Podsjetio je na to da vlasti RS, unatoč obećanjima, do danas nisu stavile na raspolaganje Banjolučkoj biskupiji barem dio oduzete crkvene imovine, primjerice, zgradu trapističkog samostana Marija Zvijezda.
Podsjetio je na to da vlasti RS, unatoč obećanjima, do danas nisu stavile na raspolaganje Banjolučkoj biskupiji barem dio oduzete crkvene imovine, primjerice, zgradu trapističkog samostana Marija Zvijezda.
Zahvalio je i za izraženu sućut napominjući da je dobro poznavao ubijenog svećenika Ivančića i dodajući da je u Banjolučkoj biskupiji ubijeno čak osam svećenika i jedna časna sestra milosrdnica s tim da je posljednji ubijen u studenom 2004. godine mons. Kazimir Višaticki, župnik i dekan u Bosanskoj Gradišci, koji je puno radio na povratku prognanih te pomagao ne samo katolicima nego i muslimanima i pravoslavnima.
Mons. Rajić ističe posebno lošu socijalnu sliku u Banjolučkoj biskupiji.
biskup komarica je cijelo vrijeme rata proveo u banjaluci i konstantno je upozoravao svijet da zaštiti nesrbe na BL području i o tome postoje brojni dokazi... na što su se stranci redovito oglušivali... posavina ne pripada banjolučkoj biskupiji nego vrh bosanskoj i ti bi to kao hrvat trebao znati... ali kao što sam ti na jednoj prethiodnoj temi rekao da ti nisi hrvat i potkrijepio to argumentima, ovo je samo još jedan dokaz za tu tvrdnju... zato nemoj se prosipat bezveze...
Stigli su i brojni brzojavi sućuti u kojima se izražava blizina cijeloj Banjolučkoj biskupiji, njegovoj majci Barbari, braći i sestrama, rodbini i župljanima.
Sada u Vrhbosanskoj nadbiskupiji ima 213.590, u Banjolučkoj biskupiji 39.792, u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji 187.951 i u Trebinjsko-mrkanjskoj biskupiji 21.250 katolika.
Posebno je teško stanje u vrhbosanskoj nadbiskupiji gdje je od 626.000 Hrvata raseljeno 471.000 te banjolučkoj biskupiji gdje je također raseljeno 2/3 hrvatskog pučanstva.
Na kraju svečanosti otvaranja Godine vjere 20. listopada 2012. u Banjolučkoj biskupiji biskup Franjo Komarica blagoslovio je novi kip bl. Ivana Merza koji je postavljen u dvorištu župne crkve u kojoj je kršten bl. Ivan Merz.
Ponajprije, jer želimo na svečani način proslaviti Otvaranje " Godine vjere " u Banjolučkoj biskupiji.
Ne mogu početi a ne poslužiti se riječima Velikog nam suvremenika, kojeg smo imali čast ugostiti upravo u našoj ucviljenoj dragoj nam Banjolučkoj Biskupiji blaženoga nam pape Ivana Pavla II.
Večinu tema i stavova ovoga trodnevnog zasjedanja biskupi su izrekli u svojim dvjema porukama: u poruci svima vjernicima i zasebnoj izjavi o situaciji u banjolučkoj biskupiji, katolicima Hrvatima u Vojvodini, i na području kotorske biskupije.
BN: Veoma nas raduje da se vjernici katolici u Bosni i Hercegovini, napose u Banjolučkoj biskupiji, rodnoj biskupiji Ivana Merza pod vodstvom svojih pastira već drugu godinu ozbiljno pripremaju molitvom i raznim drugim načinima na taj veliki čin proglašenja blaženim.
Rođen je u bosanskom selu Jakotini kod Kotor-Varoša u Banjolučkoj biskupiji, osnovnu je školu pohađao u obližnjim Sokolinama te u Duboševici, Topolju i Kneževu u Baranji, kamo se doselio s majkom i sestrom.
Tako je istaknuo kako je u Banjolučkoj biskupiji, od 31 svećenika zaređenog do 1945. broj stradalih za vrijeme rata i neposredno poslije iznosio 13. Na najgrublje načine mučeno i ubijeno ih je 10, jedan je umro u zatvoru, jedan u logoru, a biskup Žanić je umro kao ratni prognanik.
Govoreći o banjolučkoj biskupiji, kardinal je istaknuo da je prije rata imala 100.000 do 120.000 katolika te da ih sada ima oko 30.000 kojima se pridružilo i oko 10.000 povratnika.
Sve su župe toga kraja nastale od župe Vidoši koja pripada Banjolučkoj biskupiji, a osnovane su prema pastoralnim potrebama.
Na brizi sam imao i župu Bosanska Dubica koja pripada Banjolučkoj biskupiji.
U Vrhbosanskoj nadbiskupiji broj katolika se smanjio sa 312 tisuća na 57 tisuća, a posebno je tragično u Banjolučkoj biskupiji gdje se broj s 220 tisuća smanjio na samo 11 tisuća i 5 stotina, ili dvadeset puta manje.
Dakle, deset tisuća vjernika manje je u »mirnih« pet godina u Banjolučkoj biskupiji.
Potom je u kripti crkve otvorena izložba fotografija Frane Piplovića " Prođoh Bosnom nako " koje pokazuju stradanje Crkve i ljudi u BiH, a osobito u Banjolučkoj biskupiji.
BANJA LUKA - U organizaciji Hrvatske matice iseljenika Split skupina Splićana gostovat će ove subote u Banjoj Luci gdje će domaćinima prirediti kulturni program u sklopu manifestacije Grad Split Banjolučkoj biskupiji.
Banjolučki biskup Franjo Komarica duhovnu blizinu Zadarskoj nadbiskupiji izražava u ime cijele svoje biskupije, osobito 12 svećenika koji su brigom nadbiskupa Oblaka i Prenđe započeli svoj hod prema svećeništvu, te redovnica koje su nekad djelovale u zadarskoj, a sad u Banjolučkoj biskupiji.
" U Bosni i Hercegovini je trijumfirao zločin 95 % katolika nestalo je u Banjolučkoj biskupiji.
Očekujemo i susret s biskupom mons. Franjom Komaricom, koji će nas uputiti u stanje crkve u banjolučkoj biskupiji.
U banjolučkoj biskupiji Papa će se sastati i s predstavnicima Srpske pravoslavne crkve, Islamske i Jevrejske zajednice u BiH.
Mjesni župnik mons. Ante Jelinčić podsjetio je ukratko na život postirskoga svećenika iz zbornika " Postira u vrtlogu nasilja XX. stoljeća " u kojemu je o don Jurju Gospodnetiću, njegovu svećeničkomu djelovanju u Banjolučkoj biskupiji i mučeničkoj smrti nedaleko Bosanskoga Grahova pisao svećenik Banjolučke biskupije dr. Anto Orlovac.
S tolikim brojem živućih svećenika i časnih sestara, u odnosu na broj vjernika, ne može se pohvaliti ni jedna župa u banjolučkoj biskupiji, a u samom je vrhu i u cijeloj Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Ovim susretom, kazao nam je fra Pero Karajica, s molitvom i drugim aktivnostima želimo zahvaliti Bogu za privilegirani dar poziva da ga slijedimo i da u BiH, te u pet europskih zemalja i u Australiji, propovijedamo njegovu riječ i njegovo poslanje.
Mons. Višaticki je 48. osoba u duhovnom staležu koja je ubijena u Banjolučkoj biskupiji.
U Banjolučkoj biskupiji je uza župničke službe obavljao i službu suca ženidbenog suda, konzultora, dekana i predsjednika građevinskog odbora nove katedrale sv. Bonaventure u Banjoj Luci, a svoj je doprinos dao i kao član građevinskog odbora za izgradnju nove bogoslovije u Sarajevu.
Formalni povod susretu bila je 130. obljetnica uspostave redovite crkvene hijerarhije u BiH i osnutka Banjolučke i Mostarsko-duvanjske biskupije te 25. obljetnica Caritasa u Banjolučkoj biskupiji.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com