On je voditelj tima koji je izradio studiju u Zavodu za arhitekturu Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu.

O knjizi koja je nastala na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u okviru znanstveno-istraživačkoga projekta " Urbanističko i pejsažno naslijeđe Hrvatske kao dio europske kulture " voditelja prof. dr. Mladena Obada Šćitarocija, a objavljena u zajedničkoj nakladi UPI-2M Booksa i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govorili su dekan Arhitektonskoga fakulteta prof. Boris Koružnjak, akademik Viktor Žmegač, prof, emeritus dr. sc. Nikola Filipović i prof. dr. sc. Fedja Vukić.

U skladu s rezultatima izrađen je plan provedbe sljedeće faze ovoga programa bila je to izrada dopune arhitektonskog snimka postojećeg stanja, što je krajem 2005. g obavio Zavod za graditeljsko nasljeđe Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu.

Profesor je Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu.

Više od desetljeća nakon utemeljenja Arhitektonskoga fakulteta osnovan je 1974. godine Zavod za arhitekturu kakav i danas postoji, s ovlaštenjem ugovaranja, projektiranja i izrade arhitektonske tehničke dokumentacije.

Na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1978., a poslijediplomski studij " Urbanizam i prostorno planiranje " Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu pohađao od 1980. do 1982. godine.

Iste godine upisuje Poslijediplomski studij Graditeljsko naslijeđe Arhitektonskoga fakulteta pri Regionalnome centru Split.

U prostorijama Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu, u subotu i nedjelju, 2. i 3. lipnja, održat će se drugo izdanje DA festivala studenata Arhitekture i Studija dizajna, nastao u organizaciji Kluba studenata dizajna i udruge Kultra.

2007. Izabran za PREDSTOJNIKA KATEDRE ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I PEJSAŽNU ARHITEKTURU Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (dužnost obnaša od 1. listopada 2007.) U Beču predstavljena knjiga STADTPARKS IN DER ÖSTERREICHISCHEN MONARCHIE 1765 - 1918, Burggarten - Palmenhaus, 28. lipnja 2007. (Bojana i Mladen Šćitaroci autori su poglavlja o gradskim perivojima Hrvatske) U Milanu održao predavanje (zajedno s B. B. O.

1999. Izabran u zvanje REDOVITOGA PROFESORA u području tehničkih znanosti, znanstveno polje arhitektura i urbanizam (potvrda Senata Sveučilišta u Zagrebu 5. listopada 1999.) Izabran za PREDSTOJNIKA KATEDRE ZA URBANIZAM Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (dužnost obnašao od 1. listopada 1999. do 30. rujna 2005.) Godišnja DRŽAVNA NAGRADA ZA ZNANOST za popularizaciju i promičbu znanosti u području tehničkih znanosti (30. svibnja 1999., nagradu dodjeljuje Predsjednik Hrvatskoga državnog sabora) Upis u imenik ovlaštenih arhitekata - OVLAŠTENI ARHITEKT URBANIST i OVLAŠTENI KRAJOBRAZNI ARHITEKT (28. rujna 1999., matični broj 1065), www.arhitekti-hkaig.hr, www.hkaig.hr

Na poseban način isprika vrijedi za znanstvenike i arhitekte s Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu i iz splitskoga Društva arhitekata te sudionike Natječaja: sve pozivam da ostanu suradnici i prijatelji Makarske i da shodno vlastitim mogućnostima i u nekim budućim, uvjeren sam zahvaljujući Makarkama i Makaranima koji znaju prepoznati golotinju demokratski izabranih čelnika, sretnijim vremenima doprinesu kvaliteti ukupnosti života Makarske.

Biografija Bogdana Bogdanovića: Istaknuti intelektualac, profesor Arhitektonskoga fakulteta u Beogradu, Bogdanović je autor velika broja spomenika posvećenih žrtvama Drugog svjetskog rata, među kojima su spomenici u Mostaru, Prilepu, Beloj Crkvi i Jasenovcu.

' Chromossfera ' - izložba radova svih studenata Studija dizajna Arhitektonskoga fakulteta, koji su se prijavili na natječaj u organizaciji tvrtke ' Chromos boje i lakovi ' d. d., otvorena je u četvrtak u predvorju Studija dizajna gdje je autorima pobjedničkoga rada - Bojanu Drezgiću, Aleksandru Plečku, Goranu Turkoviću i Luki Vuciću predana novčana nagrada od po tisuću eura.

Na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1978., a poslijediplomski studij " Urbanizam i prostorno planiranje " Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu pohađao 1980. - 82. Na Institutu I. T. C. u Enschedeu (Nizozemska) pohađao 1984. - 85. poslijediplomski studij Urban survey.

Terenska nastava za studente četvrte godine Arhitektonskoga fakulteta omogućava opći uvid u arhitektonsku i urbanističku baštinu Dalmacije.

Osim Arhitektonskoga fakulteta koji je glavni koordinator hrvatskog dijela projekta iz Hrvatske još sudjeluju Fond za regionalni razvoj te pet županija: Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Požeško-slavonska te Koprivničko-križevačka

Godine 1999. Mediteranski centar u Splitu došao je u sastav Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao dio Zavoda za graditeljsko naslijeđe.

U dodiplomskoj nastavi Arhitektonskoga fakulteta predaje se (2000. g.) 13 redovitih i 10 izbornih kolegija.

Na razini Sveučilišta studenti Arhitektonskoga fakulteta uključeni su u mnogo inicijativa za poboljšanje studentskog standarda.

Suradnju je započeo dekan prof. Josip Frankol, a predstavnici Arhitektonskoga fakulteta s dekanom prof. Božidarom Rašicom utemeljili su u Krakowu listopada 1978. godine suradnju dvaju fakulteta, na pet utvrđenih tema: 1) Konzervacija i revalorizacija kulturnih spomenika i urbanističkih postavki, 2) Suvremena regionalna arhitektura i problematika odmora, 3) Nacionalni parkovi, 4) Monumentalna arhitektura kulturnih spomenika i 5) Suvremeno urbanističko i prostorno planiranje.

Prof. dr. sc. Melita Viličić odlazi u mirovinu 1978. godine, a njen kolegij preuzima prof. dr. sc. Sena Sekulić-Gvozdanović, koja će 1978. - 79. biti prodekanica, a 1979. - 81. dekanica Arhitektonskoga fakulteta

Na temelju takvih zahtjeva, Programski savjet za obrazovanje i kulturu tadašnjega Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu zatražio je od Arhitektonskoga fakulteta izradu programa studija.

U Knjizi dojmova Arhitektonskoga fakulteta od 1964. godine bilježe se posjeti delegacija i pojedinaca koji su održali predavanja ili posjetili fakultet povodom održavanja izložaba.

Istraživanje je obavljeno pronalaženjem, sakupljanjem, selekcijom i obradom građe iz zagrebačkih arhiva, znanstvenoistraživačkoga projekta Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Atlas arhitekture Republike Hrvatske, Hrvatskoga športskoga muzeja i drugih relevantnih ustanova, pregledavanjem dnevne i stručne periodike te uvidom u stanje na terenu, gdje je to danas bilo moguće.

Jedna od djelatnosti Arhitektonskoga fakulteta na domaćoj i međunarodnoj razini jest izložbena djelatnost.

Godine 1974. tadašnji je dekan Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Josip Frankol, dao poticaj za povezivanje znanstvenika izvan Fakulteta za matični Arhitektonski fakultet.

Taj je centar poslije nazvan Regionalni centar u Splitu Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U doba kada je dekan Fakulteta bio prof. dr. sc. Edo Šmidihen, osnovan je 1983. godine Zavod za graditeljsko naslijeđe Arhitektonskoga fakulteta.

1989. DOKTORIRAO na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (16. siječnja 1989., disertacija Istraživanje metodologije obnove povijesnih perivoja) Izabran u znanstveno zvanje ZNANSTVENI SURADNIK (18. listopada 1989., matični broj 045083) Imenovan VODITELJEM NAKLADNIČKOG SAVJETA Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (16. listopada 1989., do 2001.) U Zagrebu predstavljena knjiga PERIVOJI I DVORCI HRVATSKOGA ZAGORJA (Društvo arhitekata grada Zagreba, 25. travnja 1989.)

Studijski centar Motovun (prije Regionalni centar) i Ljetna škola arhitekture Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu djeluju više od 30 godina.