Članak 39. Za sva pitanja koja nisu navedena ovim Pravilnikom primjenjuje se Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, njegovi podzakonski akti, kao i drugi zakonski propisi kojima se pobliže utvrđuje rukovanje i rokovi čuvanja arhivskoga i registraturnog gradiva.

Od svog osnutka Državni arhiv u Karlovcu skrbi o vrlo starom arhivskom gradivu koje je nezaobilazno za proučavanje povijesti našega grada.

Prema arhivskom gradivu (HR-DAPA-75), karabinjerska četa sa zapovjedništvom u Pazinu započela je djelovati već krajem 1919. godine.

Svaka maketa, izložak, rađena je prema autentičnim fotografijama i drugom dostupnom arhivskom gradivu, koji su dijelom predstavljeni u katalogu te popratnim panoima.

Prvim statutom grada Karlovca iz 1778. godine definirana je briga o arhivskom gradivu u kojem se navodi da je briga oko arhiva u nadležnosti bilježnika i njegovog zamjenika.

Temelji se na arhivskom gradivu pohranjenom u našim i stranim arhivskim i muzejskim ustanovama.

Temeljio bi se na arhivskom gradivu pohranjenom u našim i stranim arhivskim i muzejskim ustanovama.

Poštovani, Na temelju Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/1997) te Pravilnika o stručnom usavršavanju i provjeri stručne osposobljenosti djelatnika u pismohranama (NN 93/2004) Hrvatski državni arhiv planira organizirati edukaciju o zaštiti dokumentacije udruga od javnog interesa (Hrvatske vatrogasne zajednice, Hrvatskog crvenog križa.

Ivanović je podsjetio da Zakon o arhivskom gradivu i arhivima kao kriterij određuje zapažene objavljene radove iz arhivske struke te da bi za primjenu drugih kriterija vjerojatno trebalo mijenjati tu odredbu.

Temeljem zapisnika o pregledu arhivskog i registraturnog gradiva, a sukladno članku 9. stavak 1. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, u upravnom postupku stvaratelju/imatelju izdaje se rješenje o mjerama.

U slučaju nepoduzimanja mjera naloženih rješenjem o mjerama državni arhiv ovlašten je, sukladno članku 66. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, pokrenuti prekršajni postupak protiv stvaratelja/imatelja.

Objedinjavanjem podataka iz različitih popisa/žrtvoslova, njihovom provjerom na izvornom arhivskom gradivu i korištenjem novih izvora za dopunu osigurati će se cjelovitost i pouzdanost podataka.

Ovlasti za nadzor nad pismohranama koje imaju djelatnici Vanjske arhivske službe proizlaze iz odredbi sadržanih u članku 7. st. 1, alineja peta i šesta Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.

Članak 43. stavak 3., 4., 5. i 6. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97) jasno određuje koje poslove treba obaviti arhiv odnosno služba zaštite arhivskog gradiva izvan arhiva.

Zaduženi radnik mora ispunjavati uvjete za obavljanje poslova skrbi o arhivskom gradivu prema Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima.

U radionici se provodi i preventivna zaštita ili konzervacija sa svim mogućim mjerama kojima je cilj spriječiti uništavanje ili oštećivanje na arhivskom gradivu u zbirkama ili fondovima.

Sintagma da je arhivska služba pomaknuta na početak životnog ciklusa dokumenta i doslovce je prepoznata i određena nizom odredaba Zakona o arhivskom gradivu i arhivima a pogotovo u cijelom nizu podzakonskih akata kojima su detaljno određeni poslovi arhivske službe i arhivskih djelatnika s jedne strane ali i obveze stvaratelja gradiva, odnosno poslovi pismohrana s druge strane.

Osim toga, u godinama ratne agresije na Hrvatsku briga o registraturnom i arhivskom gradivu bila je uvjetovana širim nacionalnim interesima.

Djelatnik zadužen za pismohranu mora ispunjavati uvjete za obavljanje poslova srbi o arhivskom gradivu prema arhivskim i zakonskim propisima.

U skladu s reorganizacijom uprave i mogućnostima koje Zakon o arhivskom gradivu i arhivima daje, Hrvatski državni arhiv i arhivska zajednica trebali bi ponuditi novi model arhivske službe.

Državni arhivi trebaju primarno vršiti funkciju nadzora, edukacije i uopće podizanja svijesti o arhivskom gradivu i arhivskoj djelatnosti u široj društvenoj zajednici, posebice kod stvaratelja gradiva.

Nadzor nad stručnim radom državnih arhiva obavlja Hrvatski državni arhiv, ali isto tako su područni državni arhivi nadležni za stručni nadzor svih ostalih arhivskih ustanova koje će se osnivati na području njihove nadležnosti dakle upravo arhiva jedinica lokalne samouprave i uprave kao i specijaliziranih ili privatnih arhiva na svom području. 10 Promjene društvenih uvjeta, reflektirane kroz odredbe Zakona o arhivskom gradivu i arhivima daju mogućnost širenja arhivske službe u duhu tradicija arhivske službe drugih zemalja koje uz opće arhive imaju i širu ili užu mrežu specijalnih arhiva, kao samostalnih ustanova.

Većina hrvatskih područnih državnih arhiva ima ustrojene arhivske službe koje rade izvan arhiva i čiji je osnovni cilj prikupljanje informacija o arhivskom gradivu na terenu, njihova zaštita i preuzimanje u arhiv.

Opis stvaratelja oduvijek je bio jezgra arhivističkog opisa i osnovna pristupna točka arhivskom gradivu, a danas je u arhivističkoj zajednici općeprihvaćen stav da su struktura, funkcije, hijerarhijska povezanost i povijesni kontekst institucije stvaratelja ključni za razumijevanje i vrednovanje dokumenata nastalih njegovom djelatnošću.

Pozivamo vas da se detaljnije informirate i o bogatom fondu Knjižnice Instituta te arhivskom gradivu i ostalim fondovima dokumentacije (Fototeka, Planoteka, Hemeroteka, Arhivi, donacije i ostavštine znanstvenika), koji su i danas temelj znanstveno-istraživačke djelatnosti u području povijesti umjetnosti i rubnih struka.

Na taj način olakšava se pronalaženje i razmjena obavijesti o arhivskom gradivu, omogućava korištenje zajedničkih normativnih podataka i objedinjavanje opisa iz različitih arhiva u jedinstveni informacijski sustav.

Rješavajući pitanje razvoja sustava prikupljanja, obrade i prezentacije podataka o arhivskom gradivu u Hrvatskoj te odgovarajući na nove zahtjeve tehnološkog razvoja i informacijskog društva HDA je krajem 2006. započeo razvoj jedinstvenog arhivskoga sustava ARHiNET na temelju kojega je započela izgradnja nacionalne arhivske informacijske mreže.

U ARHiNETU je do sada opisano više od milijun raznovrsnih podataka o arhivskom gradivu koji su dostupni javnosti putem Interneta, zajedno s digitalnim snimkama najznačajnijih i najčešće korištenih dokumenata.

Vladin Prijedlog zakona (u članku 2.) navodi da se Centar osniva kao javna ustanova specijalizirani arhiv što stavlja Centar u položaj da od državnih tijela, a prema posebnom zakonu (Zakon o arhivskom gradivu i arhivima) može preuzeti građu čime se osigurava provodivost intencije predlagatelja o prikupljanju i objedinjavanju sve dostupne građe na jednom mjestu.

Zadaća Odjela je davanje usmenih i pisanih obavijesti o arhivskim fondovima zbirkama te o arhivskom gradivu pohranjenom u Državnom arhivu u Karlovcu, kao i davanje obavijesti o drugim arhivima i srodnim ustanovama kod kojih je pohranjeno arhivsko gradivo relevantno za istraživače i ostale korisnike.