Time se uoči žestoke kampanje među hrvatskim građanima s biračkim pravom koji žive izvan Hrvatske, a koju najavljuje HDZ, ponovno otvorio prostor za žestoku razmjenu mišljenja između dviju vodećih stranaka.

Prijaviti se mogu svi punoljetni građani i građanke Republike Hrvatske s biračkim pravom koji nisu kandidati na izborima, kao ni članovi upravljačkih tijela i nadzornih tijela političkih stranaka i njihovih podružnica.

Do kraja ove godine upoznat će se s rezultatima treninga i ostali članovi Vijeća učenika, nastavnika te vodstva škole, a 2012. započinje rad s učenicima s ciljem upoznavanja s biračkim pravom i izborima.

Od ukupnog broja građana s biračkim pravom, oko 55 tisuća ih je na popisu za 12. izbornu jedinicu (manjine). Manjinaca je na državnoj razini ukupno 93.396, a u Šibensko-kninskoj županiji 21.978, od čega najviše građana srpske nacionalnosti 21.155 (ostalo su Mađari, Talijani, slovačka i češka manjina itd.) Inače, u Zadarskoj županiji upisanih je oko 140 tisuća birača, u Šibensko-kninskoj 115 tisuća, Ličko-senjskoj 59 tisuća, te pripadajućem dijelu Splitsko-dalmatinske (Sinj, Trogir itd.) oko 100 tisuća.

Biračkih odbora je najviše u sjedištu županije (Šibenik) 78, u Drnišu ih je 22, Kninu 15, Skradinu 10, Vodicama 12, Bilicama 2, Biskupiji 5, Civljanima 4, Erveniku 5, Kijevu 2, Kistanjama 6, Murteru 3, Pirovcu 5, Primoštenu 4, Promini 5, Rogoznici 7, Ružiću 4, Unešiću 11 i u Tisnu 6. Svi građani s biračkim pravom, a koji utvrde da nisu upisani u popis birača, mogu uz osobnu iskaznicu kojom dokazuju da im je prebivalište na ovom području, u Uredu opće uprave dobiti potvrdu i pristupiti glasovanju.

Njih, 80 posto s biračkim pravom poduprli su ovu inicijativu.

Izvori modernog shvaćanja sporta mogu se s jedne strane tražiti u engleskoj teoriji i praksi individualnih prava i liberalnog shvaćanja slobode pojedinca da bez posebnih dozvola radi ono što je dugo u vrijeme apsolutizma mogao činiti samo s licencom, te francuskoj Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina (1789.) koja je - zajedno s biračkim pravom i republikanskim školskim sustavom - implicirala jednakost građana i trijumf osobne zasluge nad pukom činjenicom rođenja.

Statistika kaže da je redovitih kladitelja, onih, dakle, koji se klade svakodnevno, oko 500 tisuća - znači, više od deset posto građana Hrvatske, i to samo ako računamo sve, a ne samo punoljetne s biračkim pravom i pravom uplaćivanja u kladionicama.

U Župi dubrovačkoj ima 7301 upisani građanin sa biračkim pravom, pa se može očekivati da će na izborima glasati oko 3500 građana.

Tim promjenama ona s jedne strane omogućuje jednoj četvrtini ukupnoga broja državljana prijenos dijela (nedjeljivoga) hrvatskog suvereniteta na Europsku uniju, a s druge produbljuje razlike među državljanima opskrbljujući ih različitim biračkim pravom: za tuzemne Hrvate, za inozemne Hrvate, za srpsku narodnu manjinu, za nesrpske narodne manjine.

Negdje je rečeno, valjda za ovu priliku dovoljno točno, kako je od 1990 godine u RH nastalo 1,2 milijuna novih građana s biračkim pravom.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) na svojoj internetskoj stranici navodi da hrvatski državljanin s biračkim pravom može provjeriti upis u popis birača osobno ili telefonom u uredu državne uprave prema mjestu svog prebivališta, putem interneta (www.uprava.hr), a korisnici T-Mobile i VIPnet mreža slanjem svog MBG u SMS poruci na broj 5454.

Iz predočene tabele vidljivo je da su birači u najvećem postotku za Europsku uniju glasovali na biralištima u Otok Virju, Dubravi Križovljanskoj i na biračkom mjestu broj 13 u Gornjem Vratnu (preko 50 % birača s biračkim pravom izjasnilo se za).

Što je na primjer s vašim biračkim pravom?

Vaš Rečnik je objasnio nešto više o sustavu ili mehanizmu neposrednih izbora od one črčkarije (instant objašnjenja) pri stranicama Pojmovnika Hrvatskoga sabora, a koja je bezlična i demagoška (i jedina o tom pojmu): Neposredni izbori Oblik izbornog sustava u kojem građani (birači), koristeći se neposredno svojim biračkim pravom, biraju svoje predstavnike u predstavnička tijela na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini te druge organe državne vlasti (npr. predsjednika države).

A na to je puno teže odgovoriti nego se na prvi pogled može učiniti. na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku http://www.dzs.hr/ našli smo podatke iznesene prema popisu stanovništva iz 2001. godine koji kažu da je u Republici Hrvatskoj živjelo je ukupno 4.437.460 stanovnika, od kojih je onih iznad 18 godina s biračkim pravom bilo 3.505.533.

Diskriminatoran je jer povećava broj skupina s različitim biračkim pravom.

Budući da je Biličana s biračkim pravom bilo oko 1500, valja zaključiti da je grad ponešto i - narastao.

Hrvatska je u ustavnoj pomutnji tek nekoliko tjedana prije ulaska u Europsku uniju, nakon što je više od jedne petine državljana s biračkim pravom potpisalo zahtjev kojom se traži raspisivanje referenduma za

Pupovac je uvjeren da je Ustavni sud svojom odlukom Srbe u Hrvatskoj ponovno segregirao te diskriminirao sve manjine u odnosu na građane s općim biračkim pravom.

Izborima je pristupilo 2002 osoba s biračkim pravom, odnosno 64 posto.

Rješenje za srpsku nacionalnu manjinu odbačeno je zbog toga što se njime u općem izbornom sutavu (dakle u ovih deset izbornih jedinica u kojima se bira 140 zastupnika) garantiraju najmanje tri« srpska »zastupnika čime je narušava« temeljni ustavni zahtjev za jednakim biračkim pravom svih birača-drţavljana Republike Hrvatske u okviru općeg izbornog sustava ».

Ovim Zakonom uređuje se raspisivanje i provedba referenduma i drugih oblika osobnog sudjelovanja hrvatskih državljana s biračkim pravom (u daljnjem tekstu: birači) u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Prije je iseljeništvo bilo siguran adut HDZ-a, a sada će i 360.000 Srba s hrvatskim državljanstvom i biračkim pravom možda odigrati svoju rolu.

Takva je odredba u zakonu bila do 2011. ali je Ustavni RH 2007. to ocjenio protuustavnim te je sljedom toga 2011. zakonski regulirano da pravo glasa na državnom referendum imaju svi državljani RH s biračkim pravom ma gdje prebivali (članak 3. Zakona o referendumu).

No zajedničko svima je mali odaziv birača na izbore u odnosu na broj onih s biračkim pravom.

SUMNJIVI PORAST BROJA OSOBA S BIRAČKIM PRAVOM

Neposredni izbori (eng. direct elections) predstavljaju oblik izbornog sistema u kome građani (birači), koristeći se neposredno i lično/b svojim biračkim pravom, biraju svoje predstavnike u predstavnička tijela (centralna, regionalna ili lokalna), kao i druge organe državne vlasti (npr., predsjednika republike).

Ukupno je glasovalo oko 75 posto građana sa biračkim pravom, pri čemu je 99,74 posto njih na referendumsko pitanje odgovorilo negativno, odbacujući kosovske vlasti, dok je pozitivno stajalište izrazilo 0,26 posto građana

Dodatak a: Zašto u Hrvatskoj ima 555 tisuća (16 %) birača više nego ima osoba sa biračkim pravom? (pisano 3. siječnja 2005. neposredno poslije posljednjih izbora)