Za zahtjevan izdavački podhvat angažirani su ljudi koji žive s »Pomorcem« i Kostrenom, dr. Vjekoslav Bakašun i Ivan Paškvan (najstarije razdoblje do 2. svjetskog rata), Đuro Vičević i Vojo Mažar (od 2. svjetskog rata do 70 - tih godina), Igor Vranić i Zlatan Marunić (od 70 - tih do 90 - tih godina) te Boris Perović i Igor Smeraldo (od osamostaljenja Hrvatske do danas).

Ispitivala se voda, svima koji su radili u pripremi i distribuciji hrane davana su tablete protiv zaraznih bolesti i tu je preventivna medicina u potpunosti bila uspješna, ističe Bakašun.

Oni su bili i plivači riječkog »Primorja«, a u uvali Žurkovo ponovo su zaigrali vaterpolo utakmicu 1953. godine vrsni plivači Želimir Perović, Ante Sušlić, Đuka i Fedor Suzanić, Brane Žburin, Ante Smeraldo, Ivo Vranić, Vjekoslav Bakašun i Aldo Grdaković.

Da dovođenje ljudi u prostor Narodne čitaonice nekad nije bio nikakav problem, svjedoči i dr. Vjekoslav Bakašun, jedan od najvećih čuvara kostrenske tradicije i volonter kojeg za kostrensku »Čitaonu« vezuje velik dio života.

Bakašun posebno ističe uzoran rad liječnika na prevenciji zaraznih bolesti koje su nakon potresa prijetile Skoplju.

Uvidjelo se da terasa više nije adekvatno uređena i ljetne zabave su stale u očekivanju da netko terasi da novi izgled, govori Bakašun.

Kao jedan od pionira terase kostrenske »čitaone«, koji je svoje djetinjstvo proveo na njezinom parapetu kao simbolu okupljanja mladih Kostrenjana, Bakašun se nada da novi sjaj terase znači vraćanje starog sjaja cijeloj Narodnoj čitaonici.

Kad na taj način postanemo prepoznati izvan granica Kostrene, mogli bi nas možda prepoznati i sami Kostrenjani, zaključuje Bakašun.

U tim se akcijama nedjeljom okupljalo i po stotinu sudionika koji su se uglavnom rado odazivali radnim akcijama jer to je bio rad za njih, oni su tu čitaonicu doživljavali kao svoju, prisjeća se Bakašun.

Tako Vjekoslav Bakašun u tekstu pod naslovom »Tu se učio život« daje pregled povijesti Narodne čitaonice u Svetoj Luciji od njezina osnutka 1876. godine pa do današnjih dana.

Dalibor Cikojević glazbenu je naobrazbu započeo je sa sedam godina u Splitu gdje je maturirao i završio srednju glazbenu školu u razredu Jelke Bakašun.

Uz Uljana u novi Izvršni odbor kluba koji je proširen i osvježen još su ušli: Dinko Miletić, Davor Lukeš, Franjo Božinović, Ilija Šmitran, Marjan Lopac, Milo Bukvić, Siniša Žic, Zdravko Lisac i Đuro Vičević, dok će Nadzorni odbor činiti Vojislav Mažar, Davor Božičević i Vjekoslav Bakašun.

Ni bilo teple, ni nikakove marende va škole, a bilo je oneh učitelji ki su sako malo zimali v ruke šibu i tukli po prsteh i druguda prisjetio se jedan od nekadašnjih kostrenskih pučkoškolaca, Vjekoslav Bakašun prijeratnog školstva.

Na popisu nagrađenih su kormilari Ivan Pezzi (jedrilica Zora), Duje Bonačić (Perla), Goran Tomašević (Beštija), Branko Pavazza (Linoa), Veljko Bakašun (Jadran), Igor Petrović (Orioan) i Vlado Kaliterna (Orion), Željko Ferić (Duje), Vjeko Gattin (Dora), Petar Nardelli (Burin), Vinko Jerković (Lethe), Božidar Radić (Filomena), Ante Tonko Čapkun (Arinato), Frane Škarpa (Lenka) i Branko Širola (Nemir).

Prisjećajući se tog 26. srpnja prije 45 godina, dr. Vjekoslav Bakašun tvrdi da će osim po potresu u njegovom sjećanju ostati po još dvije vrlo važne obljetnice.

Film je, kako se sjeća Bakašun, na terasu Narodne čitaonice privukao za današnje pojmove nevjerojatnih četiri stotine gledatelja.

Podacima se bavi i Vjekoslav Bakašun koji u sklopu svoje teme o umrlim i nestalim pomorcima tijekom prošla dva stoljeća došao do brojke od 502 Kostrenjana koji su izgubili život na moru.

Prva mina ni baš bila neš, ma kada je došla druga, počele su letet grote zgora mene i nisan znal ću leć, al poć ća, prisjeća se Bakašun.

Za prihvaćanje Strinićeva rada izjasnili su se predsjednik Komisije Juroslav Buljubašić, Branka Bezić-Filipović i Sanja Bakašun, dok su suzdržani bili povjesničari umjetnosti Joško Belamarić i Božo Majstorović. Smatramo da sveukupna razina pristiglih radova nije bila dovoljno kvalitetna, nije ništa odskočilo što bi nas stvarno zainteresiralo.

Ovdje se učio život«, zaključuje Bakašun u svom tekstu objavljenom u Sušačkoj reviji.

Osim predstavljanja izdanja, Bakašun je predstavio i osnivače kostrenske katedre koju su prije deset godina osnovali Silvana Vranić, Katja Šepić, Elida Ružić, Branka Longin, Vjekoslav Bakašun i Želimir Perović.

To me je potaknulo da napišem nešto o povijesti pomorstva Kostrene ne bih li tako dao skroman prilog tom važnom dijelu kostrenske povijesti, istaknuo je autor knjige Vjekoslav Bakašun koji i u svojoj osamdesetoj godini i dalje intenzivno istražuje povijest Kostrene koja je, uz medicinu, njegova najveća ljubav.

O arheološkim istraživanjima na Solinu izvjestio je Ranko Starac, Marko Lukić, Roman Ozimec i Jana Badek pozabavili su se biospeleološkim istraživanjima na području Općine Kostrena, Irena Sabo je govorila na temu »Živjeti u Kostreni«, temu opreme župne crkve svete Lucije i crkve svete Barbare obradili su Nina Kudiš Burić i Damir Tulić, Daniel Kokić je govorio o Povijesti pučkog školstva u Kostreni Svete Lucije, Vjekoslav Bakašun o dr. Vjekoslavu Stipanoviću i njegovoj vili u uvali Svežanj, temu pomorske havarije parobroda »Avala« obradio je Jakov Karmelić dok se Nikola Petković pozabavio lingvističko-filozofskom temom o jeziku, dijalektu i lingvističkom imperijalizmu.

Nakon što je predsjedavajući član radnog predsjedništva Vjekoslav Bakašun rekao da »niti jedan brod ne može ploviti samo po bonaci, pa tako ne može niti Pomorac koji je sada zapao u neveru«, strasti su se vrlo brzo smirile.

Uz Brač lagano, ali sigurno napreduje Marko Bakašun s Jadranom te Lutalica koja isprobava novo tajno oružje Radiall head spinaker od 120 kvadrata.

Cijelu operaciju osposobljavanja Mas Medije za izdavačke poslove obavili su ljudi iz Libri foji, pa je tako glavna urednica u Banku i Banqu Sanja Bakašun.

SANJA BAKAŠUN POPUNILA NEKOLIKO MJESECI UPRAŽNJENO MJESTO

S obzirom na količinu energije koju je ugradio u društveni život Kostrene i čuvanje njezine tradicije, kao i neizrecivu marljivost kojom prikuplja sve podatke koji mogu nešto značiti svim nastavljačima njegovog rada, ako se ponovo rodi Vjekoslav Bakašun, bez sumnje rodit će se u Kostreni.

U šibenskom listu Demokrat od 5. kolovoza 1922. piše o osnutku pomorskog sportskog kluba Jadrija: U ponedjeljak 30. VI. održala se konstituirajuća skupština pomorskoga sportskog kluba Jadrija na kojoj su bila prihvaćena društvena pravila, te izabrana slijedeća uprava: predsjednik Ivo Juras, tajnik Milivoj Ivčić, blagajnik Miroslav Lučev, zamjenik blagajnika Dalibor Koštan, Frane Bakašun i Ante Vitale, kao odbornici (Frane Bakašun je stric Veljka Bakašuna, reprezentativca splitskog Jadrana, op.a.).

Nekoliko mjeseci upražnjeno mjesto predstojnika Ureda gradonačelnika Splita konačno je popunjeno, a tu dužnost od ponedjeljka obnaša Sanja Bakašun.