Kazališno vijeće na čijem je čelu Tomislav Marijan Bilosnić raspisalo je natječajem s rokom od 15 dana tijekom kojih će kandidatima biti osiguran uvid u utvrđeni Programski i financijski okvir te ustanove za razdoblje od 2013. do 2016. godine, kao i izvješće o poslovanju i ostvarenom programu te kadrovske i financijske pokazatelje.

Obrazlažući Bilosnićevu umjetnička rapsodiju čija je strast očito u zenitu, ako je suditi po njegovim djelima zadnjih desetljeća, tvrdeći da upravo kada se priviknemo na jedno umjetničko uzbuđenje potaknuto djelom ovog autora, već slijedi njegovo novo djelo, novo iznenađenje i uzbuđenje, Lovrić tvrdi kako bi " za sve ovo Bilosnić u nekom drugom vremenu, nekim drugim prilikama i okolnostima, ali i nekim drugim prostorima, van ovog našega zavidnog i himbenog okružja, zasigurno dobio kakvo laskavo viteško odličje, Vitez zlatnoga runa ", pa tako i naslovljava knjigu svojih ogleda.

Knjigom " Ahilej u virovima Vrtoloma " dr. sc. Igor Šipić i Tomislav Marijan Bilosnić objavljuju sadržajnu i opsežnu studiju u kojoj uvjerljivo raspravljaju o temi, a zapravo u čijoj razvojnoj projekciji dokazuju - kako su lokalitet Ljubačkih vrata i Ljubljene (Ljube) i Venca " središnjica Sredozemnog mora koja u trojanskoj toponimiji igra gotovo naslovnu ulogu ".

Uz Sanju Petrovski za osmišljavanje koreografija i vođenje satova plesa zaslužne su voditeljice ansambla Stošija Zrinski, Martina Ružić, Lara Stanin, Nikolina Dolfić, Tea Kulaš i Stella Rončević, dok su vanjske suradnice Petra Hrašćanec Herceg, Josipa Štulić, Matea Bilosnić i Filipa Bavčević.

Književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić javnosti će biti predstavljen u Štipu i sv. Nikoli

Vesnino djetinjstvo povezat će naše otoke i županije na manifestaciji u sklopu koje će biti organizirana pjesnička večer pod nazivom Hrvatski pjesnici Vesni Parun, predstavljanje monografije Dalmacija hrvatska ruža svjetova skupine autora te književni kolokvij na temu Vesna Parun u našem vremenu u kojima će sudjelovati suvremeni hrvatski književnici, članovi Društva hrvatskih književnika, među kojima su Božidar Petrač, predsjednik Društva, akademik Tonko Maroević, pjesnik i koordinator manifestacije Jakša Fiamengo, Davor Šalat, Tomislav Marijan Bilosnić i Mladen Bjažić.

Sve to Bilosnić pjesnički uspijeva izraziti, omogućiti da se na pjesnički način i dogodi, originalnim pomicanjem značenja standardnih, već petrificiranih sintagmi i toposa, s istodobnim naslanjanjem na najbolju hrvatsku pjesničku tradiciju - onu Ujevićevu (O Bože, koji si vatra iznad svih/koji si zapaljena mudrost/lomača na mome slabom tijelu).

Po tome, također, biva jasno razvidno da Bilosnić nije tek deducirao sustav kršćanskoga vjerovanja na pjesništvo, već da je do njega došao odozdola, iz samoga egzistencijalnog iskustva u kojem je za hrvanja života i smrti, muke i ljepote, zlosilja i ljubavi najbolji ekvivalent pronašao baš u velikim temama biblijske povijesti spasenja i katoličke vjere.

U toj egzistencijalnoj autentičnosti Bilosnić ponekad spušta pjesmu u najkonkretniji mogući kronotop u kojem vjerska stvarnost nema ništa zajedničko s kakvim duhovnim eskapizmom, već biva do krvi prisutan, getsemanski zaoštren, odlučujući životni čimbenik o kojemu ovisi život ili smrt, propast ili spasenje (U mojoj je domovini rat/U moj vinograd padaju bombe/i ja mislim da me Bog ne čuje/zato što sam daleko od kuće/Molio sam i molio u crkvi/tako glasno molio/da su u Arsu mislili kako dolazi oluja).

Upravo o ovom najzanimljivijem prostoru na Jadranu govorim u svojoj posljednjoj knjizi gdje sa Igorom Šipićem na znanstvenoj osnovi utvrđujem da su Ljubač i Ljubačka kosa ključno središte Mediterana i da tuda prolazi Jantarski put te mnogo toga drugoga, kazao je Bilosnić objašnjavajući o čemu će govoriti i izlagati na ovoj književnoj večeri.

Pa je nemoguće ne misliti o Blakeu kada čitamo Tigar je prva riječ, kao što to piše hrvatski pjesnik Tomislav Marijan Bilosnić (r. 1947.) u djelu Tigar je svijet, poticajnoj zbirci od 96 pjesama i pjesama u prozi posvećenih tigru i njegovom bogatom filozofskom odjeku.

Potom slijedi " Na kvadrat ", koreografinje Mateje Bilosnić u izvedbi Filipe Bavčević, Mateje Mašine, Maše Zupčić, Maše Šimičević, Barbare Burčul, Božene Delije, Teje Strike, Valentine Viskov, Kristine Lisice, Petre Tarokić, Valentine Špalete i Mateje Bilosnić.

Na Vidoškoj noći nastupio je i Tomislav Marijan Bilosnić, književnik iz...

Sudionici koljnofskih susreta iz Hrvatske su Đuro Vidmarović, Tomislav Marijan Bilosnić, Drago Čondrić, Nenad Piskač, Igor Šipić, Božica Brkan, Dragutin Pasarić i nakladnik Zoran Bošković.

Pored već poznatih autora fotografija kao što je Senko Sorić, Ante Jaša, Joso Špralja, Leo Špralja, na izložbi su se svojim radovima starijeg datuma predstavili Tomislav Marijan Bilosnić, Bogdan Marov, Aldo Meštrić, Silvio Panović, Slavka Perovića, Zdenka Borić, Venci Rakvin, Branko Kuštera, Tihomir Meštrić i drugi.

U povodu 12. godišnjice 7. domobranske pukovnije, u crkvi sv. Dominika u petak uvečer predstavljena je peta po redu knjiga Ivice Matešića Jeremije s naslovom " Takvo zar bilo je lice TVOJE ", o kojoj su govorili Tomislav Marijan Bilosnić, Goran Bujić, Jadranko Kaleb i autor.

Zanimljivo je zabilježiti da su, u inače punoj crkvi sv. Dominika, ovoga puta izostali predstavnici lokalnih vlasti i Crkve, koji su se na ranijim predstavljanjima Matešićevih knjiga redovito mogli vidjeti u prvim redovima, što je predstavljač knjige Tomislav Marijan Bilosnić popratio ironijom, pri čemu je istaknuo da su ljudi iz Jeremijinih priča ljudi od krvi i mesa koji su branili dom i domovinu i pritom iskazivali svoje visoko ljudsko dostojanstvo i ljubav, " a ne mržnju i zločin što im se naknadno želi pripisati ".

Tekstualno, zanimljivo i dokumentarno štivo o Zvonku Bušiću, te svim dodirnim točkama:... o otmici i otmičarima putničkoga zrakoplova američke tvrtke TWA (Trans World Airlines) nad New Yorkom ", veoma uspješno je Bilosnić spojio u čitljiv materijal za sve generacije, ali i povijest; kako se voli domovina

Kad otvorim izložbu u nekom kulturnom središtu onda ima onih koji ne znaju što će sa sobom i postavljaju takva pitanja na koja normalan čovjek ne može odgovoriti, kaže Bilosnić.

Iako se u kuloarima kao v. d. ravnatelja Kazališta lutaka spominje stalni član glumačkog ansambla Kazališta Juraj Aras, predsjednik Kazališnog vijeća KLZ-a Tomislav Marijan Bilosnić navodi da Vijeće o tomu nema nikakvih službenih saznanja.

Za opremu pobrinuo se sam Tomislav Marijan Bilosnić.

U programu drenovačke književne manifestacije, osmišljene kao mjesto susreta uglednih pjesnika iz Hrvatske i susjednih zemalja te mladih neafirmiranih autora nagrađenih na prethodnim Susretima, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH, Društva hrvatskih književnika, Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskog, Vukovarskosrijemske županije, Općine Drenovci i Duhovnog hrašća iz Drenovaca, sudjelovali su Tomislav Marijan Bilosnić, Franjo Džakula, Jurica Vuco, Mirko Ćurić, Nikola Đuretić.

- Mnogi misle da razne pjesme koje se pjevaju su narodne pjesme, no nisu, to su Jakšine pjesme, najavio je Bilosnić Jakšu Fiamenga, obznanivši usput da ovaj dugogodišnji djelatnik Slobodne Dalmacije od subote nije više u toj medijskoj kući.

Upravo iz dotad već potvrđenoga pjesničkog umijeća i suverenoga vladanja lirskim postupcima Bilosnić je i mogao napraviti zbirku katoličkog nadahnuća koja se svojom osebujnošću i kvalitetom nameće kao jedna od najkvalitetnijih knjiga tog svjetonazorsko-pjesničkog usmjerenja (što je, uostalom, i potvrđeno već spomenutom nagradom Tin Ujević).

Ako se uzme u razmatranje povijesno-mitska pojava i uloga Lotofaga, o kojima Bilosnić raspravlja u knjizi Odisej sa zadarskih otoka, onda je moguće zamisliti i dimenzije demografskih razmjena u sredozemnim okvirima.

O Bilosnićevom haiku japanska je državna televizija snimila film " Stazama hrvatskog haiku ", dok je Bilosnić uvršten u više svjetskih haiku antologija, među kojima svakako valja spomenuti dva izdanja glasovite antologije " Four seasons " koju je sastavila Koko Kato.

Inače, Bilosnić je među prvim haiku majstorima u Hrvatskoj, s haiku se javio još sedamdesetih godina, odmah nakon Vladimira Devidea, a u krugu s Dubravkom Ivančanom, Tončom Petrasovim Marovićem i Lukom Paljetkom.

Afričkoj lirici Bilosnić se vratio i u svojoj najnovijoj zbirci naslovljenoj Afrika, ocjenjenoj kao " briljantna zbirka koja je ispjevala jednu od najljepših oda Africi kao kolijevci čovječanstva ", što se sada potvrđuje i haiku poetikom.

Uza sve haiku norme, čega se Bilosnić striktno pridržava, njegova zbirka Osamljeno drvo pisana je tako da se približava i zaumnom jeziku, pokušavajući pogledati preko granice i vidjeti Afriku u beskonačnim ljudskim i kozmičkim datostima.

Gledao sam te ponekad kako s dostojanstvom mudraca, u času općeg ratnog poniženja svega što je ljudsko, s visoka gledaš na one koji su krenuli u zločin protiv naroda i slobode, pri tome se uvijek pozivajući na istinu, vjeru i čast za oltar na koji smo i sami bili spremni položiti život, naglasio je Bilosnić.