Državni arhiv u Osijeku kao područni arhiv obavlja arhivsku službu u odnosu na arhivsko i registraturno gradivo državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima i javnih službi koje obavljaju djelatnost na području jedne ili više jedinica samouprave i uprave i u odnosu na gradivo koje nastaje na području djelovanja Državnog arhiva u Osijeku.

Današnji ustroj državnih arhiva nastavlja se na postojeću mrežu prema prijedlogu Arhivskog savjeta Hrvatske iz 1957. godine ustrojenu do 1963. godine, koju čine Hrvatski državni arhiv i 13 područnih državnih arhiva (u Dubrovniku, Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu, Zadru, Zagrebu, Pazinu, Slavonskom Brodu, Karlovcu, Bjelovaru i Sisku). 7 Odlukom o određivanju područja na kojima arhivi vrše arhivsku službu određena je njihova teritorijalna nadležnost. 8 Jedina promjena u odnosu na 1963. je osnivanje Državnog arhiva u Gospiću 1999. 9 dok je trenutno u postupku prijedlog za osnivanje područnog državnog arhiva u Križevcima za Križevačko-koprivničku županiju.

Odlukom o određivanju područja na kojima arhivi vrše arhivsku službu (NN 28/63. od 7. lipnja 1963) utvrđeno je područje mjerodavnosti tadašnjeg Historijskogarhiva u Karlovcu na području općina Donji Lapac, Duga Resa, Gospić, Gračac, Karlovac, Ogulin, Otočac, Ozalj, Slunj, Titova Korenica, Vojnić, Vrbovsko i Vrginmost.

U tom smislu valja podrobnije razmisliti koja bi uopće mogla biti polja koja bi, upravo i posebno, vanjsku arhivsku službu doticala s možebitnim zahtjevima i prioritetima EU-a.

Godine 1957. proširuje se teritorijalna nadležnost ove ustanove, te ona obavlja arhivsku službu za područje tadašnjih kotareva Varaždin, Čakovec, Koprivnica i Krapina.

Karlovac tada dobiva uređenu arhivsku službu.

Je li to možebitni put i za arhivsku službu u Hrvatskoj?

Ako bismo željeli zaokružiti taj proces razvoja, možemo konstatirati da su nove tehnologije arhivsku službu u nekome smislu vratili na ranije stanje kada su postojali isključivo in - house - archives, ali u jednom novom kvalitetnom obliku: arhivsku službu vode arhivske ustanove koje koordiniraju i nadziru upravljanje dokumentima od trenutka nastanka do njihova korištenja.

Na savjetovanjima prošlih godina (posebno u Poreču), i na Prvome arhivskom kongresu, osobita je pozornost posvećena uredskom poslovanju, spisovodstvu i izazovima koje novi elektronički dokumenti od trenutka nastanka postavljaju pred arhivsku službu.

Na toj povezanosti izrađene su brojne i teorijske postavke i donesene praktičke smjernice koje su povezivale " stvaratelje " arhivskoga gradiva i arhivsku službu koja je razvijala svoj zaseban segment koji smo nazivali " vanjska služba ".

Odlukom o određivanju područja na kojima arhivi obavljaju arhivsku službu (NN 28/1963) utvrđeno je da je Historijski arhiv u Osijeku nadležan za područje općina Beli Manastir, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Slavonska Orahovica, Osijek, Podravska Slatina, Valpovo, Vinkovci, Virovitica, Vukovar i Županja.

Ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Stjepan Ćosić kazao je da jubilej pazinskog arhiva puno znači i za čitavu arhivsku službu u Hrvatskoj, da se u razvoju hrvatske arhivske mreže nastoji da do kraja desetljeća svaka županija dobije svoj državni arhiv, a u stasanju te mreže okosnica i stručna podrška tražit će se prije svega u postojećim arhivima i iskustvu njihovih djelatnika.

U skladu sa Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/1997.) arhivsku službu RH obavljaju, kao javne ustanove, Hrvatski državni arhiv u Zagrebu, područni državni arhivi, te arhivi jedinica lokalne samouprave i uprave (Zakonska regulativa).

Državni arhiv u Sisku je upisan u Upisnik arhiva u Republici Hrvatskoj kao ustanova koja obavlja javnu arhivsku službu pod rednim brojem 009/05 kao područni državni arhiv za sisačko arhivsko područje.

Arhivsko gradivo kategoriziramo na temelju načela i kriterija koja trebaju biti jedinstvena za cijelu arhivsku službu RH kako bi se izbjegla subjektivnost takvog postupka, ali se ne smiju zanemariti pojedinačne organizacijske i funkcionalne značajke pojedinog stvaratelja kao ni saznanje da je svaki postupak valorizacije dinamično-statičan postupak i da se svaka jedinica kategorizacije treba promatrati u vremenskom slijedu kao jedinica koja će se eventualno prevalorizirati nakon preuzimanja gradiva u arhivsku ustanovu kao i da se ne smije zanemariti sociološki pristup vrednovanju i određivanju značaja stvaratelja u konteksu značaja u pojedinačnim kulurološkim sredinama.

Cilj " Organizacijski i financijski osposobiti arhivsku službu za zaštitu cjelokupnog arhivskog gradiva (u državnom vlasništvu, javno i privatno), razviti i integrirati sustav za upravljanje dokumentima u upravi i arhivima i osigurati obrazovanje stručnih djelatnika. " 54 Uzevši u obzir sredstva i kadar kojim arhivi raspolažu, a vrlo je vjerojatno kako se u bliskoj budućnosti stanje neće popraviti na bolje, cilj zaštite arhivskog i registraturnog gradiva bez obzira na to u čijem je vlasništvu ili posjedu je daleko preambiciozan.

To se odnosi na: 1. Zaštitu i prevenciju kroz izgradnju akcijskog plana u slučaju prirodnih nepogoda i drugih incidenata 2. Promociju mjera zaštite i restauracije oštećenih dokumenata i arhivalija 3. Ustanovljene i promocija, kroz nacionalne arhivske službe, te arhivske službe EU, standarda i posebnih pravila koji važe za arhivsku službu 4. Interdisciplinarna suradnja na polju zaštite elektronskih dokumenata, arhiva, dugoročne zaštite i dostupnosti 5. Ustanovljene Internet portala za dokumente i arhive EU 6. Promocija dobre prakse u upravljanju i dostupnosti arhiva i poduzimanja čitavog niza mjera radi osiguranja dostupnosti arhiva 7. Prevencija krađe arhivskih dokumenata

Sljedeći dio je isti (konačno) i odnosi se na arhivsku službu.

Poglavlja koja su bitna za arhivsku službu su:

Suvremenu arhivsku službu, u nastojanju promišljanja razvoja arhivske struke, osim prikupljanja, zaštite, stručne obrade i davanja na korištenje arhivskog gradiva, svakodnevno kao jedno od temeljnih pitanja zaokuplja odnos arhiva i stvaratelja.

U promišljanjima kako ustrojiti arhivsku službu na području cijele naše Županije, koja bi jamčila ne samo kvalitetno čuvanje i obradu postojećeg arhivskog gradiva koje je u Državnom arhivu u Dubrovniku (dalje u tekstu: Arhivu), već i nadzor nad stvarateljima registraturnog gradiva ili arhivskog gradiva u nastajanju, došlo se do zaključka da je potrebno ustrojiti Sabirni arhivski centar Metković-Ploče-Opuzen i Sabirni arhivski centar za otok Korčulu i Lastovo kao ustrojstvene jedinice Arhiva, čemu je prethodila odluka Ministra kulture od 16. listopada 2002. kojom je promjenjena nadležnost Državnog arhiva u Splitu nad Neretvom i dodjeljena našem Arhivu.

Sada su kao stvaratelji i imatelji, pa prema tome i vlasnici privatnoga gradiva određeni npr. privatna i dionička poduzeća, političke stranke, društva i udruge, privatne fizičke osobe i dr. Naravno da se zbog povećanog broja te kategorije arhivskog gradiva pred arhivsku službu postavio potpuno nov problem te je potrebno definirati nove zadatke.

Kao prvo, zakon je predvidio da arhivsku službu obavljaju i arhivi jedinica lokalne samouprave i uprave kao javne ustanove.

Tako bi se zakonska mogućnost da arhivsku službu obavljaju i arhivi jedinica lokalne samouprave i uprave 3 mogla realizirati osnivanjem arhivskih ustanova za gradove u kojima su smješteni sadašnji sabirni centri nekih državnih arhiva.

Navedenom Uredbom osniva se Javna ustanova Državni arhiv u Virovitici kao područni državni arhiv, koji obavlja arhivsku službu na području Virovitičko podravske županije.

Shodno navedenom, budući da je državni arhiv ustanova koja obavlja arhivsku službu u odnosu na arhivsko i registraturno gradivo državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima i javnih službi koje djeluju na određenom području, mišljenja smo da za navedene poslove arhivska služba treba vršiti naplatu upravnih pristojbi sukladno citiranim člancima Zakona, te prema Tarifi upravne pristojbe.

Kako je Uredbom Vlade Republike Hrvatske iz 1999. (Narodne novine broj 101/99) osnovan Državni arhiv u Gospiću on obavlja arhivsku službu na području Ličko-senjske županije.

Novo razdoblje za arhivsku službu počelo je uspostavom suverene Republike Hrvatske što je podrazumijevalo i promjenu društvenog i političkog sustava.

Bubenika) premašuju ukupna sredstva koja se trenutno izdvajaju za cjelokupnu arhivsku službu.

Do sada spominjani problemi kontinuirano su opterećivala i još uvijek opterećuju arhivsku službu u Hrvatskoj.