Kako bi arhivska služba što bolje djelovala, u razdoblju od 1959 1962. osnovana su na području djelovanja varaždinskog Arhiva tri sabirna arhivska centra u Krapini, Čakovcu i Koprivnici.

Arhivska služba danas Na Prvom kongresu hrvatskih arhivista, održanom 2001. godine s temom Arhivi u novome tisućljeću trebali smo ukazati na izglede i mogućnosti razvoja arhivske službe Hrvatske.

Sintagma da je arhivska služba pomaknuta na početak životnog ciklusa dokumenta i doslovce je prepoznata i određena nizom odredaba Zakona o arhivskom gradivu i arhivima a pogotovo u cijelom nizu podzakonskih akata kojima su detaljno određeni poslovi arhivske službe i arhivskih djelatnika s jedne strane ali i obveze stvaratelja gradiva, odnosno poslovi pismohrana s druge strane.

No, svima je također poznato i da arhivska služba općenito, pa tako i, a možda naročito, i vanjska služba ima obvezu savjetodavnoga djelovanja.

Ustrojstvene jedinice, koje su djelovale u sklopu Okružnog narodnog odbora, kao i njihov djelukrug rada su: Djelokrug Tajništva činili su slijedeći poslovi: administrativni poslovi okružne skupštine i izvršnog odbora, rukovodstvo nad cijelom kancelarijskom službom, primanje, sređivanje i otprema sve pošte, vođenje centralnog urudžbenog zapisnika, centralne pisarnice, arhivska služba, pomaganje podređenim NO-ima u administrativnim poslovima, primjena i tumačenje zakona i zakonskih propisa, predlaganje proračuna OKNO, nabava uredskih potrepština, personalni poslovi nad svim namještenicima prema uputama Personalnog odjela Predsjedništva vlade, sređivanje i sakupljanje svih statističkih podataka prema uputama Statističkog ureda Hrvatske.

Arhivska služba utvrđena je kao obvezna javna služba, a arhivsko gradivo stavljeno je pod osobitu zaštitu države.

Ovo su samo neke natuknice koje ukazuju na područja u kojima bi arhivska služba, a posebno njene jedinice za gradivo izvan arhiva, mogle učiniti i sudjelovati daleko više no što je trenutni slučaj, a što bi u konačnici dovelo do svima zadovoljavajućih rezultata.

Nadamo se da će arhivska služba naići na razumijevanje za takav razvoj pa će se zasigurno dobiti i novi upravno-organizacijski oblik: neće biti dio Zavoda za kulturu (gdje nikako ne spada) već će unutar Ministarstva kulture dobiti zasebnu profesionalnu upravu ili će (što je danas jedna od tendencija) dobiti mjesto u upravnome sustavu tako da bude jedan od Ureda Vlade za spise.

Predsjedništvo HAD-a je na svom sastanku od 16. prosinca 2010. odlučilo da će tema 45. savjetovanja biti " Arhivska služba u informacijskom okruženju ".

Što i kako reproducirati u sljedećem četverogodišnjem razdoblju, da bismo kao arhivska služba ostvarili našu temeljnu ulogu očuvanja i davanja na korištenje arhivskoga gradiva?

Hrvatska arhivska služba raspolaže s četiri fotolaboratorija različitih kapaciteta i opreme za poslove zaštitnog i sigurnosnog snimanja.

Arhivska služba Republike Hrvatske ustrojena je kao jedinstvena služba s centraliziranom mrežom državnih arhiva.

Ključne riječ i: Hrvatska, arhivska služba, javna uprava

Arhivska služba je dio javne uprave u svim europskim zemljama i kao takva pridonosi i brine o upravljanju dokumentacijom unutar administracije i šireg informacijskog društva.

Arhivistika i arhivska služba Studije i prilozi.

Područje na kojemu Vanjska arhivska služba Državnog arhiva u Karlovcu obavlja nadzor nad stvarateljima/imateljima arhivskog i registraturnog gradiva obuhvaća cijelu Karlovačku županiju, zatim Općine Gvozd i Topusko koje pripadaju Sisačko-moslavačkoj županiji te Grad Vrbovsko iz Primorsko-goranske županije.

Stara podjela na životni ciklus stvarala je tri profesije koje su se brinule za dokumente: djelatnike u pisarnicama čija je djelatnost regulirana uredskim poslovanjem i u koje područje praktički nije mogla zadirati arhivska služba; djelatnike u pismohranima gdje su odloženi zapisi ovo područje regulira arhivska služba različitim pravilnicima o djelatnicima u pismohranama, propisima o zaštiti, vrednovanju i predaji arhivskoga gradiva te praktičkim nadzorom tzv. " vanjske službe "; i konačno, arhiviste koji djeluju u ustanovama koje preuzimaju arhivsko gradivo to je bila arhivska služba u strogom smislu riječi.

Ipak, arhivska služba je teorijski, normativno i praktički sezala do dokumenata koji su već završeni i odloženi kao netekući spisi.

Nove tehnologije, prvenstveno elektronički dokumenti, iziskivale su novi postupak, tako da arhivska služba bude prisutna na samome početku kod nastanka dokumenta.

Stvaranje mreže arhivskih ustanova pokrenuo je Savjet za nauku i kulturu Narodne Republike Hrvatske 1957. " Odlukom o osnivanju arhiva za područja na kojima nije bila organizirana arhivska služba " (br. 1907/1957).

U Njemačkoj, a što je i logično za očekivati obzirom na dugu tradiciju upliva arhiva i arhivista na upravna tijela, Nacionalni arhiv i mreža ostalih saveznih i državnih arhiva ima znatan utjecaj upravo na kreiranje i upravljanje spisima tijekom cijela njihova životnoga ciklusa, a vrlo je simptomatično i da je arhivska služba intenzivno i obavezno zastupljena u nizu komisija, vijeća, savijeta ili radnih grupa, bilo dakle kojih tijela, koja se bave razvojem, implementacijom ili izradom smjernica za administrativne sustave temeljene na informatičkoj tehnologiji.

S obzirom na postojeće stanje i probleme, najveća ulaganja države u idućem srednjoročnom razdoblju arhivska služba očekuje na planu izgradnje više novih arhivskih zgrada.

pomaganje svim nastojanjima da arhivska služba bude pravilno organizirana i u stručnom pogledu na najvišoj mogućoj razini;

Osnovni objekt arhivistike stare paradigme je dokument, a karakteristične odrednice: nacionalna država, važnost dokumenata za studij povijesti, nacionalna arhivska služba (nacionalni arhiv), arhivi su objektivni, neutralni i pasivni čuvari istine, koncept fonda, načela provenijencije i prvobitnog reda, životni ciklus dokumenta

Najveći dio gradiva odnosi se na razdoblje nakon 1945, kada se zameće organizirana arhivska služba na području današnje djelatnosti Državnog arhiva u Bjelovaru.

Autor ovog članka je na 42. savjetovanju Hrvatskog arhivističkog društva« Arhivska služba i gospodarski arhivi », Bjelovar 2. - 4. listopada 2007. godine izložio upravo ovaj stav, te je arhivska struka izrazila neslaganje.

Arhivska služba organizirana je kao javna služba, a kao javne ustanove je obavljaju arhivi (članak 39. ZOAGA).

Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima 3 uređuju se zaštita i uvjeti korištenja, čuvanje, uporaba i obrada arhivskoga gradiva, javna arhivska služba, te nadležnosti i zadaće arhiva.

Prvo Arhivistika i arhivska služba donosi referate međunarodnog skupa Arhivska praksa 2005.

Arhivska služba u Republici Hrvatskoj ima svoje zadaće i djelokrug rada definirane Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima (NN105/97).