Uzgoj je Ugovoren i izvozni. Prva farma je u formiranju (Smokvica - Baničević, Blato Marija Bačić, Vela Luka Hrvoje Marinović).

' Njihovo osamostaljivanje ide od onih jednostavnih radnji poput rezanja kruha, pa sve do kuhanja ', pojasnila je Baničević.

Baničević u Smokvici na Korčuli (2000.) definira karoc kao " kljun prove ili krme; nos ".

Autor don Božo Baničević do sada je izdao pet djela: Imena župa na otoku Korčuli, Katedrala i Opatska riznica Sv. Marka (vodič), Rječnik starinskih riječi u Smokvici na Korčuli, Korčulanska biskupija 1300 - 1830 i Pjesmarica Gospe Kandalore u Smokvici na Korčuli.

U svom znanstvenom radu don Božo Baničević bavi se i toponimijom.

Na tom području ona će donijeti posve nešto novo što dosada nitko nije objavio«, kaže župnik Baničević.

O zajedničkom programu govorila je Marina Baničević, radionicu scenarija na filmu predstavio je ovogodišnji voditelj Zvonimir Jurić, a najduže je, skoro kao da je riječ o otvaranju Dubrovačkih ljetnih igara, potrajala prezentacija nove, po prvi put ove godine uvedene radionice za glumu čiji su se svi sudionici predstavili kratkim izvedbama, filmom o svojem radu i završnom riječju voditelja Leona Lučeva.

Dok su stigli, iz susjedstva je učenica Medicinske škole Darinka Baničević krpom povezala Ivanu nogu i stiskanjem rane " cijedila " otrov - govori majka Kate o dramatičnim trenucima i - praktično položenom ispitu buduće medicinske sestre.

Pored povijesti župnik Baničević sustavno se bavi proučavanjem razvoja jezika, osobito na Korčuli.

Baničević u Smokvici bilježi nesvršene glagole palmat, palmižat - namazati sumporom, smolom itd.

U Postrani se 1466 god. rodio Jakov Baničević, ugledni diplomat, crkveni dostojanstvenik i humanista, tajni savjetnik cara Maksimiljana I.

Baničević, 2000.) i u Visu (A.

Inicijator je bio tadašnji župnik don Božo Baničević.

Nisu te orgulje pale iz neba nekontrolirano, automatski, proizvoljno ", istaknuo je u uvodu don Božo Baničević, onaj bez kojeg novih orgulja u Smokvici ne bi ni bilo. Na njih se trošila pamet i ne samo pamet.

O nazivima vjetrova u Djelima apostolskim (euroklidon i euroakvilon) svoja tumačenja iznio je prof. Božo Baničević.

Kako Baničević pozorno bilježi dalmatske riječi u Smokvici, valja uvažiti ovu njegovu opasku: U Etimologijskom rječniku čitamo: " između dvije njive međaš, biljeg između zemalja dvojice vlasnika (Budva, Lastva, Prčanj, Crmnica) ".

Oltarna pala (slika) iz srušene crkvice svetog Jurja čuvana je u crkvi Presvetog Trojstva do restauracije, koju je pokrenuo don Božo Baničević i nakon toga je preseljena u posebnu prostoriju u župnoj kući u Janjini.

Renoviranje je vodio tadašnji župnik don Božo Baničević.

Delegaciju Općine Kotor čine Snežana Mačić Stanačev, savjetnica predsjednice za pravna pitanja, Đorđije Vukčević, glavni administrator, Vesna Đurović, savjetnica za informiranje, Nikola Baničević, savjetnik za administrativno-pravna pitanja i Nikola Ljesar, pripravnik u IT sektoru, te, ispred CDT-a, Marija Mirjačić, koordinatorica projekta i Dragan Koprivica, izvršni direktor.

Od njih 25 koje su davne 1947. upisale prvu godinu srednje medicinske škole, 1950. godine maturirale su 22, a obljetnicu je u sadašnjim prostorima Zdravstvene škole na Firulama proslavilo šest dama - Milica Dereta, Davorka Baničević-Jerković, Danica Trešnjić-Krajina, Blaženka Bogdanović-Matković, Zora Mrše-Vesanović i Ines Visković, kojima se pridružila i prva ravnateljica škole Slavija Lalić.

Baničević (Rječnik starinskih riječi u Smokvici na Korčuli, 2000.) ima definiciju " nosač vesla ".

Po prvi puta dodijeljena je i Posebna nagrada za debitantski film eksperimentalnom filmu Marine Baničević, članice Liburnija-filma za njen prvijenac " (S) ličnosti? ".

Mirko Deanović (Anali, Dubrovnik, 1954.) za Korčulu bilježi levantada (jak levanat), ali don Božo Baničević u Smokvici ima samo levantara.

Jedan od njih je i don Božo Baničević.

Don Božo Baničević rođen je u Smokvici, a za svećenika je ređen 1963. Bio je župnik u Majkovima, kateheta u Korčuli, župnik u Janjini, a potom u Korčuli.

U Račišćima i Smokvici (Baničević) to je " konop za pluta i olova ", a u Komiži (Pavao Mardešić-Centin: Rječnik komiškog govora, Hrvatski dijalektološki zbornik, Zagreb, 1977.) " dugi, tanki brodski konopac (oko 8 mm promjera) zaštićen protiv truljenja ", najčešće stučenom borovom korom (korka) koja služi za bojenje i dezinfekciju mreža (tangoni arganel).

O vrijednosti i namjeni spomenute istanove, koju je blagoslovio župnik u Žrnovu don Božo Baničević, govorio je Ivan Venier, ravnatelj Državnog arhiva u Dubrovniku, podsjetivši da već nekoliko desetljeća postoji ideja da se objekt ovakve namjene izgradi na otoku Korčuli.

Svoj su zahtjev Baničević i Kunjašić obrazlažili time kako je " upravitelj PZ početkom 2004. pravomoćno pred Županijskim sudom u Dubrovniku zbog kaznenog djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju osuđen na kaznu od godinu i mjesec dana zatvora ", te da mu je Odlukom o pomilovanju predsjednika RH Stjepana Mesića kazna " zamjenjena uvjetnom osudom... od 2 godine ".

Vidjeli smo već da don Božo Baničević ima potpuno drukčije tumačenje.

Humanizam: Juraj Šižgorić, Ivan Barbula, Antun Vrančić, Mihovil Vrančić, Faust Vrančić, Marko Marulić Pečenić, Frane Božićević_Natalis, Toma Niger, Ivan i Šimun Sobota, Petar Ćipiko, Marko Andrilović, Petar Lucić, Ilija Crijević, Karlo Pucić, Jakov Bunić, Petar Menčetić, Damjan Benešić, Jakov Baničević, Nikola Petravić, Ivan Vidali, Petar Kršave, Juraj Divnić, Petar Zoranić, Šime Budinić, Ivan Česmički, Bartol Đurđević, Andrija Dudić, Matija Vlačić_Ilirik, Pavao Skalić..