U više od 90 % slučajeva arterijska hipertenzija je nepoznatog uzroka, tzv. esencijalna hipertenzija, a u manje od 10 % poznatog uzroka odnosno sekundarna hipertenzija.

Arterijska hipertenzija je često udružena sa šećernom bolesti tip 2, a obje bolesti su glavni čimbenici rizika kardiovaskularnih komplikacija.

Najčešće psihosomatske bolesti su arterijska hipertenzija, koronarne bolesti, vrijed dvanaesnika, spastični i ulcerozni kolitis, bronhalna astma, spastični bronhitis, dijabetes, hipertireoza, neke vrste raka, reumatoidni artritis te neke vrste glavobolja.

Arterijska hipertenzija je jedna od najučestalijih bolesti u općoj populaciji, predstavlja jedan od najznačajnijih rizičnih faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti, osobito koronarne bolesti, cerebrovaskularnih incidenata, zatajivanja srčane funkcije i kroničnog bubrežnog zatajivanja.

Hipoproteinemija, dislipidemija i poremećaji u omjeru kalcija i fosfata, bubrežna anemija, arterijska hipertenzija i još neki drugi činitelji imaju bitni utjecaj na ubrzanje procesa ateroskleroze i na nastanak srčanožilnih bolesti kod uremičara.

Godine 2001. ACS je zaključio da su nedostatni dokazi potrebni za izradu smjernica i preporuka za probir za karcinom endometrija, kako kod žena prosječnog tako i kod osoba povećanog rizika (estrogenska terapija, liječenje tamoksifenom, kasna menopauza, nerotkinje, infertilitet ili nemogućnost ovulacije, pretilost, arterijska hipertenzija, dijabetes).

UVOD: Arterijska hipertenzija je nesumnjivo jedan od glavnih rizika za nastanak koronarne bolesti (angina pektoris i infarkt miokarda), moždanog udara, srčanog zatajenja i kronične bubrežne bolesti.

Povišeni arterijski krvni tlak ili arterijska hipertenzija je kronična (dugotrajna) bolest kod koje je trajno povišen sistolički tlak (iznad 140 mmHg) i/ili dijastolički (iznad 90 mmHg).

Cilj kongresa bio je prikazati problem hipertenzije u našoj zemlji, istaknuti smjernice kako biti uspješniji u liječenju, te što učiniti u prevenciji kardiovaskularnih bolesti gdje je arterijska hipertenzija bitan čimbenik.

Najbolji je primjer upravo arterijska hipertenzija.

Osim toga, te tri pogreške, izravno ili neizravno, imaju veliku ulogu u nastanku velikog broja drugih bolesti, osobito onih povezanih s debljinom i oslabljenim imunološkim sustavom, kao što su dijabetes neovisan o inzulinu, razne vrste artritisa, ateroskleroza, arterijska hipertenzija, infektivne bolesti.

Plućna hipertenzija, nekontrolirana arterijska hipertenzija i skorašnja tromboza (vremenski razmak kraći od 6 mjeseci) predstavljaju kontraindikacije za trudnoća.

Plak nastaje uslijed dugotrajnog oštećenja arterija kemijskim (kolesterol, šećerna bolest, pušenje) i mehaničkim čimbenicima (arterijska hipertenzija) što dovodi do upalnog procesa i nakupljanja masti.

Degenerativne promjene, arterijska hipertenzija, arterioskelroza, dijabetes postupno oštećuju cirkulaciju malih krvnih žilica i s vremenom uzrokuju oštećenja mrežnice.

Sekundarna arterijska hipertenzija (5 do 10 % bolesnika kod kojih je poznat uzrok bolesti) uzrokovana je prvenstveno bolestima bubrega, žlijezda s unutarnjim izlučivanjem (na prvome mjestu nadbubrežne žlijezde, ali i, primjerice, hipofize) te, rjeđe, suženja početnog dijela aorte-glavne arterije u tijelu.

Mada je arterijska hipertenzija rjeđa u žena prije menopauze nego u njihovih muških vršnjaka, jednako je opasna za razvoj komplikacija na srcu i krvnim žilama.

Neliječena arterijska hipertenzija skraćuje životni vijek bolesnika za 10 do 20 godina.

Arterijska hipertenzija je glavni neovisni čimbenik kardiovaskularnog rizika.

Arterijska hipertenzija je povišen krvni tlak, i to veći od prosječnih dogovornih granica među liječnicima.

U zadnjih 10 godina smatra se da taj tlak ne smije biti viši od 130/95, a i to se već računa kao granična arterijska hipertenzija.

Znači li to da se jednom dijagnosticirana arterijska hipertenzija može izliječiti, sanirati?

Hemoragijski moždani udar je izljev krvi u mozak, uz teško oštećenje tkiva mozga uzrokovano prsnućem moždanih žila, a glavni i najčešći uzročni čimbenik je arterijska hipertenzija (jer povećani krvni tlak mehanički oštećuje žile).

U zadnjih 10 godina smatra se da tlak ne smije biti viši od 130/95, a i to se već računa kao granična arterijska hipertenzija.

Također omogućuje otkrivanje i drugih zdravstvenih rizika u ugroženoj populaciji, kao što su arterijska hipertenzija, anemija, proteinurija, mikrohematurija i drugo.

Metabolički sindrom i komponente koje ga čine (arterijska hipertenzija, intolerancija glukoze, dislipidemija, pretilost) važan je faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti.

Arterijska hipertenzija je češća u osoba s metaboličkim sindromom nego u ostaloj populaciji, a i liječenje je zahtjevnije.

Ako recimo imamo tlak 140/90 mmHG, dijagnoza je povišeni krvni tlak odnosno arterijska hipertenzija.

Da ponovimo: tko želi živjeti zdrav, usporiti starenje i dugo živjeti u dobroj kondiciji, treba: 1. hraniti se pravilno, jer je to prvi i osnovni uvjet da srčanožilni, imunološki, hormonalni i drugi tjelesni sustavi funkcioniraju ispravno, bez značajnijih poremećaja, a u okviru pravilne prehrane treba smanjiti kalorije na oko 1400 za žene, a oko 1700 za muškarce, 2. u okviru pravilne prehrane treba se hraniti namirnicama za koje je brojnim medicinskim, biokemijskim i drugim znanstvenim studijama ustanovljeno da sprječavaju nastanak i razvoj krvožilnih i zloćudnih bolesti, koje najčešće skraćuju život, a takve namirnice jesu: - za rak: namirnice koje obiluju antikancerogenim tvarima (antioksidansi, vitamini C, E i beta-karoten, minerali selen i cink, flavonoidi i drugi biljni pigmenti, antienzimi inhibitori proteaza, elagična, klorogenična i neke druge organske kiseline), biljna vlakna: brokula, kupus, kelj i drugo kupusno povrće, mrkva, tikva, tikvice, blitva, špinat, zelena salata, šparoga, paprika, maslačak, cikorija, divlja i povrtna riga, kopriva, rajčica, peršin, tušt (Portulaca oleracea), lucerna, barica (Barbarea verna), sinji šir (Amarantus lividus), marelica, kaki, dinja, breskva, lubenica, dakle povrće i voće bogato beta-karotenom, zatim orasi i drugo orašasto voće, suncokretove i sezamove sjemenke, češnjak, luk, poriluk, luk drobnjak, luk vlasac, naranča i ostali agrumi, đumbir, kurkuma, soja, grah i ostale suhe mahunarke, integralne žitarice, jogurt, pivski kvasac, jabuka, papaja, kupina i drugo šumsko voće, rajčica, cikla, zeleni čaj, plave ribe, čajevi od šipka, metvice, ružmarina, kadulje, majčine dušice, - za infarkt srca i moždani udar: namirnice koje smanjuju razinu lošeg LDL - kolesterola, povećavaju razinu dobrog HDL-kolesterola, sprječavaju stvaranje tromba i bogate su antioksidansima: sve vrste povrća i voća, a osobito mrkva, češnjak, luk, kupusno povrće, sardele, inćuni i druga morska riba, integralne žitarice, orašasto voće, suhe mahunarke, jogurt, đumbir, crveno vino (ali samo 1 - 2 čaše), maslinovo ulje, a protiv stvaranja štetnog homocisteina (koji potiče nastanak i razvoj ateroskleroze, infarkta srca i moždanog udara) treba jesti namirnice bogate folnom kiselinom, a to su pivski kvasac, pileća i teleća jetra, sojini proizvodi, šparoga, zeleni listovi povrća, orašasto voće, borovnice (a ujedno ograničiti meso i punomasne sireve), 3. treba svaki dan biti tjelesno aktivan: hodati 30 - 60 minuta na čistom zraku ili 20 - 30 minuta plivati, ili toliko vježbati tijelo na drugi način, 4. ne pušiti i ne piti prekomjerno alkoholnih pića (iznimka je 1 čaša vina), 5. budući da su teže stresne situacije jedan od uzročnih čimbenika nastanka i razvoja mnogih poremećaja i bolesti, među kojima su i arterijska hipertenzija, moždani udar, infarkt srca i rak, potrebno je prilagoditi se stresnim situacijama kako bi se suzbile štetne posljedice stresa: - primjenom različitih tehnika opuštanja (duboko disanje, mišično opuštanje, masaže i sl.), - tjelesnim vježbama i fizičkim radom; naime, redovita umjerena tjelesna aktivnost, odnosno umjereni fizički rad, praktički je najbolja antistresna mjera jer otklanja ili smanjuje napetost, depresiju, neraspoloženje, umor, a ujedno, uz druge prednosti, povećava energiju, poboljšava cirkulaciju i srčani rad, - hraneći se pravilno, a osobito izbjegavanjem alkoholnih pića, kave i drugih namirnica koje sadrže kofein, šećera, bijeloga kruha i drugih rafiniranih žitarica (jer izazivaju poremećaje u razini šećera u krvi, uz druge hormonalne poremećaje povezane sa stresom).

MILIČIĆ: Bolest povišena krvnog tlaka - arterijska hipertenzija najvažniji je rizični čimbenik srčanog i moždanog udara.

Dijabetes, arterijska hipertenzija, artroza i određeni oblici karcinoma samo su neke od mnogih bolesti uzrokovanih ili izravno povezanih s prekomjernom tjelesnom težinom.