KP: Povelju antiratne kampanje potpisao je i sam Tu đ man.

Ideja je bila mapirati sam po č etak, prve godine Antiratne kampanje, a u budu ć nosti pripremiti još jednu knjigu, koja bi više analiti č ki i tematski pokrivala pojedine projekte i podru č ja djelovanja.

Ovaj tekst izazvao je nedoumice i diskusije među članovima Antiratne kampanje Hrvatske.

U svojem dosadašnjem radu SKUC je usko surađivao s organizacijama okupljenima u mrežu Antiratne kampanje Hrvatske, domaćim i stranim nevladinim organizacijama kao što su CERANEO, Zelena akcija Zagreb, TOD, Centar za civilne inicijative (CCI), UNO, Aquarius, GLAS ' 99, GLAS 2000, Udruga Domaći, Turistička zajednica grada Karlovca te brojne ženske udruge.

MIRamiDA Centar izrastao je iz aktivnosti AntiRatne Kampanje Hrvatske i Centra za mirovne studije iz Zagreba.

Pozivamo vas da nakon rasprave ostanete na domjenku nakon kojega slijedi predstavljanje publikacije o nastanku i djelovanju Antiratne kampanje Hrvatske.

Jedna je od osnivačica Antiratne kampanje-Hrvatska (1991) i Centra za mirovne studije u Zagrebu.

Arhiv Documente sadrži i fond Antiratne kampanje Hrvatske koji obuhvaća dokumentaciju prikupljenu i nastalu radom te organizacije i mreže organizacija u periodu 1990 2006. Dokumentacija je u nesređenom stanju, arhiv Documente zadužen je za njegovo slaganje i digitalizaciju. 2011. godine obilježavalo se 20 godina od osnivanja Antiratne kampanje Hrvatske.

Nezaustavljivi razvoj ' nezavisne ' kulturne scene devedesetih godina bio je zapravo izravna posljedica takve političke situacije, a Mrduljaš je u tom smislu ključnom istaknuo ulogu časopisa Arkzin (u početku fanzina Antiratne kampanje Hrvatske) i kolektiva njegovih urednika, novinara, fotografa i dizajnera kao čvrste jezgre koja je u djelovanju na nezavisnoj kulturnoj sceni ostala manje-više aktivna sve do danas.

Započet kao fanzin Antiratne kampanje 1991, Arkzin je bio akademski odgovor na ratna zbivanja, a istodobno sve do 1999. izvještavao je i analizirao marginalizirane teme, davao glas ušutkanima, i podsjećao javnost, da ljudska prava nisu upitna ni u vremenu najvećih kriza i ratnih konflikata.

Ključni utjecaj izvršile su, primjerice, inicijative poput Antiratne kampanje Hrvatske, Arkzina, Autonomne tvornice kulture - ATTACK te niza drugih organizacija feminističkog, ekološkog i anarho usmjerenja.

Volonterski centar Zagreb (VCZ) je nevladina, neprofitna organizacija osnovana 1998. VCZ se razvio kao nastavak istoimenog projekta Antiratne kampanje Hrvatske, iz 1996. godine.

Odbor je član Koalicije za promociju i zaštitu ljudskih prava, Antiratne kampanje Hrvatske i UNITED-a (Europska mreža protiv nacionalizma, fašizma i rasizma).

Budući da je Centar za mirovne studije nastao iz Antiratne kampanje Hrvatske dio građe te organizacije također se nalazi u Mirovnoj knjižnici.

Cindy Sheehan, majka koja je postala voditeljica antiratne kampanje u Americi nakon što joj je sin poginuo u Iraku, povukla se iz mirovnog pokreta jučer, na američki praznik Dan sjećanja.

Arkzin je zapoceo kao fanzin Antiratne kampanje Hrvatske.

Defilirali su kroz ured Antiratne kampanje, koji je bio 200 metara od sjedišta HOS-a (paramilitarnih snaga HSP-a, kojem je tada bio na čelu Dobroslav Paraga).

O Vesni Teršelič: sad je voditeljica udruge Documenta, a bila je direktorica Centra za mirovne studije u Zagrebu i koordinatorica Antiratne kampanje Hrvatske.

Sjećam se kako smo u prostorima tadašnje antiratne kampanje Hrvatske imali jedan od inicijalnih sastanaka o osnivanju Iskoraka.

Volonterski centar Zagreb (VCZ) je nevladina, neprofitna organizacija osnovana 1998. VCZ se razvio kao nastavak istoimenog projekta Antiratne kampanje Hrvatske, iz 1996. godine.

Povodom obilježavanja dvadesete godišnjice osnivanja Antiratne kampanje, Centar za mirovne studije, Documenta Centar za suočavanje s prošlošću i MIRamiDA Centar pozivaju Vas na okrugli stol A ntiRatna Kampanja 1991. 2011.: Dvadeset godina ispred svoga vremena, koji će se održati u ponedjeljak, 04.07.2011. u 11 sati, u prizemlju Kuće ljudskih prava, Selska 112 c, Zagreb.

Sve to potječe iz Zagrebačke anarho-pacifističke organizacije, koja je 1992. djelovala u prostoru Antiratne kampanje u Tkalčićevoj, a kasnije je promijenila ime i odrekla se pacifizma, postavši Zagrebački anarhistički pokret.

U doba kada se sla ž e Povelja antiratne kampanje i pokre ć e ARK, 4. srpnja 1991. i u tjednima koji su uslijedili, imali smo nekoliko akcija sakupljanja potpisa.

Drage i dragi, Želimo vas pozvati na sastanak o pripremi obilježavanja dvadesete godišnjice ARK-a koji će se održati na prvom katu Kuće ljudskih prava, Selska cesta 112 c u Zagrebu u petak 18. veljače od 10.00 12.00 sati. 4. srpnja 2011. navršit će se dva desetljeća od pokretanja Antiratne kampanje Hrvatske.

U godini kad je pri kraju uređivanje do sad prikupljene građe ARK-a želimo okupiti doprinijeti valorizaciji nasljeđa mirovnih inicijativa, posebice Antiratne kampanje Hrvatske, u Hrvatskoj i drugim post-jugoslavenskim zemljama Ako ste zainteresirani za sudjelovanje u pripremi a ne možete doći ovaj puta molimo vas da nam pošaljete svoje ideje i prijedloge uz informaciju bi li vam više odgovarao sastanak u popodnevnim satima pa ćemo termin slijedećeg sastanka prilagoditi potrebama većine zainteresiranih.

KP: Da li su u polje interesa ARK-a ulazila na č elna politi č ka pitanja koja su i uzrokovala rat i da li je unutar Antiratne kampanje dolazilo do polarizacije u odnosu na izbore za ili protiv Hrvatske, odnosno Jugoslavije?

Postojale je dakle prilično živa scena ljudi koji su se okupljali gdje su mogli, od prostora Antiratne kampanje i atomskih skloništa do parkova, ulica, kafića i tek povremenih koncerata ili predstava koji su se održavali na često vrlo čudnim mjestima.

U Attacku su se okupljale razne udruge različitih profila, od antiratne kampanje pa do raznih feminističkih i anarhističkih udruga.

U subotu ujutro, na dan održavanja Gay Pridea, na Kvaternikovu trgu pretučen je i Mario Kovač, koji je trebao voditi program na Zrinjevcu, pa su ga zamijenili Vesna Teršelić, osnivačica Antiratne kampanje Hrvatske, i Drago Pilsl, predsjednik Foruma 21.

O potrebi osnivanja Centra za mirovne studije pričalo se još 1993, u uredu Antiratne kampanje Hrvatske u Tkalčićevoj 38. Razgovarali smo kako će nam, jednom kada se završi rat na prostoru bivše SFRJ, trebati Mirovni studiji.