To hrabro iskustvo podijelile su s prepunom dvoranom, mahom učenica zagrebačke X. gimnazije, na prezentaciji brošure koja je svjetlo dana ugledala zahvaljujući Jeleni Balabanić Mavrović, predsjednici udruge Pet, koja već drugu godinu provodi program prevencije poremećaja prehrane u srednjim školama grada Zagreba.

Osim Matice hrvatske Novalja koja je nakladnik i mene koja sam priredila knjigu, Povelju je dobila i obitelj Balabanić koja u njegovoj rodnoj kući čuva još nekoliko autorovih vrijednih djela za hrvatsku tradicijsku baštinu.

Tim su putom kročili i eminentni hrvatski umjetnici poput Vaska Lipovca, Rabuzina, Radoičića, Paladina, Generalića, a nezaobilazni su i istinski graditelji Zlatko Bourek, Mojmir Mihatov, Gordana Grebelj te Vesna Balabanić. O naših pedest godina lutkarstva govore njihove scene i njihove lutke pozivajući nove i nove lutkare da ih uzmu iz vitrina i pokrenu, jer jedina tajna lutkarstva leži u lutkarskoj animaciji, rekao je Zvonko Festini, predsjednik hrvatskog centra UNIMA-e proglasivši izložbu otvorenom.

U drugom znanstvenom radu na temu portala Vesna Benković i Ivan Balabanić pod nazivom ' Analiza sadržaja najposjećenijih hrvatskih internetskih portala ' objavljenim u Medijskim istraživanjima 2010. konstatirali su da je ' razvoj Interneta pokrenuo i sve veći broj Internet stranica koje se bave svakodnevnom objavom novosti (dnevno informativni internetski portali), a koji po svojoj osnovnoj svrsi odgovaraju funkcijama dnevnog tiska ili informativne emisije u sklopu televizijskog ili radijskog programa.

Iako je u području znanstvene misli darvinizam značio evoluciju, biologija dokraja ne objašnjava niti može objasniti što je čovjek, naglasio je dr. Josip Balabanić u predavanju »Darwin i njegov utjecaj na modernu misao o prirodi i čovjeku«, također pokazujući da se mnoga razilaženja temelje na svjetonazorskim razlozima.

Samo donekle i neizravno«, rekao je dr. Balabanić objašnjavajući da je Darwin dao znanstveno kauzalno objašnjenje kojemu je u pozadini filozofija metodologijskog naturalizma, pozitivizma i senzizma te se nije bavio pitanjem duhovne duše.

U scenografiji i lutkama obnavlja se paleta Vesne Balabanić.

Josip Balabanić, magistar biomedicinskih znanostsi, doktor prirodnih znanosti, znanstveni i muzejski savjetnik, rođen je 1939. g.

Autorica je lutaka Vesna Balabanić (uz pomoć Luči Vidanović i Safeta Kovačevića), dramaturg Matko Botić, a u glumačkom ansamblu (skrivenu iza lutaka) svi su pridonijeli skladnim tonovima predstave.

U riječima zahvale Josip Balabanić istaknuo je da nagrade imaju smisao jer ukazuju na dio naše kulture i povijesti te obogaćuju i jačaju naš identitet.

Grb Općine Kolan dobio je Šime Balabanić koji je omogućio izgradnju podzemne mreže za električnu energiju i pomogao u uređenju kvalitetnije opskrbe Općine Kolan električnom energijom.

Posjetitelje je dočekao i Ivan Balabanić, sin cijenjenog i već slavnog kolanjskog pučkog pjesnika Berta Krešimira Balabanića.

Osamdesete i devedesete godine 20. stoljeća donose autorsku afirmaciju dviju kreatorica lutaka, stalnih članica ZKL-a, Vesne Balabanić i Gordane Krebelj, a predstave redateljski uprizoruju najugledniji hrvatski redatelji Joško Juvančić, Božidar Violić, Georgij Paro, Želimir Mesarić, Zoran Mužić (umjetnički voditelj ZKL-a).

Lutkarska predstava s maštovito osmišljenim lutkama - u izradi Vesne Balabanić, Sunčane Vrtarić, Nede Ilijević te Ivana Fazekaša - na veseo, dječji način progovara o međuljudskim odnosima i vrlinama koje bi svatko trebao razviti, a potom i njegovati.

Pri tome su arheolozima od velike pomoći bili profesori Nikola Crnković, Ivo Oštarić i Bruno Puharić te kolanjski zaljubljenik u starine Ivan Balabanić.

Moj muž (Zdenko Balabanić) išao je tamo i nešto vikao, a oni su se pravili Englezima.

Bilo je planirano da sudački odbor u sastavu Ivan Balabanić, Ivan Šuljić Ivulić i Valentino Fabijanić kod proglašenja pobjednika vodi računa o sljedećim kriterijima: brzina gradnje, postignuta dužina gradnje i opća kvaliteta gradnje zida.

Uvodno predavanje održat će Josip Balabanić, član suradnik Hrvatske akademije, dok će tri četrdesetminutna predavanja održati akademici Svante Pääbo (Leipzig), Zoltán Varga (Debrecen) i Miroslav Radman (Split i Paris).

To su dogovoreni rokovi i oni će biti ispoštovani, obećao je na nedavnom susretu s murterskim čelnicima Šime Balabanić, član HEP-ove Uprave za distribuciju.

Vi biste to trebali znati cijeniti vidljivo uzrujan kazao je Balabanić.

Treba svakako spomenuti i izvrsnu, četvrto plasiranu ekipu đurđevačkih Turista, u sastavu Sven Balabanić, Marko Mišulin i Matija Šiptar.

U djelovanju Hrvatske čitaonice posebno su se isticali Josip Šugar, Josip Gligora, Ante Fumić, Vinko Čemeljić, braća Balabanić, ali i mnogi drugi.

Bajku je dramatizirao Miro Gavran, pomoćnik redatelja je Đuro Roić Lutke, scenu i kostime osmislila je Vesna Balabanić, glazbu Davor Rocco, autorica stihova je Zdenka Marunčić, koreografkinja Đurđa Kunej, autor animirane projekcije Siniša Mataić, a oblikovatelj svjetla Saša Fistrić.

Josip Balabanić, po mom mišljenju najbolji poznavatelj Darwina i darvinizma u Hrvatskoj, smatra da Darwin nije prestao vjerovati u Boga nego u način njegova stvaranja kako je opisan u Bibliji.

U toj crnogorskoj izvedbi maškare nisu tumačili ljudi nego lutke, što je ponovljeno i u ovoj novoj predstavi zagrebačkog HNK-a, ali s drugom kreatoricom lutaka (Vesna Balabanić).

Ona im je istovjetna, unaprijediti upoznavanje Domovine, kazao je u svom uvodnom slovu prof. dr. sc. Josip Balabanić, u Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice na održanom predavanju pod naslovom« Putovanje i putopis u Zoranića i Brusine, a povodom 100. godišnjice smrti Špire Brusine i 500. obljetnice rođenja Petra Zoranića.

Stalna suradnica redatelja Zvonka Festinija, kreatorica lutaka Vesna Balabanić i ovaj puta je osmislila ruželjave lutke nepomičnih lica, pa je dosta teško zaključiti po čemu je siromašna Jana ljepša od ostalih djevojaka.

Vesna Balabanić je za kreaciju lutaka zasluženo dobila nagradu, kao što je također zaslužno Nevenka Filipović nagrađena za žensku sporednu ulogu tumačeći Mokoš.

Također, istaknut će prof. Balabanić, i Brusini je stalo da se promjeni žalosno stanje u stupnju znanstvenog poznavanja Hrvatske, faune, flore i gee, kako Hrvati ne bi zaostali za prosvjećenim narodima Europe i Amerike.

Trebalo bi najmanje 100 kuna za metar, sve drugo nas vodi u gubitak, poručuje Balabanić.