi obiteljske Alzheimerove demencije s kasnim oblikom i sporadičnih oblika Alzheimerove demencije.

Inače nakupljanje amiloidnih plakova u mozgu se povezuje s razvojem Alzheimerove demencije te je pronalaženje načina za njihove uklanjanje u fokusu istraživača koji se bave Alzheimerovom demencijom.

Klinička slika vaskularnih demencija ne razlikuje se od kliničke slike Alzheimerove demencije.

Tretman i liječenje Alzheimerove demencije objedinjuju opće principe: psihosocijalni tretman, terapiju kognitivnih zatajivanja, terapiju psihoze i agitacije, terapiju depresivnosti, terapiju nesanice i ostale tretmane.

HNL i Alzheimerova demencija Uz svjetski porast stare populacije, zabrinutost podižu razorne posljedice Alzheimerove demencije (AD).

Postoje različite verzije tog proteina, a apolipoprotein E4 se povezuje s većim rizikom od Alzheimerove demencije.

Ukoliko osoba bilježi rane znakove Alzheimerove demencije, važno je da pravovremeno odredi budućnost svojih imovinsko-pravnih stečevina.

S nestrpljenjem se očekuju završeci dviju studija 2011. i 2012. Naime, američki Baxter sljedeće bi godine trebao objaviti rezultate liječenja Alzheimerove demencije uz pomoć ljudskog imunoglobulina koji se proizvodi od krvi.

3. srpnja 2012. godine na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Psihijatrijsko sestrinstvo Senka Repovečki obranila je diplomski rad s temom Zdravstvena njega za oboljele od Alzheimerove demencije pod mentorstvom Zinke Bratuša, diplomirane medicinske sestre u naslovnom zvanju predavača na Zdravstvenom veleučilištu.

Postoje teorije da je u podlozi Alzheimerove demencije moždani deficit acetilkolina i poremećaj acetilkolinskog metabolizma.

Najveća ocjena Alzheimerove demencije - 4

Postoje teorije da je u podlozi Alzheimerove demencije moždani deficit acetilholina i poremećaj acetilholinskog metabolizma.

Usluge smještaja za osobe oboljele od Alzheimerove demencije i drugih demencija ovisno o stadiju bolesti dom pruža u zasebnim stambenim jedinicama (srednji/srednje teški stadij bolesti) i u jedinici za pojačanu njegu (terminalni stadij bolesti).

Dijagnoza Alzheimerove demencije postavlja se na temelju kliničke slike, podataka od obitelji te uz pomoć kognitivnog testiranja (procjena kognitivnog statusa na temelju izvedbe na različitim testovima).

Biti star, a imati mlad mozak ideal je koji se danas čini mnogo bližim negoli jučer jer je upravo u tijeku druga faza ispitivanja cjepiva protiv Alzheimerove demencije, a pasivna imunizacija, kojom se pacijentima unose antitijela protiv demencije, već je u trećoj ili završnoj fazi i već se ispituje na pacijentima.

Također je značajan porast onih koji pate od raznih demencija, najčešće Alzheimerove demencije.

To znači da će se sadašnji broj od oko 75.000 dementnih povećati na oko 165.000. Dakako, najviše će biti Alzheimerove demencije ili oko 50 posto, dok će primjerice frontalne, vaskularne, Parkinson demencije i druge činiti manji broj.

Oštećenje malih krvnih žila u mozgu može povećati rizik od Alzheimerove demencije

Veliku pažnju izazvala je svojevremena masovna primjena hormonskog nadomjesnog liječenja kod žena u svrhu prevencije ili usporenja već dijagnosticirane Alzheimerove demencije.

Znači, ukoliko imate hiperintenzitete bijele tvari i amiloidne plakove u mozgu, izloženi ste većem riziku od oboljevanja od Alzheimerove demencije nego ako imate samo jedno od navedenih stanja.

Za rjeđi oblik Alzheimerove demencije, koji se javlja u mlađih osoba, prije 65. godine života, dokazana je genska povezanost, a taj je oblik nažalost po svom tijeku puno brži i maligniji.