Mjesec je ovo u kojem je Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma došao na Facebook, sedamdesetčetverogodišnji profesor i povjesničar Miroslav Bertoša na doktorske studije pred mlade povjesničare izlazi s novim iPadom, a u AppStoreu je aplikacija o povijesti domaćih " geekova ".

Davne 1959. godine, radnice Vojne pošte Bregana, Anđela Hrelja, Ljerka Bertoša i Marija Barbarić, osnovale su Odbor za osnivanje dječjeg vrtića u Bregani.

Bertoša, Migracije i antagonističke grupe: starosjedioci i doseljenici između sukoba i suživota (Odrednice istarskog »modela« od XVI. do XVIII. stoljeća), Jugoslovenski istorijski časopis, Beograd 1988, 3 4; Gazophylacium (tematski broj), 1994, 3 4; M.

O knjizi " Stanovništvo i migracije iz sjeverne Istre - Buzeština " Eda Merlića govorit će Slaven Bertoša i sam autor 22. listopada u 18 sati.

A od sedmoro članova naše ekipe, ponovo se na postolju istakla sve bolja i sve redovitija seniorka Lea Bertoša.

Na svečanosti, uz prigodan kulturno-umjetnički program, Istarsku će enciklopediju predstaviti glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, profesor Tomislav Ladan, urednici - profesor Miroslav Bertoša i profesor Robert Matijašić, te istarski župan Ivan Jakovčić

No domaćini nisu ostali razočarani, jer su obje natjecateljice, Lea Bertoša i Lea Šikić osvojile medalje, i to za drugo odnosno treće mjesto u kategoriji seniorki.

Bertoša, dodajući da ih u stanu ne mogu držati, a imaju još jednog psa koji živi s njima i koji je član obitelji.

Put Gorskog kotara otišli su sljedeći igrači: Raspor, Vargić, Mance, Boras, Tomečak, Knežević, Marić, Lešković, Škarabot, Bertoša, Mujanović, Kvržić, Brezovec, Maleš, Pokrivač, Močinić, Zlomislić, Čulina, Alispahić, Jugović, Sharbini, Benko, Tadić i Pilčić.

Zašto su psi ostavljeni i zašto žive u takvim uvjetima, objasnila je Smiljana Bertoša.

To su Gverino Bertoša, Marčelo Štefanić i Ivan Štefanić.

Iz Saudijske Arabije vratio se Anas ' Sin razmetni ' Sharbini, iz Australije stigao nekadašnji igrač Osijeka i Dinama Josip Tadić; po dvojicu su Riječani uzeli iz Dinama (Ivan Tomečak i Nikola Pokrivač), Lokomotive (Ivan Boras i Mate Maleš) i Širokog Brijega (Mateo Bertoša, Damir Zlomislić).

Ivan Boras, Damir Zlomislić, Mateo Bertoša, Mate Maleš, Nikola Pokrivač i Ivan Tomečak od sljedeće sezone igrat će na Kantridi, a Jurčić je poručio kako je za Rijeku prijelazni rok završen.

Slaven Bertoša Osebujno mjesto austrijske Istre.

Riječ je zatim preuzeo prof. dr. sc. Slaven Bertoša.

Riječ je o nastavku istraživanja kojem su svojim radovima put utrli Danilo Klen, Marino Budicin, Vjekoslav Bratulić, Miroslav Bertoša, Slaven Bertoša i tako dalje.

Kako je istaknuo Bertoša, dio rezultata istraživanja na arhivskoj građi bit će prezentiran u njegovoj knjizi o lupoglavskom kraju u srednjem i novom vijeku.

Vjeruj mi da se ne slažem ni najmanje s time da živimo u najmirnijem razdoblju, jer kako je prof. Bertoša izjavio (ima 74 god): ja neznam ni jednu generaciju koja nije doživjela najmanje jedan rat ili da uopće nije bilo rata u njezino doba;) generacija se računa po jedno 20 god od spolne zrelosti kada je najveći ferilitet. prikaži cijeli komentar

Iako je Contarini naveo da su ljudi pokazali veliku spremnost i raspoloženje za ostvarivanje tog plana, kako piše Miroslav Bertoša u »Istra: Doba Venecije«, eko-akcija je rezultirala snažnim otporom, posebno seoskog stanovništva predodređenog za radove.

Pa ipak, romantiku na stranu pošto je knjiga Bastioni jadranske Hrvatske Andreja Žmegača, predstavljena na Razgovorima iza zavjese, jedna od rijetkih cjelovitih studija o obrambenim građevinama jadranske Hrvatske (Istra, Hrvatsko primorje i Dalmacija), zaključili su predstavljači knjige Miroslav Bertoša, Atilio Krizmanić i Jadranka Hađur.

O njima pišu brojni autori, među kojima Miroslav i Slaven Bertoša, Vladimir Pernić, Bruno Cotić, Siniša Žulić, Lovorka Ruck, Josip Žgaljić.

Slaven Bertoša s pulskog sveučilišta kazivao je o Dobrili u suvremenoj istarskoj historiografiji i zaključio da je, unatoč tomu što je o njemu objavljen veliki broj radova, još uvijek zanimljiv istraživačima.

U subotu 21.07.2012. godine sa početkom u 20.00 sati na medulinskoj rivi održava se Medulinka 2012 - uprizorenje tradicionalnog istarskog pira LUCA CUKON (Medulinka) i FRANE BERTOŠA (Pazinjan).

Tri kaldirska kralja Gašpar (Ivan Štefanić), Melkior (Marčelo Štefanić) i Baltazar (Željko Bertoša), krenuli su u kolejanje.

Skupu nije mogao nazočiti ni prof. emeritus Miroslav Bertoša, koji je trebao izlagati na temu »Reminiscencije na klanjske krajolike«.

Dr. sc. Slaven Bertoša održao je predavanje »Osnovne škole Klana i Breza: Uspomene jedne učiteljice«, a Dražen Klanjec govorio o bitki za Klanu u travnju i svibnju 1945. godine, dok je brigadir HV Jozo Nenadić izlagao o akciji Hrvatske vojske 8. studenog 1991. godine u Klani.

Gosti Športofona Happy radija u utorak 31. svibnja bili su Janko Bertoša (predsjednik Kendo kluba Samobor), Petar Plahutar (predsjednik NK Lučko), Josip Šančić (trener u Judo klubu Samobor) i Rajko Ramić (igrač NK Zrinski Tehnovent).

Janko Bertoša osvrnuo se na 6. Kendo kup koji je održan u Samoboru, usporedio ovo natjecanje s dosadašnjim, otkrio razloge slabijih nastupa samoborskih kendo boraca te ukazao na kroničnu boljku ovakvih događanja nedostatak publike.

Što se tiče istraženosti problema, o kraju koji je ovdje obrađen između ostalih objavljene su sljedeće knjige: Miroslav Bertoša, Pisma i poruke istarskih rektora Epistolae et communicationes rectorum histrianorum.

Od 1607. do 1616., Monumenta Spectantia Historiam Slavorum Meridionalium, vol. 52., Zagreb 1979. i Istra: Doba Venecije (XVI. - XVIII. stoljeće), Pula 1995.; Mlunska visoravan, Veli i Mali Mlun 2004.; Božo Jakovljević, Na zapadnim i južnim obroncima Buzeštine, Račice 2005.; Slaven Bertoša, Rašpor i Rašporski kapetanat: povijesni pregled, Pazin 2005.; Edo Merlić, Sveti Martin na Buzeštini tijekom šest stoljeća, Pazin-Buzet 2006. Postoje i brojni članci, ovih i drugih autora, tiskani u Buzetskom zborniku.