Podsjetio je na to da vlasti RS, unatoč obećanjima, do danas nisu stavile na raspolaganje Banjolučkoj biskupiji barem dio oduzete crkvene imovine, primjerice, zgradu trapističkog samostana Marija Zvijezda.

Zahvalio je i za izraženu sućut napominjući da je dobro poznavao ubijenog svećenika Ivančića i dodajući da je u Banjolučkoj biskupiji ubijeno čak osam svećenika i jedna časna sestra milosrdnica s tim da je posljednji ubijen u studenom 2004. godine mons. Kazimir Višaticki, župnik i dekan u Bosanskoj Gradišci, koji je puno radio na povratku prognanih te pomagao ne samo katolicima nego i muslimanima i pravoslavnima.

Mons. Rajić ističe posebno lošu socijalnu sliku u Banjolučkoj biskupiji.

biskup komarica je cijelo vrijeme rata proveo u banjaluci i konstantno je upozoravao svijet da zaštiti nesrbe na BL području i o tome postoje brojni dokazi... na što su se stranci redovito oglušivali... posavina ne pripada banjolučkoj biskupiji nego vrh bosanskoj i ti bi to kao hrvat trebao znati... ali kao što sam ti na jednoj prethiodnoj temi rekao da ti nisi hrvat i potkrijepio to argumentima, ovo je samo još jedan dokaz za tu tvrdnju... zato nemoj se prosipat bezveze...

Stigli su i brojni brzojavi sućuti u kojima se izražava blizina cijeloj Banjolučkoj biskupiji, njegovoj majci Barbari, braći i sestrama, rodbini i župljanima.

Sada u Vrhbosanskoj nadbiskupiji ima 213.590, u Banjolučkoj biskupiji 39.792, u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji 187.951 i u Trebinjsko-mrkanjskoj biskupiji 21.250 katolika.

Posebno je teško stanje u vrhbosanskoj nadbiskupiji gdje je od 626.000 Hrvata raseljeno 471.000 te banjolučkoj biskupiji gdje je također raseljeno 2/3 hrvatskog pučanstva.

Na kraju svečanosti otvaranja Godine vjere 20. listopada 2012. u Banjolučkoj biskupiji biskup Franjo Komarica blagoslovio je novi kip bl. Ivana Merza koji je postavljen u dvorištu župne crkve u kojoj je kršten bl. Ivan Merz.

Ponajprije, jer želimo na svečani način proslaviti Otvaranje " Godine vjere " u Banjolučkoj biskupiji.

Ne mogu početi a ne poslužiti se riječima Velikog nam suvremenika, kojeg smo imali čast ugostiti upravo u našoj ucviljenoj dragoj nam Banjolučkoj Biskupiji blaženoga nam pape Ivana Pavla II.

Večinu tema i stavova ovoga trodnevnog zasjedanja biskupi su izrekli u svojim dvjema porukama: u poruci svima vjernicima i zasebnoj izjavi o situaciji u banjolučkoj biskupiji, katolicima Hrvatima u Vojvodini, i na području kotorske biskupije.

BN: Veoma nas raduje da se vjernici katolici u Bosni i Hercegovini, napose u Banjolučkoj biskupiji, rodnoj biskupiji Ivana Merza pod vodstvom svojih pastira već drugu godinu ozbiljno pripremaju molitvom i raznim drugim načinima na taj veliki čin proglašenja blaženim.

Rođen je u bosanskom selu Jakotini kod Kotor-Varoša u Banjolučkoj biskupiji, osnovnu je školu pohađao u obližnjim Sokolinama te u Duboševici, Topolju i Kneževu u Baranji, kamo se doselio s majkom i sestrom.

Tako je istaknuo kako je u Banjolučkoj biskupiji, od 31 svećenika zaređenog do 1945. broj stradalih za vrijeme rata i neposredno poslije iznosio 13. Na najgrublje načine mučeno i ubijeno ih je 10, jedan je umro u zatvoru, jedan u logoru, a biskup Žanić je umro kao ratni prognanik.

Govoreći o banjolučkoj biskupiji, kardinal je istaknuo da je prije rata imala 100.000 do 120.000 katolika te da ih sada ima oko 30.000 kojima se pridružilo i oko 10.000 povratnika.

Sve su župe toga kraja nastale od župe Vidoši koja pripada Banjolučkoj biskupiji, a osnovane su prema pastoralnim potrebama.

Na brizi sam imao i župu Bosanska Dubica koja pripada Banjolučkoj biskupiji.

U Vrhbosanskoj nadbiskupiji broj katolika se smanjio sa 312 tisuća na 57 tisuća, a posebno je tragično u Banjolučkoj biskupiji gdje se broj s 220 tisuća smanjio na samo 11 tisuća i 5 stotina, ili dvadeset puta manje.

Dakle, deset tisuća vjernika manje je u »mirnih« pet godina u Banjolučkoj biskupiji.

Potom je u kripti crkve otvorena izložba fotografija Frane Piplovića " Prođoh Bosnom nako " koje pokazuju stradanje Crkve i ljudi u BiH, a osobito u Banjolučkoj biskupiji.

BANJA LUKA - U organizaciji Hrvatske matice iseljenika Split skupina Splićana gostovat će ove subote u Banjoj Luci gdje će domaćinima prirediti kulturni program u sklopu manifestacije Grad Split Banjolučkoj biskupiji.

Banjolučki biskup Franjo Komarica duhovnu blizinu Zadarskoj nadbiskupiji izražava u ime cijele svoje biskupije, osobito 12 svećenika koji su brigom nadbiskupa Oblaka i Prenđe započeli svoj hod prema svećeništvu, te redovnica koje su nekad djelovale u zadarskoj, a sad u Banjolučkoj biskupiji.

" U Bosni i Hercegovini je trijumfirao zločin 95 % katolika nestalo je u Banjolučkoj biskupiji.

Očekujemo i susret s biskupom mons. Franjom Komaricom, koji će nas uputiti u stanje crkve u banjolučkoj biskupiji.

U banjolučkoj biskupiji Papa će se sastati i s predstavnicima Srpske pravoslavne crkve, Islamske i Jevrejske zajednice u BiH.

Mjesni župnik mons. Ante Jelinčić podsjetio je ukratko na život postirskoga svećenika iz zbornika " Postira u vrtlogu nasilja XX. stoljeća " u kojemu je o don Jurju Gospodnetiću, njegovu svećeničkomu djelovanju u Banjolučkoj biskupiji i mučeničkoj smrti nedaleko Bosanskoga Grahova pisao svećenik Banjolučke biskupije dr. Anto Orlovac.

S tolikim brojem živućih svećenika i časnih sestara, u odnosu na broj vjernika, ne može se pohvaliti ni jedna župa u banjolučkoj biskupiji, a u samom je vrhu i u cijeloj Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Ovim susretom, kazao nam je fra Pero Karajica, s molitvom i drugim aktivnostima želimo zahvaliti Bogu za privilegirani dar poziva da ga slijedimo i da u BiH, te u pet europskih zemalja i u Australiji, propovijedamo njegovu riječ i njegovo poslanje.

Mons. Višaticki je 48. osoba u duhovnom staležu koja je ubijena u Banjolučkoj biskupiji.

U Banjolučkoj biskupiji je uza župničke službe obavljao i službu suca ženidbenog suda, konzultora, dekana i predsjednika građevinskog odbora nove katedrale sv. Bonaventure u Banjoj Luci, a svoj je doprinos dao i kao član građevinskog odbora za izgradnju nove bogoslovije u Sarajevu.

Formalni povod susretu bila je 130. obljetnica uspostave redovite crkvene hijerarhije u BiH i osnutka Banjolučke i Mostarsko-duvanjske biskupije te 25. obljetnica Caritasa u Banjolučkoj biskupiji.