U 18. stoljeću cijelo zdanje obnovljeno u baroknom stilu.

Tek ogromna zelena peć u baroknom stilu, na vrhu s vazama, koje su bile, gotovo bih rekao, trudne ili naduvene, bijaše još jedino na što bih se u čudu obazreo, jer tako velike peći ne možeš nablizu vidjeti.

Ovo impozantno zdanje je prvotno bila romaničko-gotička kapelica sv. Stjepana kojoj su naknadno dodavani oltari u baroknom stilu.

Crkva ima sakristiju i dva oltara, a glavni oltar u baroknom stilu, 1742. godine je dao izgraditi providur G.

Garnitura je izrađena po narudžbi od strane producenata i scenografa serije, u baroknom stilu, od najkvalitetnijih materijala sa velikom preciznošću i stručnošću naših djelatnika.

4 crkve Župna crkva sv. Nikole (izgrađena 1701. godine u baroknom stilu), crkvu sv. Jakova apostola (14. st.), crkvu sv. Antuna pustinjaka (14. st.), crkva Majke Božje od Oranice

Najstarija je javna građevina podignuta u baroknom stilu.

U samostanu je klaustar, renoviran u 17. st. u baroknom stilu, slika Bogorodice s Malim Isusom iz 15. st. te muzej s eksponatima koji govore o povijesti otoka.

Pred kraj 18. stoljeća obitelj Erdödy na dvorcu izvodi manje adaptacijske zahvate u baroknom stilu.

Ukratko nam je opisao crkvu Presvetog Trojstva i na zanimljiv način objasnio raskošno ukrašenu unutrašnjost crkve u baroknom stilu.

Grožnjanska apsidalna katedrala, sagrađena u 14. stoljeću u središtu mjesta, preuređena je u baroknom stilu 1770., kada su dodane i četiri lezene te kapiteli na pročelju.

U drugoj polovici 17. stoljeća izrađen je bogati oltarni retabl u baroknom stilu i propovjedaonica koja je naknadno zamijenjena novom.

Dvorac Oršić građen je 1773 godine u baroknom stilu u obliku slova U.

Drvena župna crkva Svete Marije Magdalene sagrađena je 1795. godine, dok je nova, jednobrodna crkva, u baroknom stilu s četvrtastim svetištem, podignuta 1811. godine.

Kako su ljudi saznali za čudo, dolazili su Magnusu na molitve, uticali se Gospi u svojim molitvama i mala je ćelija s vremenom bila nadograđivana te je konačno nad malom kapelom 1363. g. bila izgrađena velika gotička crkva s tornjem, a mala prvobitna kapela postala je zavjetni oltar. 1643. g. je crkva još nadograđena i proširena u baroknom stilu s dva tornja, glavni oltar postavljen je u dno velikog broda, ali je mali zavjetni oltar ostao u sredini crkve gdje stoji još i danas, uređivan i dotjerivan tokom stoljeća mnogim zavjetnim donacijama i darovima u srebru i zlatu.

U rečenici je sklon konstrukciji neologizama i jasnoći, te pomalo baroknom stilu.

Unutrašnjost zgrade uređena je u baroknom stilu polovicom 18. stoljeća, dok se na stropu nalazi barokna štukatura s iluzionističkim freskama smještenim u medaljonima.

Crkva sv. Mihaela izgrađena je u kasno-baroknom stilu.

Građena je od kamena, u baroknom stilu.

Marije smještena je u kompleksu franjevačkog samostana, a građena je u baroknom stilu, tlocrtno po uzoru na sv. Anastaziju (u vremenu od 1720. do 1733. god.) kao jednobrodna građevina sa šest pobočnih kapela.

Kasnije g. 1639. sagrađena je na današnjem mjestu crkva, a 1676. g. je ista proširena, u baroknom stilu.

Građena je u impresivnom rokoko/kasnom baroknom stilu s francuskim vrtom.

Uz Selno, na pitomim zagorskim bregima uzdiže se zdanje crkve " Sveta tri kralja " u Velikoj Erpenji u gotsko baroknom stilu, koju je dao izgraditi grof Emerik Erdödy; dovršena je 1650., a župnom je postala 1790. g.

Godine 1760. gotički vrh crkve uništio je udar munje, koji je poslije zamijenjen vrhom u baroknom stilu koji je stradao u požaru 1835.

U neposrednoj blizini centra nalazi se i rezidencijalna četvrt u baroknom stilu, sagrađena još 1762. godine.

Svoj gotički izgled zadržala je i nakon restauracije dijelom u baroknom stilu, a mnogima je u sjećanju ostala kao tamna, deseteljećima u graditeljskom smislu zapuštena crkva.

Današnja je crkva u baroknom stilu, a potječe s kraja 17. st.

Svojim neortodoksnim tretiranjem klasičnih tema Michelangelo je napravio put baroknom stilu.

Promjenom statusa, crkvi je produženo poligonalno svetište 1520. u stilu kasne gotike, a u 18. stoljeću je pregrađena i dograđena s pokrajnim lađama, u baroknom stilu.

Franz Anton von Harrach obnovio je dvorac u baroknom stilu, da bi nakon požara u kojem je dvorac stradao arhitekt Peter de Nobile dao dvorcu danas vidljiv neoklasični izgled.