Informacijski centar Deepwater Horizon objavio je u utorak da BP priprema i drugu opciju koja može povećati crpljenje nafte na 20,000 - 28,000 barela dnevno, te čak na 50,000 barela do kraja lipnja.

Birol je precizirao da rast potražnje za naftom u svijetu premašuje porast novih zaliha za jedan milijun barela dnevno po godini.

Iran je primjerice pozvao na dodatno smanjenje od 1 do 1,5 milijuna barela dnevno.

Globalna potražnja tako bi u idućoj godini trebala dosegnuti 88,8 milijuna barela dnevno, što je za 260.000 barela dnevno više no što je agencija prognozirala u prethodnim projekcijama.

Podignute su prognoze globalne naftne potražnje i u ovoj godini, na 87,4 milijuna barela dnevno, čime je ranija prognoza povećana za 130 tisuća barela nafte dnevno, tumače dalje u IEA.

potrošač nafte, prema očekivanju, SAD sa 20,6 milijuna barela, a slijede Kina sa 7,5 i Japan s 5 milijuna barela dnevno.

Mađarsko je poduzeće u prvom tromjesečju u prosjeku proizvodilo 134 tisuće barela ugljikovodika dnevno, u odnosu na 151 tisuću barela dnevno, koliko je Mol u prosjeku proizvodio u istom razdoblju prošle godine.

Budući da Saudijska Arabija nikad nije održivo proizvodila više od 10 milijuna barela dnevno, moguće je da ćemo saznati postoje li zaista rezervni kapaciteti tek kada se dogodi izvanredna situacija.

Cijena nafte je na putu da na kraju mjeseca zabilježi 20 - postotni pad, unatoč smanjenju opskrbe OPEC-a za 2 milijuna barela dnevno, dogovorenom na sastancima u rujnu i listopadu.

Saudijska Arabija ima najveće svjetske rezerve nafte, koje službeno iznose 266 milijardi barela i najveći je proizvođač i izvoznik nafte među članicama OPEC-a s izvozom od oko osam milijuna barela dnevno.

Planovi o dostizanju brojke od 5 milijuna barela dnevno do 2010. godine, reducirani su na 4,5 milijuna barela.

Mol i proizvodnju u Rusiji želi do sredine desetljeća udvostručiti, to jest povećati na 40 tisuća barela dnevno, a otprilike tada bi se pokrenula eksploatacija i polja u Kurdistanu, iz kojih se nadaju eksploataciji od pedeset milijuna barela dnevno do kraja desetljeća.

Najveće iračko naftno polje Rumaila s potencijalom za proizvodnju čak 2,85 milijuna barela dnevno je još na aukcijama u lipnju pripalo konzorciju britanskog BP-a i kineskog CNPC uz naknadu 1,90 dolara po barelu.

Tako sada planiraju dnevno proizvesti približno 325 tisuća barela ekvivalenta nafte, nasuprot ranije ciljanih 350 tisuća barela dnevno.

Godišnje Iran danas izvozi 3,7 - 3.9 milijardi barela dnevno (ovisno o izvoru), što je 100 - 300 tisuća barela manje od količine koju može izvoziti prema odredbama OPEC-a. (OPEC odredi godišnje kvote za svaku državu-članicu, kako bi se regulirala svjetska cijena nafte.

Vrhunac je iranska naftna industrija doživjela polovinom 70 - ih kada je proizvodila oko 6 milijuna barela dnevno, a na najnižem stupnju je bila 1980. (nakon revolucije), kada je pala na samo 1.5 milijuna barela.

Saudijska Arabija već je objavila da u lipnju planira povećati proizvodnju nafte za 200.000 do 300.000 barela dnevno.

Jačanje odnosa Rusije i Venezuele u naftnom sektoru i zajednička ulaganja između PDVSA i cijelog niza euroazijskih tvrtki (Rosneft, Gazprom, LukOil, TNK-BPi Surgutneftegaz) ujedinjenih u Nacionalni naftni konzorcij dovelo je do proizvodnje 230 000 barela sirove nafte dnevno, a do 2019. se predviđa proizvodnja od 930 000 barela dnevno.

Očekivanja analitičara tržišta sirove nafte kreću se u smjeru daljnjeg smanjenja potražnje od ukupno 1 milijun barela dnevno zbog sve veće recesije.

p (Međunarodna energetska agencija) (IEA) procjenjuje da će globalna potražnja za naftom u ovoj godini rasti 1,8 posto te da će ukupna potrošnja nafte u svijetu u 2006. godini iznositi 85,1 milijun barela dnevno.

To je rezultiralo smanjenjem OPEC-ove opskrbe na 32,5 milijuna barela dnevno u kolovozu, uslijed problema u Iraku, Angoli, Libiji i Nigeriji.

Ta agencija ipak i dalje očekuje rast globalne potražnje u ovoj i idućoj godini, ali je svoju prognozu rasta u odnosu na prošlomjesečnu umanjila za 100.000 barela dnevno u 2008., te za 140.000 barela dnevno u 2009. (Hina)

Iran zauzima 5. mjesto u svijetu po broju nalazišta nafte te 2. po nalazištu plina, odmah poslije Rusije Proizvodnja sirove nafte u 2006. godini: 1 632 000 000 barela dnevno Broj gradova priključenih na plinsku mrežu: 1 024 Broj industrijskih pogona u zemlji: 18 238, od toga 17 651 privatnih te 632 u vlasništvu države Broj aktivnih rudnika u javno-privatnom vlasništvu: 473 Privatni rudnici: 3 400 Proizvodnja električne energije: 40 000 megabajta Broj aktivnih akumulacijskih jezera: 182 visokih, 320 plitkih Broj umjetnih akumulacijskih jezera: 100 Iran je 3. zemlja u svijetu po broju akumulacijskih jezera, odmah iza Kine i Turske.

kad bi Pentagon znao planirati rat u Iranu sa stopostotnom vjerojatnošću da Iranci Kinezi Rusi neće zatvoriti Hormuški tjesnac, rat bi možda bio moguć.Dok god postoji jedan promil šanse da 10 milijuna barela dnevno saudijske nafte ostane zarobljeno u Saudijskoj Arabiji, nema rata.

Drugi po veličini svjetski potrošač nafte uvozio je u svibnju preko pet milijuna barela dnevno peti mjesec zaredom.

Proizvodnja nafte u Iraku porasla je na 3,2 milijuna barela dnevno, čime je ta zemlja postala drugi proizvođač nafte među zemljama OPEC-a, nakon Saudijske Arabije.

Ta je zemlja treća u svijetu po rezervama nafte (115 milijardi barela) i sada proizvodi 2 milijuna barela dnevno, od čega 1,5 izvozi uz česte prekide zbog sabotaža naftovoda.

Istina, Sirija već više od 15 godina smanjuje izvoz nafte 1995. bilo je to 610 000 barela dnevno, a 2008. tek 150 000 barela.

Ako je vjerovati američkom predsjedniku Bushu da izvoz nafte iz Iraka varira u rasponu od 1,5 do 2,7 milijuna barela dnevno, tada uz tekuće cijene barela u dolarima proizlazi da su SAD i Velika Britanija, a zapravo tri-četiri njihove multinacionalke koje nadziru izvoz iračke nafte, unazad četiri godine zaradile gotovo 300 milijardi dolara ili dvostruko više nego što su porezni obveznici iz SAD-a i Velike Britanije uložili u krvavu avanturu u Iraku.

Neočekivana odluka Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) da smanji proizvodnju za 520 tisuća barela dnevno izazvala je oštru reakciju Europske unije i SAD-a.