Slike Krajolik s dugom (sl. 1) i Parisov sud (sl. 2.) iz fundusa Muzeja Mimara dvije su vrijedne slike iz okruženja velikog flamanskog baroknog slikara Petera Paula Rubensa (Siegen, Westfalija, 1577 - Antwerpen1640) kojima se na izložbi želi osvijetliti povijesno-umjetnički ambijent njihova nastanka i ukazati na razloge atributivnih promjena.

Prvi moderni subjekt (u Dekartovom smislu), dakle, nije Dekart, nego barokni slikar i njegov pogled; već on koji " otvor oka izobražava do sheme koja je sasvim nezavisna od situacije uslovljene u trenutačnom subjektu, izdaje i obezvrijeđuje svijet ". 26 Svet je i za baroknog slikara, koji je, kao i barokni filozof, melanholičan, izdan i obezvređen zato što nikakav smisao u njemu ne boravi.

A u njoj su slike domaćega baroknog slikara Feliksa Tironija poput Gospe sa svecima, te orgulje majstora Petra Nakića.

Savjetovanje »Četiri evanđelista u opusu Mattie Prettija« dio je početne faze međunarodnog interdisciplinarnog projekta sa svrhom smještanja dviju cjelina ulja na platnu s prikazom četiriju evanđelista iz crkava Gospe od Karmena i Sv. Vlaha u kontekst opusa baroknog slikara Mattie Pretija.

Iznad tabernakla, na kojem je reljef s prikazom posljednje večere stoji reprezentativna slika, rad nepoznatog baroknog slikara s temom Uzašašća Marijinog ".

Radoslav Tomić govorio je o slikama Carla Maratte, poznatoga talijanskog baroknog slikara Schiavonska porijekla, na dubrovačkom području, kao i o odjecima nekih njegovih djela u radovima dubrovačkih slikara.

Sanja Cvetnić u referatu je govorila o utjecaju koji je ostavio čuveni isusovački graditelj, slikar i teoretičar Andrea Pozzo na najvažnijeg pavlinskog baroknog slikara Ivana Rangera, ukazavši na niz ikonografskih rješenja koje je Ranger u svojim freskama preuzeo od Pozza.

U crkvi i samostanu značajna su djela baroknog slikara švicarskog podrijetla Serafina Schöna.

U njoj se nalaze vrijedne slike domaćeg baroknog slikara Feliksa Tironija, orgulje koje je izradio Petar Nakić, te barokna oltarna pala nepoznatog venecijanskog autora iz 18. stoljeća.

Crkva Sv. Ante Padovanskoga; - oltarna pala Bogorodice s Kristom u krilu, rad mletačkoga baroknog slikara iz 17. st.

Crkva Gospe od Škrpjela, podignuta je u slavu Bogorodice, a unutrašnjost svetišta ispunjena je slikama posvećenim Bogorodici, urađenih rukom Peraštanina Tripa Kokolje, baroknog slikara, po teološkoj koncepciji Andrije Zmajevića, Kokoljinog mecene.

U crkvi sv. Ante Padovanskoga oltarna je pala s prikazom Bogorodice s Kristom u krilu i sa svecima, rad mletačkoga baroknog slikara iz 17. st.

Lopovi su ukrali i minijaturu " Noćni pejzaž s ribarom " talijanskog baroknog slikara Piera Francesca Mole i sliku " Glava Krista " nepoznatog njemačkog majstora iz 16. stoljeća.

Čuveno platno baroknog slikara nalazi se u Salla dello scrutino " Duždeva palača, Venecija.

U njoj je smjesteno zivotno djelo najveceg hrvatskog baroknog slikara - Perastanina Tripa Kokolje itd. itd.

Njezin kratkometražni dokumentarac In Ictu Oculi (" U tren oka ") podsjeća na sliku istoga naziva španjolskog baroknog slikara Juana le Valdesa Leana.

Izgrađena je između 1739. i 1761. g. na temeljima bazilike iz najranijih kršćanskih vremena i crkve, (stradale u potresu), koju su izgradili grofovi Celjski a danas ona u sebi krije neprocjenjivo vrijedne i izuzetno sačuvane freske baroknog slikara Ivana Rangera.

I Borna Fils nudi nešto staro u novom izdanju, no autorica Borna Rajić inspirirala se portretima španjolskog baroknog slikara Diega Velázqueza (1599. - 1660.).

No uništenje samostana samo zato da bi zemlju preuzela država predstavlja kulturocid: pavlini su u 16. stolje? u podjeljivali sveu? ilišne diplome, dali su autora rje? nika Ivana Belostenca i baroknog slikara Ivana Krstitelja Rangera, a trapisti su vodili agronomski fakultet - da i ne spominjem desetke tisu? a knjiga koje su zbog konfiskacije i paleža nestale u nepovrat.

Naša odredišta bila su Lepoglava i nekoliko obližnjih mjesta, a cjelodnevno putovanje je tematski osmišljeno kao Hod tragom ljepote u djelu najvećeg hrvatskog baroknog slikara Ivana Krstitelja Rangera.

Između slikarskih radova koji ukrašavaju ovu crkvu, značajni su radovi Gaetana Garcije, talijanskog baroknog slikara španjolskog podrijetla.

U vrijednoj samostanskoj kolekciji najveću pozornost privlači oltarska slika Gospe s djetetom i svecima koja je izašlaiz radionice poznatog slikara Tintoretta kao i slike hrvatskog baroknog slikara Tripa Kokolje na stropu kora.

Mnogi od njih, poput pozlaćene gotičke oltarske pale u katedrali sv. Tripuna, proizvod su kotorske zlatarske škole, primjerice relikvijara katedrale i skulpturoloških rješenja Freancesca Cabijanke, dobrotska čipka, inkunabule franjevačke biblioteke, arhivske dokumente biskupskog arhiva, slikarska ostvarenja baroknog slikara Tripa Kokolje u crkvi Gospe od Škrpijela (Ploveća galerija), misnice i drugi predmeti, »pomogli su« da se Kotor i njegovo područje, 1979. upiše u liste svjetske prirodne i kulturne baštine Uneska.

Izložba španjolskoga baroknog slikara Francisca de Zurbarána (1598 - 1664) zasniva se na prikazu tridesetak djela iz kasne Z urbaránove faze, od 1650. do slikareve smrti, a donesene su iz privatnih zbirki, španjolskih i stranih muzeja.

U londonskoj će National Gallery biti izloženo četrdesetak slika, što je polovica sveukupnog umjetničkog opusa ovog baroknog slikara koji je svoj utjecaj kasnije imao na djela Edgara Maneta, Pabla Picassa, Salvadora Dalija i Francisa Bacona

U povodu izlaska ove fotomonografije, jednog od prvih, temeljitijih prikaza djela ovoga velikog baroknog slikara (ne samo u hrvatskim okvirima) osvrnut ćemo se na obnovu Crkve sv. Marije Snježne u Belcu i obnovu pavlinskog samostana u Lepoglavi, u kojima je slikao i radio Ivan Ranger.

Osnovne slikarske pouke primio je od poznatog baroknog slikara Teodora Ilića Češljara prilikom njegovog slikanja ikona za oltarsku pregradu u Staroj Kanjiži.

Radovi na obnovi i proširenju crkvene lađe prema zapadu poduzeti su između 1721. i 1747., za vrijeme kojih je unutrašnjost urešena freskama slavnog baroknog slikara Ivana Rangera.

Prema karakteristikama slikarskog rukopisa fragment je nedvojbeno djelo baroknog slikara Ivana Krstitelja Rangera iz prve polovice 18. stoljeća, koji je jedno vrijeme i sam prebivao u samostanu.

Zidne slike pripadaju opusu slovenskog slikara Antona Jožefa Lerchingera, učenika najvećeg hrvatskog baroknog slikara Ivana Rangera, a u literaturi se pojavljuju dvije godine o njihovoj dataciji - 1772. i 1777. Freske prikazuju događaje koji su povezani s nastankom ovog svetišta kao i prizore iz Svetoga pisma koji se odnose na Blaženu Djevicu Mariju i njezinu ulogu u povijesti spasenja; rođenje Marijino, susret Marije i Elizabete, Navještenje i prikaz Bezgrešne Bogorodice.