Spomenutih šesnaest obilježenih staza pruža mogućnost obilaska najvažnijih mjesta i lokaliteta Bašćanske drage (Batomalj, Jurandvor, Draga Bašćanska) te spomenika iznimne povijesne vrijednosti kao što je crkva sv. Lucije (XI. st.) u kojoj je nađen najznamenitiji epigrafski spomenik hrvatske književnosti - Bašćanska ploča iz 1100. godine, te crkva Majke Božje na Gorici (XV.st.), najveće marijansko svetište u Krčkoj biskupiji.

Prema sjeveru, na cesti koja povezuje bašćanska naselja s ostatkom otoka, je Draga Bašćanska.

Bašćanska ploča je prvi hrvatski rodni list.

Obuhvaća područja naselja: Baška, Batomalj, Draga Bašćanska i Jurandvor te otočiće Prvić i Zečje.

Bašćanska ploča (11. st. po Kr.)

Jedinstveno glagoljsko naslijeđe otoka Krka je Bašćanska ploča iz godine 1100., prvi pisani spomenik na hrvatskom jeziku, nađen u crkvi Sv. Lucije u Jurandvoru, pokraj Baške.

Izleti uključuju stručno vođenje, pratnju, zakusku, ulaznice za posjet točaka od interesa (Baščanska staza glagoljice, Bašćanska ploča Jurandvor i sl.) prijevoz brodom (Prvić i Vela luka), a mogu uključivati i wellness relaksaciju u Hotelima Baška pri povratku sa aktivnosti u prirodi (toplo preporučamo).

U crkvi se nalazi Bašćanska ploča, najznačajniji spomenik hrvatskog jezika i književnosti, pisan hrvatskim pismom-glagoljicom (oko 1100. g.).

I na samom kraju su se oglasili i Prlja i Mrle, najavili su svoj besplatni koncert i poželjeli su Crnoj ovci da poživi barem koliko i Bašćanska ploča, a može i dulje.

Medju starijim glagoljskim spomenicima ovdje je dakako najvažnija Bašćanska ploča čiji stvarni tekst odgovara reliktnom pradialektu Gan-Veyãn, što je omogućilo takodjer i drukčije, novo očitavanje Bašćanske ploče, prema domaćem govoru, što je dosta različito od dosadašnjih tumačenja jugoslavista.

Na ovom se prostoru nalazi Bašćanska ploča, najstariji spomenik hrvatske pismenosti, Vinodolski zakonik - najstariji cjelovito sačuvani spomenik običajnoga prava na hrvatskome jeziku u dugom povijesnom nizu mnogo je spomenika, vrijednih sakralnih i svjetovnih zbirki ali i kulturnih izričaja koji kvarnersku svakodnevicu čine iznimno zanimljivom.

Bašćanska ploča je najvrijedniji kulturni spomenik u Hrvata, a predstavlja povijesnu ispravu, isklesanu na glagoljici.

Upravo ovdje, oko 1100. godine nastaje krsni list Hrvata - Bašćanska ploča.

Oko 1100. g. na Krku, pored Baške, nađena je Bašćanska ploča s našim najznačajnijim glagoljskim natpisom.

U njoj je pronađena Bašćanska ploča.

Bašćanska ploča je bila starohrvatski spomenik, pisan glagoljicom otprilike 1100. godine, a potječe i crkve.

Prilikom našeg posjeta obišli smo veliki broj izloženih radova među kojima se ponajviše ističu Bašćanska ploča i škrinja svetog Šimuna.

Prof. Damjanović pokazao nam je pretisak znamenitog Hrvojeva misala iz 1404. Nastavnicima su besplatno podijeljena tri didaktička sredstva za djecu (Bašćanska ploča - dvolist, Moj prvi susret s glagoljicom - dvolist, Lijepa naša - glagoljicom, ukupno u 300 primjeraka).

Ovdje je nastao najznačajniji spomenik Hrvatske - Bašćanska ploča iz crkve Sv. Lucije uz benediktinski samostan u Jurandvoru; nastala oko 1100. godine, nosi uklesano u kamen prvi put na hrvatskom jeziku ime hrvatskog vladara? kralja Zvonimira i hrvatsko ime općenito; ploča je krsni list hrvatstva uopće.

Bašćanska ploča jedno je od najznačajnijih glagoljskih vrela uopće.

Djeci su ponuđeni i programi Bašćanska ploča (Davor Djurinović i Milan Paun) i Plemići i glagoljica, Sveta Tri Kralja (Eugen Divjak).

Bašćanska ploča jest s kraja tog razdoblja, no uz nju ne možemo ništa zaključiti.

svaka ćast gospodi akademićarima, no močio bih nekoh od te cijenjene gospode da mi pokušaju objasniti razlog kojim je bašćanska ploća nakon mnogo godina prevedena na latinsko pismo, te zašto se sat popravlja kod urara a ne u satnkina ili nekog satara. i kad je ustvari nastao hrvatski jezik, te da li su dalmatinci hrvati i prešli karpate u VII. stoljeću ili su to neke zataškane stvari upravo od dotićnih stručnjaka. hvala.

Iako bi učenicima u Hrvatskoj bilo važnije ponuditi (barem izborno) učenje glagoljice, na kojoj su nam ispisani Bašćanska ploča i brojni drugi spomenici u proteklom tisućljeću od Istre do Konavala.

(3) Planom je predviđen prikupljanje svih sanitarno - potrošnih voda Baške, Jurandvora, Batomalja i Drage Bašćanska, te prepumpavanje svih voda centralnom crpnom postajom CP-3 prema uređaju za pred tretman na »Zaroku« i dispoziciju pročišćenih otpadnih voda dugim podmorskim ispustom u more.

Za vladanja Dmitra Zvonimira isklesana je povelja u kamenu, tzv. Bašćanska ploča s kraljevim imenom i kraljevskom titulom koja je sačuvana.

Još od devetog stoljeća postoji u kamenu uklesano hrvatsko ime a od jedanaestog (Bašćanska ploča) postoje pisani spomenici triju hrvatskih narječja i pisama.

Možda je dokaz njegovom postojanju Bašćanska ploča iz 1100. g., ne zna se, ali 1300. je početak znanja o postojanju današnjeg Otočca.

Po povratku na kopno otišli smo na ručak, a zatim do Jurandvora gdje se nalaze ruševine benediktinske opatije s očuvanom ranoromaničkom crkvom sv. Lucije u kojoj je našen kapitalni spomenik hrvatske kulture - Bašćanska ploča.

To je posebno važno poglavlje, jer je srednjovjekovna Hrvatska kao trojezična (latinska, starohrvatska i staroslavenska) i tropismena (glagoljica, ćirilica i latinica), pravo izvorište tekstova, bilo na papiru, pergameni ili da su posrijedi epigrafi u kamenu, od kojih je najpoznatija, dakako, Bašćanska ploča.