Na primjer, od ukupnog obujma atoma uranija, atomska jezgra i elektroni zauzimaju samo 1/10 000 000 000 dio.

Kod nuklearnih reakcija atomska jezgra se cijepa (fisija) ili spaja (fuzija), a sile između čestica se preraspoređuju i oslobađaju golemu količinu takozvane nuklearne energije.

Atomska jezgra germanija ima 32 elektrona te postoje 4 elektrona koji se nepravilno kreću u vanjskoj orbiti.

1. Kako se zove navika čitanja u krevetu? 2. Koja je riječ najduži palindrom na svijetu? 3. Izotopi kojeg kemijskog elementa imaju i posebna imena? 4. Koji se element jedno vrijeme zvao ilinij? 5. Po kojoj su državi nazvana dva kemijska elementa? 6. Koje naselje je ime dalo trima kemijskim elementima? 7. Koje je pravo ime pornoglumice koja je karijeru nastavila u parlamentu? 8. Koji je veliki kemičar 19. stoljeća uslijed jedne eksplozije ostao bez tvornice i brata? 9. Kako su se zvale majka i kćer nobelovke? 10. Koji je najdugovječniji sisavac? 11. Čije ljubavnice kruže oko svojeg ljubavnika? 12. Koja bolest ne pogađa Eskime? 13. Što znači da je neki virus human? 14. Kako se na korejskom kaže da? 15. Koja je bila omiljena Teslina životinja? 16. Tko je opisao divlji zapad nikad ne kročivši tamo? 17. Kako se zove jedina žena u koju se Hercules Poirot zaljubio? 18. Koja je najveća stabilna atomska jezgra? 19. Koji je plin otrovniji, cijanovodik ili sumporovodik? 20. Koja se tvar koristila kao prvi bojni otrov? 21. Kako se zvala Wertheru nesuđena ženska? 22. Koji je mjesec germinal? 23. Koliko su djece imali Edip i mati mu? 24. Tko je prvi odredio opseg Zemlje? 25. Što znači heureka? 26. Gdje se nalazi grob Džingis-kana? 27. U kojem gradu je umro Aleksandar Veliki? 28. Od čega je umro Lenjin? 29. Što je General Sherman? 30. Kako se zove prva aparatura za destilaciju, izumljena još u Sumeru?: D

Rutherfordovim eksperimentom je 1909. godine otkrivena atomska jezgra.

U fizici je nuklearna fuzija proces u kome se spaja više atomskih jezgri pri čemu nastaje teža atomska jezgra.

Iz toga je Rutherford zaključio da su alfa-čestice ustvari ioni helija ili samo atomska jezgra helija.

Deuterij (grč.: drugi), poznat i kao teški vodik, kemijski simbol 2 H ili D, plin kojemu su atomi stabilni izotopi vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014. Stabilni je neradioaktivni izotop vodika kod kojeg se atomska jezgra sastoji od jednog protona i jednog neutrona, za razliku od najčešće prisutnog izotopa vodika kojemu se jezgra sastoji od samog protona.

S obzirom da atomska jezgra uranija-235 može zarobiti jedan slobodni neutron za 10 - 12 sekunde, logično je da će se uslijed raspada velikog broja atomskih jezgri, u vrlo kratkom vremenu osloboditi ogromna količina energije.

Fuzija je proces u kome se spaja više atomskih jezgri pri čemu nastaje teža atomska jezgra.

U toj fazi vodikovi atomi se počinju stapati i to je pokretač procesa nuklearnih sila (fuzije) prilikom koje će stapanjem više atomskih jezgri, nastati nova atomska jezgra, koja je uvijek teža od prethodne i tako sve do nikla i željeza

Najmanja atomska jezgra koja može zračiti alfa-čestice je telurij (Z = 52), koji ima atomsku masu od 106 do 110. Kod alfa raspada atomska masa i redni brojevi jezgre se mijenjaju, što znači da atomska jezgra koja se raspada i jezgra nastala tim raspadom pripadaju različitim kemijskim elementima, te stoga, imaju različita kemijska svojstva.

Donja slika: Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja).

Fisibilan je onaj materijal (izotop, atomska jezgra) kod kojeg možemo izazvati fisiju.

Budući da, prema kvantnoj teoriji, atomska jezgra ima određene razine energije ili kvante energije, onda bi i beta-čestice trebale imati određenu razinu ili kvant energije, a ne neprekinuti spektar energija.

Po njoj atomska jezgra ne sadrži slobodne elektrone i pozitrone, već samo protone i neutrone (nukleoni).

Elektroni i pozitroni koje emitira atomska jezgra, nastaju jedino kod beta raspada, uslijed pretvorbe neutrona u protone i protona u neutrone, slično kao što u atomu nema fotona, nego oni nastaju samo prilikom prelaska atoma iz jednog energetskog stanja u drugo.

Te čestice predstavljaju uglavnom elektroni, protoni i neka atomska jezgra.

Ako je pilates-lopta u predavaonici atomska jezgra, onda je prvi elektron negdje kod Stona.

Zbog toga su ih i prozvali neutronima; potom je njemački fizičar Werner Heisenberg (1901 - 1976) iznio tezu da je atomska jezgra sazdana od protona i neutrona, što je bilo mnogo prihvatljivije objašnjenje.

Na Zemlji najveću gustoću ima atomska jezgra, a u svemiru to su neutronske zvijezde i crne rupe.

Međutim, s obzirom na to da je proces radijativne apsorpcije neutrona u kompeticiji sa procesom fisije, neće sva utrošena atomska jezgra fisibilnog materijala pretrpeti fisiju, već samo deo σf/(σf σy).

Oblik kemijskog elementa u kojem atomska jezgra (vidi atom) sadržava broj protona kojeg ima taj element, ali ima različit broj neutrona od normalnog; izotop ima ista kemijska svojstva kao i normalan kemijski element, ali zbog većeg ili manjeg broja neutrona ima različitu masu: obični helij ima masu 4 (2 protona 2 neutrona u jezgri = 4) i označava se 24 He, dok helij 23 He ima u jezgri dva protona i jedan neutron tj. masu 3 (2 1 = 3)

Budući da je atomska jezgra puno veće mase od mase elektrona, giba se puno sporije, pa se može smatrati nepokretnom u odnosu na elektrone.

Perrin iznio ideju da se atom najvjerojatnije sastoji od pozitivno nabijene èestice (danas znamo da je to atomska jezgra) oko koje kao " vrsta malih planeta " kruže elektroni.

U sredistu svih kugli nalazi se atomska jezgra.

TeV je bilijun puta više (francuski prefiks, tj. 10 na 12) i to je oko milijun puta više nego što je potrebno da se razbije atomska jezgra (red veličine MeV).

Superatom se definira kao višeatomska tvorevina, daj mi link gdje se definira kao neka superteška atomska jezgra

Ako misliš na spin elektrona, to je sasvim deseta stvar, nema prave rotacije tu nikakve, to je jednostavno ime za svojstvo koje ima atomska jezgra, elektroni itd

Te će rupe biti oko milijun puta manje nego ATOMSKA JEZGRA i opstat će samo na trenutak