Smještena u vrijeme pada berlinskoga zida, drama istražuje istinu koja ima alarmantne posljedice.

Zatim, jednog je dana izašla iz kuće, vidjela promjene, kip Lenjina koji pozdravlja nju i prošlost, Lena joj je govorila o padu berlinskoga zida itd. itd.

Ujedinjenju je prethodilo rušenje Berlinskoga zida (podignut 1961.) u studenom 1989.

Crkva, potaknuta 20. obljetnicom pada Berlinskoga zida, na raznim je razinama, osobito europskoj, već održala više skupova da bi se analiziralo dokle se došlo u osvajanju slobode i da bi se bolje razumjeli znakovi vremena i tražili odgovore na izazove.

A bilo je to u vrijeme nakon pada Berlinskoga zida.

Njemačka danas obilježava 19. obljetnicu pada Berlinskoga zida, koji je otvorio put ujedinjenju dviju njemačkih država godinu dana poslije, te označio početak pada komunizma u istočnoj Europi.

Svi znamo za Havela i poštujemo ga zbog njegova junačkog otpora, no tko može makar imenovati vodeće latinoameričke intelektualce, isusovačke svećenike dodane dugačkom krvavom tragu brigade Atlacatl nedugo nakon pada Berlinskoga zida - zajedno s njihovim domaćicama i kćerima, jer su zapovijedi glasile da se ne ostavljaju svjedoci?

Koliko se DIE ZEIT promijenio nakon pada Berlinskoga zida? Istina, prije petnaestak godina naša je uređivačka politika bila lijevo orijentirana, a ako bismo ju danas morali definirati, rekao bih da je uređivačka politika Zeita više liberalna nego što je lijeva, uz iznimku našeg redovnog podliska »Feuilleton«, koji je još uvijek, iz broja u broj, snažno lijevo orijentiran.

Prigodu za produbljivanje teme solidarnosti pružila je dvadeseta obljetnica pada Berlinskoga zida i urušavanja komunističkoga totalitarnog sustava, čije su posljedice višedesetljetnog trajanja vidljive na različitim razinama života, posebice što je propala komunistička ideologija " iza sebe ostavila duboko ukorijenjeno nepovjerenje, naglašeni individualizam, krivo shvaćenu i življenu slobodu, neodgovornost, nebrigu za drugoga i za zajedničko dobro ".

Ono vuče korijene u padu komunizma, simboliziranom padom Berlinskoga zida 1989. godine i ponudilo je neočekivanu i nečuvenu mogućnost za proširenje stabilnosti i prosperiteta, u kojima uživaju građani EU-a, na Središnju i Istočnu Europu.

Obuhvatit će povijest ideja, polemike, protagoniste zaštite kulturne baštine od Ruskinove smrti do pada Berlinskoga zida.

Dvadeset godina nakon pada Berlinskoga zida, više

Nakon pada ' ' Berlinskoga zida ' ' i nezaustavljivog kretanja Hrvatske prema svojoj slobodi, Hrvati diljem svijeta pretvorili su se u snagu koja je od 1990. do 1995. na svim poljima, i zaista odlučujući doprinijela tom ostvarenju.

Rezolucija, prihvaćena 16 godina nakon pada Berlinskoga zida koji simbolizira i pad komunističkih režima u europskim državama uključujući i ondašnji Sovjetski Savez, politička je platforma koju su napokon prihvatile suvremene europske države ispunjavajući na taj način svoju obvezu da kao članice Vijeća Europe poštuju temeljne vrijednosti te organizacije, a to su poštivanje ljudskih prava i pravne države.

Navedene strukture iskoristile su činjenicu što su, zbog specifične situacije u Republici Hrvatskoj (potreba jedinstva hrvatskog naroda radi obrane od agresije) ostale " netaknute " u burnom razdoblju raspada komunizma i pada Berlinskoga zida u Europi.

Ta konferencija za novinare organizirana je u povodu 20. obljetnice pada Berlinskoga zida.

Iako se njegov politički opis počeo mijenjati još s padom Berlinskoga zida, 11. rujna bio je otponac novog, milenijskog poretka.

Njegovu razvoju nipošto neće pridonijeti fiksacija na jugoslavenski trenutak iz razdoblja prije pada Berlinskoga zida i raspada socijalističkog društvenog poretka, kao ni izbor govornika čija su politička iskustva formirana u olovnim vremenima hrvatskog socijalizma.

Nije li neobično što 62 godine nakon sloma Trećeg Reicha i 16 godina poslije pada Berlinskoga zida znatan dio europskih intelektualaca nema pametnijeg posla nego blatiti prijatelje demokracije?

U ovome radu moja temeljna pozicija jest da projekt globalizacije nije proizašao iz Moderne, nego je prije riječ o kreiranom projektu kapitalizma koji započinje odmah iza drugog svjetskog rata uz dvije temeljne pretpostavke koje je tek trebalo izgraditi: prvo, razvitak informacijskih tehnologija što predstavlja tehničku podlogu virtualne komunikacije; drugo, pad berlinskoga zida što označava metaforu za pad socijalizma.

U državi, koja se još čvrsto drži svoga Berlinskoga zida, u kojoj oni koji bi trebali biti lustrirani lustriraju druge, a mnogi pisci koji se još vrednuju po odanosti jedinoj partiji i jedinoj armiji, vrijeme kao da je stalo, i možda je i Crkva pozvana svjedočiti promjene koje bi ozdravile Hrvatsku.

Sugerirajući da se " katastrofa globalizacije već pojavila ", direktor Le Monde diplomatiquea Ignacio Ramonet tvrdi da " evanđelje globalizacije ne djeluje " budući da kolaps Argentine u 1999. godini ima isti psihološki učinak kao i pad Berlinskoga zida.

Primjenjivan je u nacističkoj Njemačkoj od 1933. pa do 1945., a nakon toga u svim zemljama totalitarnog« realnog socijalizma »sve do pada Berlinskoga zida.

Nakon čitanja zadnje paskvile glavnoga urednika Glasa Koncila Ivana Miklenića na račun naših medija, čovjeku se nije pretjerano pametno oslanjati na kalendar po kojemu je od pada Berlinskoga zida prošlo više od dva desetljeća.

Amerika se tada bavila Irakom, nisu se još znala nova pravila igre nakon pada Berlinskoga zida, a Europska unija bavila se sobom, rekao je. Da je postojala ozbiljna ponuda Europske unije da se postigne dogovor o potrebnim reformama za ulazak u EU, uz neki razuman rok od pet godina, rat se mogao izbjeći jer se pod tim uvjetima moglo čekati još koju godinu sa samostalnošću, a i Srbi se ne bi mogli pozivati na argument nužnosti da svi Srbi budu u jednoj državi, rekao je.

A odgovor je pred nosom: Sinovci, pa napisao vam je dolje Buden da se s padom Berlinskoga zida desila promjena paradigme: " Ako su mir i stabilnost Evrope nakon Drugog svjetskog rata, bez obzira na blokovsku podijeljenost, bili utemeljeni na antifašizmu, danas nakon takozvanih demokratskih revolucija 1989. Evropa se ujedinjuje na postkomunističkoj odnosno posttotalitarnoj paradigmi.

Maštalo se o ulasku u EZ, pričalo o slobodnom tržištu i političkim slobodama, a padom Berlinskoga zida probudio se optimizam.

Univerzalnost i produktivna predvidljivost tranzicijskog kulturalnog žargona koji nameće pravila ponašanja u svijetu bez reda i mira, kao lutajući motiv obilazi sve postkomunističke i postsocijalističke zemlje i pred lica sve ugroženije grupe zainteresiranih iznosi fragmente svijeta koji je prepoznatljiv vremenu koje je započelo padom Berlinskoga zida i koje se, nadajući se tada bogatstvu razlika, sad nalazi unutar sve isprepletenije mreže uzaludne uzajamnosti.

Padom Berlinskoga zida i komunizma planule su drzavne zlatne rezerve, vrijednosnice, devizna sredstva, izvori pitke vode, plina, nafte, rudnici, banke i ostale financijske institucije sve je to zavrsilo u privatnim rukama raznoraznih oligarha, tajkuna, politickih mocnika i plasirano na svjetsko trziste kapitala za njihove privatne interese.

Pad Berlinskoga zida uvjetovao je kompletnu šok-terapiju (i on je sâm šok-terapija) u istočnoj Europi, a zbog sveopćega rušenja realsocijalizma niti onaj u Jugoslaviji nije mogao imati bolju budućnost.