Otvaram i čitam sve portale sa " OKP " bolestima kao i njihovo lječenje.Svi lječnički komentari su uglavnom dosta stari i to 5 - 10 godina. Nadalje što se tiće lječenja OKP-a svi kao da prepisuju jedan od drugoga.To jest da se ova bolest uspješno lječi i to: 1) Antidepresivima/Antipsihoticima ") Kongnitivno bihovelarna terapija???

Treba napomenuti da se primjenom tih antipsihotika često razvijaju neželjene nuspojave, pa se liječenje može započeti ili nastaviti novijim-atipičnim antipsihoticima kao što su: klozapin (Leponex), prvi atipični antipsihotik, otkriven 1958. godine, risperidon (Rispolept, Riset), olanzepin (Zyprexa), quetiapin (Seroquel).

Danas postoji velik izbor antipsihotika, od onih starijih, koje nazivamo antipsihoticima prve generacije, pa do najnovijih koje nazivamo skupinom druge ili novije generacije.

Prof. Hotujac optužen je za vrlo ozbiljnu prijevaru: da je od jednog od najuglednijih svjetskih psihijatara Normana Sartoriusa prepisao radove o antipsihoticima i objavio ih u hrvatskom časopisu, bez navođenja opasnih nuspojava.

Shizofrenija je bolest mozga i temeljna je terapija lijekovima - antipsihoticima.

Prvo otkriveni antipsihotici (sve do pojave klozapina) nazivaju se klasičnim antipsihoticima ili neurolepticima tj. tipičnim ili konvencionalnim antipsihoticima ili velikim trankvilizatorima.

Jer, ako sam ja kao pojedinac mogao osjetiti utjecaj Duboke Praznine, valjda su to mogli i drugi ljudi na svijetu, a ako se to događalo i nekad davno, kad radi toga nisu ljude kljukali antipsihoticima, mogli su se i organizirati na dobrobit planete.

Terapija antipsihoticima, antidepresivima ili anksioliticima daje se u slučaju pridruženih psihotičnih, depresivnih ili anksioznih poremećaja.

@Kochis što se tiče lijekova staviš ih u kofer i nikom ništa, a ako se radi o antipsihoticima, sedativima i slično obavezno treba imat recept sa sobom za svaki slučaj...

znam naravno i za bilderberg grupu. to je naime moderna zamjena za olimpske bogove kod ljudi koje bi trebalo šopati antipsihoticima. vrlo tajna organizacija kojoj znamo ime i koja se ne baš tako tajno okuplja svake godine na par dana na nekoj poznatoj turističkoj lokaciji. budu pozvani političari, biznismeni, novinari, bankari, plemstvo itd.. i onda oni tamo fino papaju, oblokavaju se i sastanče o prevažnim temama kao i na ostalih 50 konferencija tog tipa. s tom razlikom što nisu mediji (što je jamac čega točno?) pozvani kao npr. u Davosu gdje prisustvuju i puno veće face i puno duže traje. upravo ta mistika tajnosti daje svjetskim paranoicima da se zabavljaju i slažu svakakve teorije o navedenoj grupi. a pretpostavljam da i španjolskoj kraljici Sofiji godi kad netko misli da ona pokreće svijet. a tek kraljici Beatrix. sve u svemu, budalaštine.

Rezultati velike, randomizirane, multicentrične studije CATE, ukazuju da u jedno i pol godišnjem razdoblju, 60 do 80 posto bolesnika, koji boluju od shizofrenije, prekine tretman iz bilo kojeg razloga, a bili su na terapiji novim atipičnim antipsihoticima.

Liječenje manične i hipomanične epizode BAP-a provodi se monoterapijom stabilizatorima raspoloženja, antipsihoticima ili kombinacijom stabilizatora raspoloženja i antipsihotika.

Treba spomenuti da većina djece i adolescenata koja se liječe antipsihoticima nisu liječena psihoterapijom te bi prema mišljenju stručnjaka trebalo povećati njenu dostupnost i djeci.

Terapiju psihoze i agitacije provodi se antipsihoticima, anksioliticima i antikonvulzivima.

Preporuča se dati prednost ovim antipsihoticima zbog toga što imaju znatno širi spektar djelovanja na pozitivne, negativne, kognitivne i afektivne simptome.

Osobito treba dati prednost novim antipsihoticima kao prvoj liniji izbora u sljedećim situacijama: u liječenju prve epizode bolesti (mlađi bolesnici), kako zbog povoljnijeg djelovanja, tako i zbog toga što izazivaju manje nuspojava čime se može izbjeći prekidanje liječenja zbog nuspojava i povećati suradljivost bolesnika, > u liječenju do tada farmakoterapijski rezistentne bolesti uz primjenu antipsihotika prve generacije, u bolesnika koji uz primjenu antipsihotika pate od neprihvatljivih nuspojava.

Danas se značajno manje pažnje posvećuje psihodinamskoj teoriji sumanutog poremećaja, a daleko više biologijskoj teoriji poremećaja na nivou transmitora, gdje se pozitivnim rezultatima liječenja antipsihoticima ukazuje na sličnost sa shizofrenijom, uz nezaobilazno isticanje razlike u kliničkoj slici, boljoj prognozi na planu očuvanja ličnosti i psihopatologije izvan kruga dominantnih sumanutih ideja.

U slučajevima teških, životno ugrožavajućih bolesti uz navedene metode liječenja (psihoterapijske i socioterapijske te anksiolitike) obično je potrebna i druga medikamentozna terapija, najčešće antidepresivima i hipnoticima, a u dugotrajnijim slučajevima (na primjer kod malignih bolesti) i niskopotentnim antipsihoticima (na primjer promazin).

Kako doznajemo, takva se praksa primjenjuje iznimno rijetko ili nikad, pa i unatoč činjenici da terapija antidepresivima, benzodijazepinima i antipsihoticima, kojom se liječe oboljeli od PTSP-a, uzrokuje promjene u ponašanju i doživljaju stvarnosti, utječe na gubitak psihomotornih sposobnosti i slabost mišića, kao i na poremećaj pažnje.

Dogodi se u da nema odgovarajućeg odjeka na propisanu terapiju drugim antipsihoticima te je propisivanje kvetiapina u visokim dozama klinički značajno za pacijente koji su pokazali neodgovarajući odgovor na prijašnju terapiju antipsihoticima (mi smo koristili dnevnu dozu od 300 mg - 1200 mg).

Kod težih psihičkih poremećaja (psihoza, depresija, agresija) već na početku bolesnice se po preporuci psihijatra liječe antidepresivima, antipsihoticima (Helex, Zoloft, Zyprexa, Fevarin) uz stalnu suradnju psihijatra.

Ukoliko se nekome dijagnosticira depresija, u većini slučajeva ona se liječi antidepresivima, ali zašto u nekima ljude liječimo antipsihoticima?

Liječenje navedenih psihičkih reakcija obuhvaća: psihoterapiju i psihofarmakoterapiju anksioliticima i antidepresivima, a po potrebi i antipsihoticima.

DL-fenilalanin se ne smije uzimati zajedno s antipsihoticima.

Prošli tjedan je FDA zatražila naljepnicu sa sličnim upozorenjem i na konvencionalnim antipsihoticima.

Oni napominju da se u randomiziranim pokusima s antipsihoticima za demenciju, 30 do 60 posto pacijenata u skupini s placebom poboljšalo.

Incidencija recidiva bolesti u shizofrenih bolesnika tijekom 12 mjeseci je 65 - 80 % ako ne primaju terapiju antipsihoticima, u usporedbi sa oko 25 % bolesnika koji redovito uzimaju antipsihotike.

Procjenjuje se da će se te nuspojave javiti u 15 - 31 posto bolesnika, iako prevalencija može biti mnogo viša (Cunningham-Owens 1999), čak u do 60 posto bolesnika liječenih antipsihoticima prve generacije (Chakos i sur 1992, Cunningham-Owens 1999).

Što se tiče lijekova, naveli ste 2 lijeka iz skupine antipsihotika (Leponex i flufenazin), koji se dosta primjenjuju u kliničkoj praksi kao i lijek iz skupine sedativa-anksiolitika (benzodijazepin) koji se često primjenjuje u kombinaciji s antidepresivima i antipsihoticima.

Kad bi se to moglo izbrisati iz sjećanja, prvi panični napadaj i što ga je potaklo, resetirati, obrisati datoteke i nastaviti bezbrižno, to bi bilo uistinu odlično (npr. detoksikacija antipsihoticima).