Vino je po sastavu otopina vode, različitih organskih i anorganskih spojeva kao što su alkoholi, šećeri, kiseline i njihove soli, dušični spojevi, tanini, vitamini, mineralni spojevi, enzimi i dr. Stoga može doći do kvarenja vina jer su mnogi od tih sastojaka podložni promjenama.

Taloženjem različitih organskih i anorganskih spojeva u bubregu, mogu nastati bubrežni kamenci.

Služi za oksidaciju i dobivanje organskih i anorganskih spojeva broma.

Naime, kuhinjska sol sastavljena je od netopivih anorganskih spojeva koji dovode do razvoja proširenih vena, oštećenja arterija i drugih bolesti.

U formi organskih i anorganskih spojeva nalazi se i u bilju i u životinjama (posebno u čvrstim kostima).

Najčešće se količina fosfora u vinu (iskazano kao ortofofosforna - H 3 PO 4) kreće između 0,2 do 0,5 g/L, stim da povećan sadržaj anorganskih spojeva (kojih od navedene količine ima oko 80 %) može uzrokovati nestabilnost (prijelome) kod vina.

- Dušična kiselina (HNO3) jedan je od najvažnijih anorganskih spojeva, upotrebljava se u proizvodnji lijekova, boja, eksploziva te za nitriranje organskih tvari.

U širem smislu, kalcinacija znači žarenje pri kojem se ne zbiva samo dehidratacija već i kemijska promjena (spaljivanje organskih tvari, oksidacija anorganskih spojeva i sl.).

FOTOSINTEZA - fiziološki proces koji se odvija u kloroplastima biljnih stanica u kojima biljka iz anorganskih spojeva (ugljikovog dioksida i vode) izgrađuje organske spojeve (šećere) koristeći energiju sunčeve svjetlosti.

Prva epoha započinje prije više od 3,5 milijardi godina, kad od neživih, anorganskih spojeva u procesu koji se sastoji od mnogo međukoraka nastaje prva stanica: sićušna tvornica života s jednostavnom kružnom izmjenom tvari i sposobnošću diobe u kojoj se prosljeđuje genski kod.

Većina anorganskih spojeva su soli, kombinacije aniona i kationa, koje su međusobno povezane s ionskim vezama.

Mykes, otuda Mycota) su heterotrofna bića (hetero drugi, tréfō hranim), a to znači da nisu u mogućnosti stvarati organsku tvar iz anorganskih spojeva, dakle nisu samohranjivi poput autotrofa (autos - sam) kakve su zelene biljke, već svoj organizam izgrađuju hraneći se živom ili mrtvom organskom tvari.

Spojevi dušika: od anorganskih spojeva dušika najvažniji su nitratna kiselina i amonijak; nadalje: dušik-oksidu (dinitrogen-oksid), N2O, rajski plin, plin bez boje i mirisa, sladunjava okusa, služi u medicini kao blagi narkotik; dušik-oksid (NO), plin bez boje, mirisa i okusa, nastaje iz elemenata na visokoj temperaturi (električnog luka) kao i sagorijevanjem amonijaka; s kisikom se oksidira na dušik-dioksid (NO2) pa je stoga međuprodukt pri proizvodnji nitratne kiseline iz atmosferskog dušika.

AUTOTROFNI ORGANIZMI ili AUTOTROFI čine ih organizmi koji su sposobni stvarati sami sebi hranu odnosno organske spojeve iz anorganskih spojeva pri čemu kao izvor energije potrebne za sintezu tih spojeva koriste sunčevu svjetlost (fotoautotrofi) ili kemijske reakcije (kemoautotrofi).

Većina anorganskih spojeva dobro je topljiva u vodi, a netopljiva u organskim otapalima poput benzina, ulja, acetona, itd., dok za organske spojeve vrijedi obrnuto.

Sljedeća razlika između organskih i anorganskih spojeva je u njihovoj građi.

Spada u skupinu anorganskih spojeva sa fosforom, prodire kroz neoštećenu kožu prije nego što izazove kemijsku opeklinu, trovanje može biti udisanjem, putem kože i gutanjem.

Ovi interhalogeni koriste se u smjesi sa elementarnim dušikom za fluoriranje organskih i anorganskih spojeva, a ICl je našao upotrebu u organskoj kemiji kao sredstvo za jodiranje.

Prema najnovijim istraživanjima, u vinu je više od 600 organskih i anorganskih spojeva poznatoga kemijskog sastava, a broj ostalih spojeva, zasad nepoznatoga kemijskoga sastava, procijenjen je na više od 3000. Kemijski sastav vina određuje njegovu kakvoću, pa se neki sastojci obvezno označavaju na etiketi (npr. količina etanola i ostatak neprovrela šećera), neki se stalno prate radi kontrole i očuvanja zdravlja (količina sumporova dioksida i hlapljivih kiselina), a neki povremeno provjeravaju radi zaštite potrošača od mogućih zloporaba.

1. Energetika 1.1. Postrojenja s izgaranjem čiji je toplinski učinak iznad 50 MW 1.2. Rafinerije mineralnih ulja i plinova 1.3. Koksare 1.4. Tvornice za proizvodnju plina i tekućina iz ugljena 2. Proizvodnja i prerada metala 2.1. Postrojenja za prženje i sinteriranje metalnih rudača (uključujući sulfidne rudače) 2.2. Postrojenja za proizvodnju sirovog željeza ili čelika (primarno ili sekundarno taljenje), uključujući neprekinuto lijevanje, kapaciteta koji ne prelazi 2,5 tone na sat 2.3. Postrojenja za preradu željeznih metala: a) tvornice za toplo valjanje kapaciteta koji ne prelazi 20 tona sirovog čelika na sat, b) kovačnice s čekićima udarne snage koja ne prelazi 50 kJ po čekiću, pri toplinskom učinku od više od 20 MW, c) stavljanje zaštitnog sloja otopljenog metala, kapaciteta obrade preko 2 tone sirovog čelika na sat, 2.4. Ljevaonice metala koji sadrže željezo, kapaciteta proizvodnje preko 20 tona na dan 2.5. Postrojenja a) za proizvodnju sirovih metala koji ne sadrže željezo (obojenih metala) iz rudače, koncentrata ili sekundarnih sirovina metalurškim, kemijskim ili elektrolitskim postupkom b) za taljenje, uključujući pravljenje legura, obojenih metala, uključujući uporabljene proizvode (rafiniranje, lijevanje u talionicama, itd.), kapaciteta taljenja preko 4 tone na dan za olovo i kadmij ili preko 20 tona na dan za sve ostale metale 2.6. Postrojenja za površinsku obradu metala i plastičnih materijala korištenjem elektrolitskog ili kemijskog postupka, ako je obujam kupki za obradu preko 30 m 3 3. Industrija prerade minerala 3.1. Postrojenja za proizvodnju cementne troske u rotacijskim pećima proizvodnog kapaciteta od preko 500 tona na dan, vapna u rotacijskim pećima proizvodnog kapaciteta od preko 50 tona na dan ili u drugim pećima proizvodnog kapaciteta od preko 50 tona na dan 3.2. Postrojenja za proizvodnju azbesta i izradu proizvoda od azbesta 3.3. Postrojenja za izradu stakla, uključujući staklena vlakna, kapaciteta taljenja od preko 20 tona na dan 3.4. Postrojenja za taljenje mineralnih tvari, uključujući proizvodnju mineralnih vlakana, kapaciteta taljenja od preko 20 tona na dan 3.5. Postrojenja za izradu keramičkih proizvoda pečenjem, a posebno crjepova, cigle, vatrostalnog kamena, pločica, kameno pocakljenog posuđa ili porculana, kapaciteta proizvodnje od preko 75 tona na dan i/ili kapaciteta peći od preko 4 m3 i sa skrućivanjem po peći od preko 300 kg/m 3 4. Kemijska industrija U smislu skupine djelatnosti ovoga odjeljka, proizvodnja znači proizvodnju kemijskim postupkom tvari ili skupina tvari popisanih u odjeljku 4.1 do 4.6 u industrijskim razmjerima 4.1. Kemijska postrojenja za proizvodnju osnovnih organskih kemikalija, poput: a) jednostavnih ugljikovodika (linearnih ili okruglih, zasićenih ili nezasićenih, alifatskih ili aromatskih) b) ugljikovodika koji sadrže kisik poput alkohola, aldehida, ketona, karboksilnih kiselina, estera, acetata, etera, peroksida, i epoksilnih smola c) ugljikovodika koji sadrže sumpor d) ugljikovodika koji sadrže dušik poput amina, amida, dušičnih spojeva, nitro-spojeva ili spojeva dušikove soli, nitrila, cijanata, isocijanata e) ugljikovodika koji sadrže sumpor f) ugljikovodika koji sadrže halogene elemente g) metalnih organskih spojeva h) osnovnih plastičnih materijala (polimerna sintetska vlakna i vlakna na bazi celuloze) i) sintetskih guma j) boja i pigmenata k) tensida 4.2. Kemijska postrojenja za proizvodnju osnovnih anorganskih kemikalija, kao na primjer: a) plinova, poput amonijaka, klora ili klorovodika, fluora i vodikovog fluorida, ugljičnih oksida, sumpornih spojeva, dušikovih oksida, vodika, sumpornog dioksida, fosgena b) kiselina, kao što je kromova kiselina, fluorovodikova kiselina, fosforna kiselina, dušikova kiselina, solna kiselina, sumporna kiselina, oleum, sumporaste kiseline c) lužina, kao što je amonijev hidroksid, kalijev hidroksid, natrijev hidroksid d) soli, kao što je amonijev klorid, kalijev klorat, kalijev karbonat, natrijev karbonat, perborat, srebreni nitrat e) nemetala, metalnih oksida ili drugih anorganskih spojeva, kao što je kalcijev karbid, silicij, silicij karbid 4.3. Kemijska postrojenja za proizvodnju umjetnih gnojiva na bazi fosfora, dušika ili kalija (gnojiva od jednog ili više elemenata) 4.4. Kemijska postrojenja za proizvodnju osnovnih sirovina za proizvode za zaštitu bilja i za biocide 4.5. Postrojenja u kojima se korištenjem kemijskog ili biološkog procesa proizvode osnovni farmaceutski proizvodi 4.6. Kemijska postrojenja za proizvodnju eksploziva 5. Gospodarenje otpadom 5.1. Postrojenja za gospodarenje ili uporabu opasnog otpada sukladno definiciji u popisu navedenom u članku 1., stavku 4. Direktive 91/689/EEZ, sukladno definicijama u Prilozima II.

(1) Za vrijeme trudnoće žena ne smije obavljati osobito poslove vatrogasca, poslove koji se obavljaju na visini, poslove u nepovoljnoj mikroklimi, poslove u buci i vibracijama, poslove u povišenom atmosferskom tlaku, poslove pri kojima je izložena ionizacijskom i mikrovalnom zračenju, dimu olova i njegovih anorganskih spojeva, tetraetilolovu, parama žive i prašini živinih spojeva, prašini i dimovima mangana i spojeva, uranu i njegovim spojevima, fluoru i njegovim spojevima, ugljičnom disulfidu, halogenim derivatima ugljikovodika, benzenu i drugim homolozima, nitro i amino derivatima benzena, kemijskim i drugim tvarima u proizvodnji i preradi umjetnih smola i plastičnih masa, pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika te biološkim agensima i to virusima: hepatitis B, herpes, cytomegalo, varicella, rubella, HIV te bakterijama: listeria, toxoplazma.

Nanostrojevi su keramičke štitove (a onda i same sebe) pretvorili u ugljikov dioksid i nekoliko jednostavnih anorganskih spojeva - u tome nije bilo ničega čega nema u mikrometeoritima koji stalno pljušte po Orfeju - prije nego što su fragmenti mogli udariti u vodu.

U velikim se količinama troši i za proizvodnju raznih anorganskih spojeva kao što su klorovodik, hipokloriti i klorovodična kiselina.

Istraživanja u tim zavodima obuhvaćaju sinteze novih organskih i anorganskih spojeva, proučavanje molekulskih i kristalnih struktura metodama difrakcije rendgenskih zraka, proučavanja koloidnih sustava i površinskih pojava, ravnoteža u otopinama, reakcijskih mehanizama, te kvantnokemijska i spektroskopska istraživanja, biokemijska istraživanja prijenosa genetske informacije, kao i razvoj novih metoda kemijske analize i kemometrike.

Uočiti razliku organskih i anorganskih spojeva.

Po sastavu, radi se od hidrokloričnoj kiselini izrazito visoke kiselosti (pH čak do 0,8), kiselini koja se, industrijski proizvedena, upotrebljava za obradu čelika, obradu kožarskih proizvoda, čišćenje i dezinfekciju domaćinstava ili u kemijskoj industriji za proizvodnju raznih organskih ili anorganskih spojeva.

Nakon tih temeljnih spoznaja slijedi upoznavanje sa svojstvima kemijskih elemenata i njihovih anorganskih spojeva.

Svojstva organskih spojeva se razlikuju od svojstava anorganskih spojeva, npr. većina anorganskih spojeva ima visoko talište, dobro je topljiva u vodi, netopljiva u organskim otapalima i ne gori.

Kratko možemo reći da se jabuka sastoji od brojnih organskih i anorganskih spojeva, te od makroelemenata i mikroelemenata.

Iako su njihovi lijekovi dobiveni sintetskim putem, uglavnom iz anorganskih spojeva, a testiranje tijekom desetak godina ni približno nije dovoljno da bi se ustanovile brojne nuspojave, stoljetni tradicijski lijekovi bit će izbačeni s tržišta snagom kapitala najmoćnije industrije.