Ministarstvo poljoprivrede obavlja upravne i druge poslove u području poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, ruralnog razvoja, gospodarenja i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, poljoprivredne politike, tržišnih i strukturnih potpora u poljoprivredi, prehrambene i duhanske industrije i veterinarstva, i to: biljne proizvodnje i agroekologije, zaštitu biljnih sorti i priznavanje sorti poljoprivrednog bilja, promet i primjenu gnojiva i poboljšivača tla, biljnog zdravstva, prometa i primjene sredstava za zaštitu bilja, uzgoj uzgojno valjanih životinja, propisuje uvjete za proizvodnju i promet grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina.

opće poznate, zaštićene u skladu s odredbama propisa o zaštiti novih biljnih sorti ili službeno registrirane u skladu sa propisima koji uređuju registraciju sorti ili

Konvencija Europski patentni (EPC) iz 1973. i EU-direktiva o pravnoj zaštiti biotehnoloških izuma od 1998. jasno određuju iznimku za patentibilnost biljnih sorti i bitnih bioloških procesa za proizvodnju biljaka.

Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti sorti poljoprivrednog bilja (NN 62/2000) i pristupanjem Međunarodnoj konvenciji za zaštitu novih biljnih sorti iz 1991. godine, Republika Hrvatska je u rujnu 2001. godine postala članica UPOV-a, Međunarodne organizacije za zaštitu novih biljnih sorti.

U odnosu na prijašnju legislativu i dalje je na snazi registracija raznovrsnosti biljnih sorti i certifikati o sjemenju, ali sada će biti uveden slobodniji režim za tradicionalne sorte, uključujući i rijetke sorte za koje bi mali proizvođač prepoznao svoju tržišnu nišu.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti biljnih sorti - u obavljanju poslova zaštite biljnih sorti Zavod vodi Upisnik zahtjeva za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava, a Ministarstvo preuzima Upisnik oplemenjivačkog prava, Upisnik prenesenog oplemenjivačkog prava, Upisnik ustupljenog oplemenjivačkog prava i Upisnik zastupnika.

Uvod Međunarodna unija za zaštitu novih biljnih sorti (International Union for the Protection of New Varieties of Plants) međudržavna je organizacija osnovana 1961. godine usvajanjem Međunarodne konvencije za zaštitu novih biljnih sorta.

Glavni cilj Unije je zaštita novih biljnih sorti na osnovu prava intelektualnog vlasništva na način da se osigura zemljama članicama priznavanje dostignuća oplemenjivača novih biljnih sorti putem ekskluzivnog prava vlasništva na osnovi serije uniformnih i jasno definiranih kriterija.

Unija radi i na unapređenju i promoviranju efikasnog sustava zaštite biljnih sorti, s nakanom poticanja razvoja novih sorti za dobrobit društva.

Saborski zastupnici su kratko raspravili i prijedlog dopune zakona o zaštiti biljnih sorti kojim se nastoji još bolje urediti to područje nakon donošenja zakona 1997. i dviju zakonskih izmjena te ga uskladiti s regulativom EU-a.

U svrhu pokusa, istraživanja, oplemenjivanja, postupka priznavanja, zaštite novih biljnih sorti, potrebe banke biljnih gena i mjere očuvanja genetske raznolikosti te proizvodnje poljoprivrednog reprodukcijskog materijala za inozemnog naručioca Ministarstvo (Sektor poljoprivrede i agroekologije) može izdati i rješenja na osnovi kojih se odobrava uvoz u Republiku Hrvatsku sorata poljoprivrednog reprodukcijskog materijala koje nisu upisane u sortne liste.

1) Ovim Pravilnikom se propisuje način priznavanja sorti krmnog bilja, žitarica, repa, povrća, krumpira, uljarica i predivog bilja, način pripreme sjemena i masa potrebnog sjemena, pokusno mjesto i vrijeme trajanja ispitivanja, način ispitivanja sorti u pokusnom polju i laboratoriju i metode utvrđivanja vrijednosti sorte u svrhu priznavanja novih sorti. 2) Gospodarska vrijednost sorti (Value for Cultivation and Use) (u daljnjem tekstu: VCU) utvrđuje se ispitivanjem sorti u pokusnom polju i laboratoriju. 3) Utvrđivanje različitosti, ujednačenosti i postojanosti (Distinctness, Uniformity and Stability) (u daljnjem tekstu: DUS) sorti provodi se u skladu s posebnim propisom kojim se utvrđuje različitost, ujednačenost i postojanost (DUS) biljnih sorti u postupku priznavanja (u daljnjem tekstu: sorti kandidata) i International Union for the Protection of new Varieties of Plants (u daljnjem tekstu: UPOV) tehničkim vodičima preuzetim prema Uredbi o pristupanju Međunarodnoj konvenciji za zaštitu novih biljnih sorti (»Narodne novine«, Međunarodni ugovori, broj 1/01) te Community Plant Variety Office (u daljnjem tekstu: CPVO) tehničkim vodičima.

Članak 52. mijenja se i glasi: »(1) Postupak priznavanja sorti pokreće se podnošenjem zahtjeva Zavodu, odnosno Zavodu za voćarstvo (u daljnjem tekstu: nadležni zavod). (2) Zahtjev za priznavanje sorte (u daljnjem tekstu: zahtjev) podnosi osoba (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) koja je: 1. nositelj oplemenjivačkog prava, 2. podnijela zahtjev za stjecanje oplemenjivačkog prava, a isto joj još nije dodijeljeno jer je postupak u tijeku, 3. održivač sorte koja nije zaštićena u skladu s propisom kojim se uređuje zaštita novih biljnih sorti. (3) Podnositelj zahtjeva koji nije državljanin Republike Hrvatske mora nominirati zastupnika (punomoćnika) koji je državljanin RH za podnošenje zahtjeva i korespondenciju u postupku priznavanja. (4) Način podnošenja zahtjeva za priznavanje sorti i dokumentaciju koja treba biti dostavljena uz zahtjev propisat će ministar.«

Jednoglasno je donesen i zakon o zaštiti biljnih sorti.

(1) Odredbe ovoga Zakona o pakiranju, deklariranju i uvozu sjemena ne odnose se na sjeme koje znanstvene i znanstveno-nastavne institucije i ustanove primaju ili šalju za pokuse, za istraživanje, za postupak priznavanja, zaštite novih biljnih sorti i za potrebe banke biljnih gena.

Kulturni i socijalni kapital izvornih domaćih životinja i biljnih sorti.

Biljni čajevi od pažljivo odabranih biljnih sorti, svježih i aromatičnih okusa koji su idealni za blagi početak dana.

Program Ljetne škole obuhvaćao je sve relevantne teme iz područja autorskog prava i srodnih prava, industrijskog vlasništva, transfera tehnologija, licenciranja, zaštite novih biljnih sorti, upravljanja intelektualnim vlasništvom, te korištenja intelektualnog vlasništva u srednjim i malim poduzećima.

Svrha UPOV-e Konvencije je osiguranje i promoviranje djelotvornog sustava zaštite biljnih sorti s ciljem poticanja razvoja novih biljnih sorti za dobrobit društva.

Generički nazivi, nazivi koji su u sukobu s nazivima biljnih sorti i životinjskih pasmina, homonimi i žigovi

Zakonom o zaštiti sorti poljoprivrednog bilja, koji je danas usklađen s UPOV-om Konvencijom, u Republici Hrvatskoj uređen je način i postupak zaštite novih biljnih sorti, postupak stjecanja oplemenjivačkog prava i zaštita nositelja oplemenjivačkog prava.

Nadalje, mjere koje uređuju pitanja hrane za životinje, prijevoza živih životinja, kvalitete poljoprivrednog i šumskog reprodukcijskog materijala, zaštite biljnih sorti i oplemenjivačkih prava te registracije, prometa i primjene sredstava za zaštitu bilja, također su dio ovog poglavlja.

Ostalim uzgajivačima još je dozvoljeno koristiti zaštićene sorte za uzgoj, ali ako je nova sorta " u osnovi izvedena " iz postojeće, ona se po sebi ne kvalificira za zaštitu biljnih sorti (PVP).

Nikako psi nisu tu po ničemu unikatni, ocjenjivanje fizičke podobnosti parnjaka kroz izložbe radi se standardno za sve vrste domaćih životinja (mačke, male životinje, stoka, perad...), i veliki broj biljaka (ocjenjivanjem, recimo, vina, kupinovog vina, piva..., radi se selekcija biljnih sorti - loze, kupina, hmelja, ječma - koje sudjeluju u industrijskom procesu).

Tehnički opis proizvoda za koji se podnosi zahtjev za registraciju oznake (fizikalne, kemijske, mikrobiološke ili organoleptičke karakteristike) uključujući bilo koje zahtjeve za korištenjem određenih životinjskih pasmina ili biljnih sorti.

Na relativno malom prostoru Vrta, u vrlo raznolikim staništima kao što su kamenjar, točila (sipar), vrletne stijene, obradive površine, čak i kanjon s slapom Proslap (oživi samo za jakih kiša) utvrđeno je oko 300 samoniklih biljnih sorti, od tipično mediteranskih do planinskih.

Utvrđivanje prepoznatljivositi, ujednačenosti i postojanosti provodi se sukladno Pravilniku o postupku utvrđivanja prepoznatljivosti, ujednačenosti i postojanosti (DUS) novih biljnih sorti i Tehničkim uputstvima.

ispitivanja novih biljnih sorti za potrebe stavljanja sorti na sortnu listu.

DUS ispitivanja na sortama nekih biljnih vrsta obavljaju se i za potrebe zaštite biljnih sorti.

Članak 3. mijenja se i glasi: U smislu ovoga Zakona pojedini izrazi imaju sljedeća značenja: 1. Poljoprivredni reprodukcijski materijal je poljoprivredno sjeme i poljoprivredni sadni materijal bilo kao sjeme, cijele biljke ili njihovi dijelovi kada se koriste za umnažanje i proizvodnju poljoprivrednog sjemena, za sjetvu ili sadnju s ciljem proizvodnje poljoprivrednog bilja. 2. Poljoprivredno sjeme (u daljnjem tekstu: sjeme) jesu generativni i vegetativni dijelovi poljoprivrednog bilja koji služe za umnažanje i proizvodnju poljoprivrednog bilja. 3. Poljoprivredni sadni materijal (u daljnjem tekstu: sadni materijal) obuhvaća reprodukcijski sadni materijal, sadnice, presadnice povrća i ukrasno bilje osim šumskoga sadnog materijala. 4. Reprodukcijski sadni materijal je sjeme za proizvodnju podloga, sjemenjaci, vegetativne podloge, korjenjaci, korjenovi izdanci, vriježe, cijepljene podloge, pupovi, zrele i zelene reznice, plemke i meristem koji potječu od matičnih biljaka. 5. Sadnica je biljka određene sorte, nastala iz vegetativnih dijelova matične biljke, namijenjena proizvodnji grožđa i voća, izuzev izdanka šljive i višnje. 6. Poljoprivredni sadni materijal povrća je reprodukcijski sadni materijal povrća i presadnice povrća namijenjene daljnjem umnažanju reprodukcijskoga sadnog materijala i konačnoj proizvodnji povrća. 7. Reprodukcijski sadni materijal povrća su dijelovi biljke i sav ostali biljni materijal, uključivo podloge, namijenjeni za umnažanje i proizvodnju povrća. 8. Presadnice povrća su cijele biljke i nacijepljeni dijelovi kod cijepljenih biljaka, namijenjene sadnji za proizvodnju povrća. 9. Poljoprivredni reprodukcijski materijal ukrasnog bilja je biljni materijal namijenjen za: umnažanje ukrasnog bilja, ili proizvodnju ukrasnog bilja; u slučaju proizvodnje iz već uzgojene biljke ovaj izraz se upotrebljava samo ako je konačno proizvedena biljka namijenjena daljnjem stavljanju na tržište. 10. Sorta skupina je biljaka unutar najniže botaničke sistematske jedinice koja se odlikuje izražajnošću svojstava određenoga genotipa ili kombinacije genotipova, razlikovanjem od bilo koje druge skupine biljaka prema barem jednom od navedenih svojstava, te kao cjelina ostaje nepromijenjena nakon umnažanja. 11. Komponente sorte čine linije, klonovi, ili druge sorte od kojih je sorta sastavljena ili reprodukcijski materijal od kojeg je sorta proizvedena. 12. Genetski modificirana sorta je sorta nastala genetskom modifikacijom i sastoji se od genetski modificiranih biljka. 13. Službeni opis sorte čini opis, uključujući svojstva koja karakteriziraju sortu, sastavljen na osnovi službenog testiranja različitosti, ujednačenosti i postojanosti predmetne sorte, vezan uz biljke uzgojene od certificiranog ili standardnog sjemena ili sadnog materijala. 14. Klon je potomstvo vegetativno umnožene pojedinačne biljke određene sorte nastalo klonskom selekcijom. 15. Kategorija je određen stupanj kvalitete poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala. 16. Partija je određena količina ili broj jedinki poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala koja se prepoznaje po ujednačenosti sastava i po podrijetlu. 17. Sjemenska mješavina je mješavina sjemena različitih vrsta i sorti. 18. Sitna pakiranja su pakiranja sjemena određenih vrsta bilja određene maksimalne težine. 19. Oplemenjivač sorte (u daljnjem tekstu: oplemenjivač) je fizička ili pravna osoba koja je kroz oplemenjivački proces stvorila novu sortu. 20. Oplemenjivačko pravo je pravo koje proizlazi iz Zakona o zaštiti biljnih sorti (»Narodne novine«, br. 131/97., 62/00.). 21. Dobavljač je pravna osoba sa sjedištem ili fizička osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja se bavi jednom od sljedećih djelatnosti: održavanje, proizvodnja, dorada, stavljanje na tržište i uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala. 22. Održivač sorte je pravna ili fizička osoba koja održava sortu. 23. Održavanje sorte je sustavni postupak u skladu s prihvaćenom praksom za održavanje ujednačenosti i postojanosti sorte. 24. Uzorkivač sjemena je fizička osoba ovlaštena za uzorkovanje sjemena. 25. Laboratorij je pravna osoba ovlaštena od strane Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) za obavljanje poslova analize kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala i izdavanje izvješća. 26. Stavljanje na tržište je prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje.