Iz tog začaranog kruga pojedinci ili obitelji zapravo vrlo teško izlaze, navodi pak Predrag Bejaković iz IJF-a koji skreće pozornost na činjenicu da siromašne osobe, iako ističu ekonomske teškoće svoga položaja, ponajviše smeta socijalna isključenost.

Najbolja brana protiv siromaštva i socijalne isključenosti su rad i zapošljavanje, napominje Bejaković, zalažući se za poticanje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih i poboljšanje ljudskog kapitala.

Studiju je predstavio glavni istraživač dr. sc. Predrag Bejaković.

Predrag Bejaković s Instituta za javne financije upozorava da je u Hrvatskoj vrlo niska prosječna dob radnika kod izlaska iz svijeta rada, oko 59 godina, dok je očekivano trajanje života za muškarce 72, a za žene 80 godina.

Uz tu izmjenu, Bejaković predlaže i pooštravanje uvjeta za prijevremene mirovine te novo povećanje dobi za umirovljenje, na 67 ili 68 godina.

O obrazovanju za nova znanja i vještine govorio je dr. sc. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije koji je naglasio da je teško predvidjeti buduća tržišna kretanja te da su nužna nova znanja i sposobnost za obavljanje novih poslova u okviru zelene ekonomije.

Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije je na primjerima Albanije, Bugarske i Rumunjske prikazao kako način prikupljanja mirovinskih doprinosa utječe na mirovinski sustav

Voditelj Projekta Predrag Bejaković također je aktivno sudjelovao u časopisu Mirovinsko osiguranje.

Predrag Bejaković s Instituta za javne financije upozorava kako iz ove mjere, ako do nje uopće dođe, nitko neće naučiti lekciju: Ljudi će morati uzimati kratkoročne namjenske kredite, koji su razmjerno komplicirani, za koji morate ići kod notara, platiti raznorazne biljege i potvrde, što je administrativno skuplje i vremenski zahtjevnije...

Pozitivni učinci fleksibilnosti rada mogu lako nadmašiti negativne, a najbolja sigurnost ostvaruje se vlastitim poboljšavanjem zapošljivosti, prije svega dodatnim obrazovanjem i usavršavanjem, piše Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije

Usprkos sigurno dobre namjere predlagača da se spriječi pretjerano zaduživanje građana prevelikim minusima na tekućim računima, teško da se od te odluke barem u kratkom roku može očekivati neka značajnija korist, vjerojatno više štete, dok u dugom roku, naravno, treba težiti smanjivanju prezaduženosti, smatra Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

" Sve je to bez sumnje utjecalo i na povoljniji odnos u Istri prema radu, samooslanjanju u poslovnoj aktivnosti, štednji, odnosu prema poštovanju zakona i propisa ", izjavio je Bejaković.

Nije cilj samo smanjiti priljev ljudi u dugotrajnu nezaposlenost, nego je potrebno i intenzivnije raditi na smanjenju broja već dugotrajno nezaposlenih osoba, izjavio je Bejaković.

Predrag Bejaković iz IJF-a predstavit će projekt " Partnerstvo za socijalnu uključenost ", a izlagači će se baviti pitanjima tržišta rada, socijalnih prava, kako ublažiti socijalnu isključenost te iznijeti dosadašnje rezultate projekta.

Velika većina banaka građanima omogućava prevaljivanje drugog oblika otplate ", kaže Bejaković.

Dok kod njih postoje financijski problemi, Bejaković predlaže da se građani odreknu izlazaka i fitnesa, te da na godišnji idu izvan sezone.

Voditelj projekta: Predrag Bejaković, Institut za javne financije

Plaće su visoke s obzirom na nisku produktivnost rada, a niske s obzirom na troškove života koji su u Hrvatskoj visoki, tako je svojedobno ispravno problem cijene rada dijagosticirao Predrag Bejaković, stručnjak iz Instituta za javne financije.

- Stoga se moramo već danas početi pažljivije ponašati sa svojim raspoloživim sredstvima, posuđivati manje kako bismo mogli otplatiti dugove i početi pomalo štedjeti ističe Predrag Bejaković s Instituta za javne financije, autor knjige Osobna prezaduženost.

Ipak, financijsko zdravlje, slično kao i tjelesna spremnost, zahtijeva stalnu pozornost pa je, kao i kod pretjeranog unosa hrane, potrebno spoznati koje su naše prehrambene, odnosno financijske navike napominje Bejaković. 20 pravila za izlaz iz dugova

Uslijed kvalitetnije prehrane i bolje zdravstvene zaštite svake se godine produžuje za više od tri mjeseca, naglašava Bejaković.

Poticati ljude višom mirovinom da im se isplati dulje raditi, a ako netko odluči ići ranije u mirovinu, za to mora biti kažnjen znatno nižom mirovinom - ističe Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

Kada bi ti doprinosi bili niži, poslodavci bi zasigurno bili motivirani za zapošljavanje - pojašnjava Bejaković.

Ne samo u te tri zemlje, već u svim tranzicijskim zemljama sustavi su ili na granici stečaja ili su razine mirovine tako male (ne usklađuju se s kretanjem cijena ili plaća) ili se kasni s isplatama tako da mirovinsko osiguranje ne ostvaruje svoju najvažniju zadaću - osiguranje protiv siromaštva za vrijeme starosti i radne neaktivnosti, upozorava Bejaković.

Uz predstavnike osiguravajućih društava koja se bave životnim osiguranjima i Instituta za osiguranje, izlaganja su održali: - Ministarstvo financija - Maja Vehovec (Ekonomski institut) - Predrag Bejaković (Institut za javne financije) - Martina Etlinger (Hrvatska udruga banaka) - Igor Matutinović (Gfk Hrvatska) prezentirat će rezultate istraživanje o tome kakva je percepcija hrvatskih obitelji o vlastitim osobnim financijama, koliko imaju prostora za štednju te koliko njih smatra da jedva podmiruje osnovne životne potrebe - Kristina Žilić (Heraklea) - istraživanje tržišta o poznatosti proizvoda životnog osiguranja među hrvatskim građanima.

Na kraju, Predrag Bejaković upozorava kako će limitiranje kamata na kredite ići na ruku sivom tržištu novca: Razlog je vrlo jednostavan, ako su kamatne stope jako niske, neće biti kredita, neće biti štednje... a s druge strane, tada će ljudi jednostavno morati obratiti zelenašima....

Kad je riječ o povlaštenim mirovinama, njihov je zaključak a govorili su Zoran Anušić iz Svjetske banke, ekonomisti Marija Zuber, Predrag Bejaković, Marijana Bađun, predstavnici državnog mirovinskog osiguranja i Vlade, da ih treba usklađivati s pravima iz općih mirovinskih propisa.

Dr. sc. PREDRAG BEJAKOVIĆ Određivanje sustava plaća i značenje

Tako je nastalo paradoksalno stanje: vrlo mala razlika u visini mirovine za osobe koje su odradile cijeli radni vijek i kasnije otišle u mirovinu u odnosu na osobe koje su ranije otišle u mirovinu, pa su zbog toga platile manje mirovinskih doprinosa i dulje će koristiti mirovinu ističe Predrag Bejaković, autor analize IJF-a pod nazivom " Isplati li se dulje ostati u svijetu rada? ".

Istodobno, tijekom tih pet godina dodatnog rada, uplatile su gotovo 90 tisuća kuna više doprinosa. Ako između dvije osobe postoji velika razlika u razdoblju osiguranja i iznosu plaćenih doprinosa, jer je jedna osoba radila pet godina kraće, odnosno pet godina dulje koristi mirovinu, sustav je nepravedan prema osiguraniku koji je odradio cijeli radni vijek obrazlaže Bejaković.