I ove godine učenici ovih dviju škola sudjelovali su u kviz natjecanju o prošlosti i značaju Bijaća, a najbolja je bila skupina Knez Trpimir iz škole Bijaći u sastavu Rita Mardešić, Sara Čudina i Ivana Stojan kojima je prigodne nagrade uručio gomilički ravnatelj Zoran Blažević.

U programu su sudjelovali vokalno-instrumentalni sastav Anđeli iz Rudina i Zvuci Bijaća iz Kaštel Novog te župni mješoviti zbor.

Uz dramsku grupu Dračice u programu ČAkavskih večeriju sudjeluje školski zbor Bijaćki slavuji i školski bend Zvuci Bijaća.

- Proša sam mnoga naša kneževstva i kraljevstva, od Klisa, Bijaća, Belgrada, Nina i moga prvostolovanja Knina.

Mornarevci su pobjedu osigurali tek u drugom dijelu utakmice.Na poluvremenu se otišlo sa prednošću Mornara od 5:3. U nastavku utakmice Mornarevci kreću agresivnije i na kraju treće četvrtine povisuju prednost na 4. takvu prednost su održali do kraja utakmice.Kod gostiju treba istaći vratara Bijaća i trostruke strijelce Antonijevića i Oreba.

Iz Bijaća potječe i zaštitni znak škole detalj sa sačuvanog ciborija iz crkvice sv. Marte (IX. st.).

Koncert je otvorila orguljašica Josipa Leko, a zatim je nastupio VIS Zvuci Bijaća, kojeg sačinjavaju djeca iz Osnovne škole " Bijaći ".

Koncert je počeo VIS Zvuci Bijaća, a nastavio VIS Ivan Merz.

Učenici Bijaća podsjetili su sve nazočne na 500 godina Kaštel Novog.

Ova milenijska fotografija, naravno uz pisane, ostat će slikovni trag, jer to dugujemo ovoj zgradi koja je bila dugogodišnji centar svih odgojno-obrazovnih i kulturnih zbivanja, kazala je ovom prigodom ravnateljica Bijaća prof. Jadranka Šošić.

Na vrhu Velikog Bijaća (208 m) sagrađena je crkvica sv. Nofra.

Dok je opet najstariji spomen Bijaća koji je sacuvan u originalu je presuda kralja Zvonimira iz 1078. godine kojom on svome ujaku daje pravo da prikuplja dace sa kraljevskih imanja na prostoru od Salone do Bijaća.

Grada, koji stoji na završetku niza hrvatskih narodnih vladara i državnih središta, od Nina (godine 800.) preko Biograda, Skradina, Bijaća, Rižinica, Stobreča, do samoga Knina (oko 1200.).

- Ovo je svojevrsna kruna zbivanja obilježavanja 100. obljetnice školske zgrade, kojom najavljujemo turboritam i u drugom stoljeću Bijaća.

Lokalitet Bijaća ušao je u povijest po Trpimirovoj darovnici iz 852. godine, u kojoj se prvi put spominje ime Hrvat.

Koncert su otvorila djeca iz vokalno-instrumentalnog sastava Zvuci Bijaća iz OŠ " Bijaći ", a nakon njih su nastupile orguljašica Ivana Beretin i solistica Matea Ivić.

Trogirski plemic Stjepan Stafileo (neka vas prezime ne cudi bija je covik grcke sorte) sagradija je 1508. godine utvrdu oli kako bi se reklo kaštel na podvodnom kamenu/siki uza samu obalu.... oko te njegove utvrde polako se pocelo formirat naselje...... ovo naselje vecinom su naselili stanovnici Bijaća (o tomen san vec ranije pisa pa se nebi sad ponavlja:)) naselje je nazvano Štafilić po samome vlasniku utvrde oko koje se razvijalo naselje.......

OSNOVCI IZ BIJAĆA OSVOJILI RADMANOVE MLINICE

Kako se ne bi osjetili zapostavljenima, navest ćemo kako su u muškoj konkurenciji prva mjesta osvojile momčadi Bjelovara i Bijaća iz Kaštel Novog, srebrni su bili timovi križevačkog Radnika i Černobila iz Ploča, dok su se na najnižoj stepenici pobjedničkog postolja našli splitski sastavi T. O.

Ekola tu je ta važnost Bijaća za naš narod...... jerbo na darovnici lipo piše JA KNEZ HRVATA i UČINJENO U MJESTU KOJE SE ZOVE BIJAĆI..... I sad ko more rec da ovo nije bija rodni list hrvata aaaaaa????

E aj da se ostavin ja tega, i da se vratin na pozicjun polja.... e ono je usrid Bijaća, a falin te bože vi znate di su Bijaći jelte.... e ako neznate evo mene ponovo sa edukativnin pilanjen oplaaaaaaaaaa:

da si samo vidla ove stihove na socrealističnom plakatu na zidu stubišta jednog otela kod bijaća ispisane priko grafike alijina portreta zelenon ko birvaktile titina crljenon bojon i da si tutek tribala noćit rekla bi ko i onaj ercegovac ujutru pri pogledu na vrbe i unu kroz jutarnju maglu - j3b3n ti bosnu i to samo jer nije bilo vode, vrbe i una daleko priko čistine, nužda velika, a general šantić nesto na proslavi osmog marta

I ove godine pripremamo mamce, koje ćemo postaviti u krošnju, a nakon rezidbe obavit će se redovna zaštita masline od štetnika i bolesti kazala je voditeljica Odbora za prirodnu baštinu Bijaća, Mira Radunić.

Značaj Velog Bijaća, koji obuhvaća oko 12 ha neistraženog prostora, nadilazi lokalni karakter i daleko je širi jer daje kulturno povijesnu sliku naše obale u vremenu kada su ilirska plemena dominirala ovim prostorom.

Jedno od najstarijih naselja u Kaštelima Grad Kaštela je nositelj projekta koji će obuhvatiti izradu dokumentacije postojećeg stanja i istraživanja prostora Velog Bijaća s crkvicom Sv. Nofra (Sv. Onofrie) u K. Štafiliću.

KAŠTELA - Gradsko povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda uputilo je splitsko-dalmatinskom županu Kruni Peronji izvještaj o proglašenju elementarne nepogode za područje koje je zahvatio požar u Kaštel Štafiliću, Kaštel Novog na prostoru Raduna, brda Sveti Nofar i područja Bijaća.

Između pojedinih zadataka kviza, školski glazbeni sastav »Zvuci Bijaća« iz OŠ »Bijaći« iz Kaštel-Novoga, koji vodi Mario Žuvela, pjevao je crkvene pjesme.

Kad je slika ovu sliku gospodin Oton Iveković zasiguro je zna da je misto radnje taman tod poviše Bijaća.... e ma nije zna da je tu odma ispod i polje jednoga manitaša koji je beruc bob, a potaknt izborima, mislija baš o istoj temi o kojoj i on kad je ovo slika.

Zanimljivo predavanje o povijesnom i kulturnom značenju Bijaća održao je likovni pedagog Josip Pejša, a sve nazočne predsjednica udruge Čakavski jazik, Dobrila Kuzmić, počastila je recitiranjem svojih pjesama na čakavici.

U kratkoj službi riječi svećenik je prisutnima podijelio Božji blagoslov uz napomenu da su Bijaći mjesto gdje se spaja povijest, vjera i kultura, a odmah potom ravnatelj OŠ kneza Trpimira gospodin Zoran Blažević uručio je nagrade djeci pobjedničke skupine koja je pokazala najbolje znanje u kviz natjecanju o prošlosti i značaju Bijaća.