Dušan Bastašić da nas rodoslovce poneki gledaju s podozrenjem, možda, doživljavajući i čudacima.
Dušan Bastašić da nas rodoslovce poneki gledaju s podozrenjem, možda, doživljavajući i čudacima.
Kako naglašava Bastašić (1995.) citirajući J.
Predsjednik Udruženja " Jadovno 1941 " Dušan Bastašić je kazao da je Jadovno mjesto za tugovanje za potomke žrtava tog logora, kao i za sve one koje ih cijene, dok je za potomke ubica ovo mjesto za stid.
O pjesmama i Danieli govorio je urednik knjige Nino Škrabe, a u glazbenom programu nastupili su Ukrali smo prozor stare majke, Ivana Bastašić i župni zbor mladih Ruah.
SNV-e je podržao inicijativu udruženja " Jadovno 1941 " o ustanovljavanju spomen dana žrtvama tog logora 24 juna, ali i za njihovo dostojno sahranjivanje, izjavio je prilikom boravka u Zagrebu predsjednik udruženja Dušan Bastašić.
Za razliku od onih na Daksi koji su kao pripadnici kvislinških formacija bili procesuirani od strane partizana i streljani na osnovu sudske odluke, žrtve Jadovnog su bili nevini seljaci i građani koji su dizani iz svojih kuća i ubijani bez presude, pa bi tim prije zaslužili da budu dostojno sahranjeni i da se obilježi mjesto njihovog stradanja, kaže Bastašić.
Ljudska je težnja svakog da njihovi bližnji budu dostojno sahranjeni, kaže Bastašić i ističe da se, ako se to moglo učiniti s 48 kvislinga koje su partizani 1944. pobili na otočiću Daksi kod Dubrovnika, to moglo učiniti i sa žrtvama Jadovnog.
" Osim predstavnika Srba i SPC, tu bismo pozvali i predstavnike ambasade Srbije i Izraela ", kaže Bastašić i najavljuje i postavljanje ploče s prigodnim natpisom koja je tu bila prije rata, a skinuta 1990 godine.
Riječ čitatelja Dušan Bastašić: Rodoslovlje, moja misija
Tada, 1530 1532, prešao je na hrišćansku stranu i Radojica Bastašić.
Josip Bastašić koga spominjete, je Jozafat Bastašić, porijeklom sa Žumberka i nije bio grkokatolički biskup na Žumberku, već grkokatolički vladika sa sjedištem u Križevcima.
Ne znam da li bi se išta dogodilo nekom ko bi došao s tirolskim šeširom i austrijskim grbom na njemu, kaže Bastašić.
U vojnoj posadi je zapisan 1540. Franjo Bastašić, a Radojica Bastašić istaknuti uskočki vojvoda prima 23. siječnja 1567. u Beču od cara Maksimilijana grb i povelju o statusu carskog plemića.
- Na današnji dan, 24. juna 1941. Jadovno je dostiglo svoje konačne dimenzije ", rekao je Bastašić i dodao da su u taj logor bili dovođeni ljudi iz svih delova tadašnje NDH, odnosno Hrvatske, BiH i Srijema koji su do likvidacije živjeli u stravičnim uslovima.
Nakon pomena koji su služili sveštenici karlovačko-beogradske i braničevske eparhije, prisutnima se obratio Dušan Bastašić, rekavši da se " nikad do danas na mjestu logora od 1941. nije okupilo više ljudi ".
Pred govornicom u Jadovnom Dušan Bastašić, predsjednik udruženja " Jadovno 1941 " iz Banjaluke podsjetio je na zločine koji su činjeni u Jadovnom i drugim logorima i brojku od 40.123 žrtve do koje je došao historičar Đuro Zatezalo, među kojima je i 739 žrtava s otoka Paga koje su nakon odlaska ustaša 1941. godine sakupili, spalili i sahranili talijanski vojnici.
Bastašić je ustvrdio i da se ignorira legalna i legitimna inicijativa srpskih i židovskih organizacija o zakonski propisanom odnosu prema mjestima masovnih zločina, dajući primjer neobilježavanja samog mjesta gdje je bio logor Jadovno, kao i činjenicom da je spomen ploča koja je lani postavljena u uvali Slana na Pagu skinuta dva dana nakon toga.
- Prije nego što su Talijani, zgroženi ustaškim zločinima u tom delu Like preuzeli vlast od ustaša, ustaše su pobijale 1.500 poslednjih zatvorenika koji su bili u logoru, dok je oko 2.000 logoraša iz logorskog kompleksa prebačeno u druge logore, među kojima i u Jasenovac koji je tada formiran, rekao je Bastašić, govoreći kako je nakon Drugog svjetskog rata komisija tadašnjeg sabora odbila da se tih 1.500 žrtava pokopanih u dvije humke dostojno sahrani, a da je blizu logora, baš iznad zabetonirane jame s kostima postavljen spomenik koji je srušen.
Primjerice poznati obiteljski terapeut S. Minuchin je (Minuchin, 1978. prema Bastašić, 1995.) istraživao je utjecaj stresova na obitelj kao sustav i ustanovio da su nakon određene stresne situacije, kao što je svađa među roditeljima, svim članovima porasle masne kiseline u krvi.
Pogotke za Borac postigli su Bastašić, Vukonić, Sušec i Oršić. (mm)
Dušan Bastašić član je Hrvatskog rodoslovnog društva i u svom tekstu piše o iskustvima koje je stekao pri istraživanju povijesti svoje obitelji i izradi svog rodoslova.
- Neću reći da sam očekivao, ali sam se pribojavao da bi se tako nešto moglo dogoditi, govori predsjednik banjalučkog udruženja Dušan Bastašić.
Pjevale su i sestre Bastašić a poeziju čitali glumci Gradskog kazališta.
U svojim rodoslovnim istraživanjima sam se prije 5 6 godina kolateralno susreo s prezimenom Bastašić te ove zapise kao komentar priložem uz temeljno štivo.
preuzeto sa www.dijete.net, savjetovališta za obitelj Kremok, dr. Zlatko Bastašić
Učenici su se u Zagrebu susreli i sa svojom bivšom nastavnicom koja je prije vodila hrvatsku nastavu u Crnoj Gori, profesoricom Marinom Bastašić.
Za rasvjetu se brinu Ivica Batušić i Ivan Borojević, a ton-majstori su Luka Kurtalj, Marko Rajnović i Leon Bastašić.
Voditeljica je Ivka Malkoč-Bastašić Utorak 2. listopada u 17.00 sati.
Krajnje je vrijeme da se takva praksa promjeni, zbog čega smo i osnovali Udruženje ", kaže njen predsjednik Dušan Bastašić.
»Zlatko Bastašić rođen je 1942. godine u Žumberku.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com