Od biskupa je odlučno tražio da stoluju u svojoj biskupiji, da sazivaju i održavaju biskupijske sinode, da obavljaju vizitacije svojih biskupija, da bdiju nad klerom i pukom, da promiču katehizaciju i pouku u vjeri.

Župna zajednica treba nastojati da svaka obitelj u župi bude pretplaćena barem na jedan vjerski časopis (izjave i odluke Druge biskupijske sinode str. 239).

O temi susreta govorio je dr. sc. Stanislav Šota, koordinator Nadbiskupijskog pastoralnog centra, podsjetivši kako briga za naviještanje Isusa Krista i njegove Radosne vijesti stoji u središtu djelovanja čitave Crkve; na univerzalnoj, biskupijskoj i župnoj razini, a ista ta briga središte je i Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske.

Razmotrivši gore navedenu preporuku Druge biskupijske sinode naša župa je zaista na najljepši mogući način spremna da dostojanstveno obilježi slavlje sakramenta kršćanske zrelosti.

Preporučuje se da na susretu budu prisutni i barem neki od njihovih školskih vjeroučitelja (Izjave i odluke Druge biskupijske sinode, broj 432).

Povodom osnivanja Đakovačko-osječke nadbiskupije i metropolije, ponovnog osamostaljenja Srijemske biskupije, proglašenja Izjava i odluka Druge biskupijske sinode, te završetka Godine braka i obitelji u našoj Nadbiskupiji organiziramo Zahvalno nadbiskupijsko hodočašće u Rim od 26. travnja do 1. svibnja 2009. godine.

U svojoj obvezi vjernosti koncilskom naučavanju, Zakonik kanonskoga prava dao je, među ostalim, obnovljeno lice tradicionalnoj ustanovi biskupijske sinode, u kojoj se, pod različitim naslovima sabiru svi gore spomenuti ekleziološki dometi.

Naputak je plod biskupijske Sinode o posvećenom životu i slijedi smjernice posinodalne apostolske pobudnice o " Posvećenom životu i njegovu poslanju u Crkvi i svijetu " (25. ožujka 1996) te osobito Papin poziv da se donesu " posebne norme o konkretnoj stezi klauzure... tako da kontemplativne redovnice koje žive u klauzuri, preporođene Duhom Svetim i vjernici već prema svojoj naravi i zvanju, hode u budućnost izvornom novom snagom " (Naputak, br. 2).

Župnik je obvezan: cjelovito naviještati Božju riječ onima koji se nalaze u župi, tako da budu prikladno poučeni u vjerskim istinama; držati homiliju u nedjelje i zapovijedane blagdane, prilikom slavljenja krštenja, ženidbe i prilikom sprovoda ili sprovodne mise; organizirati redovitu župnu katehezu za odrasle, mlade i djecu te i sam pružati katehetsku pouku; podupirati vjernička društva i djela kojima se promiče evanđeoski duh i socijalna pravednost; brinuti se za katolički odgoj djece i mladih te se skrbiti da evanđeoska poruka dopre i do onih koji su odstupili od života po vjeri ili koji ne ispovijedaju pravu vjeru (Izjave i odluke Druge biskupijske sinode, broj 590).

Osnivanje slavonske crkvene pokrajine ima svoje povijesno i pastoralno opravdanje« - istaknuo je u propovijedi dr. Marin Srakić, nadbiskup i metropolit đakovačko-osječki, tijekom euharistijskog slavlja u subotu 4. listopada u đakovačkoj prvostolnoj crkvi, manjoj bazilici sv. Petra, kojom je završena trodnevna proslava osnivanja Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, uzdignuća Đakovačko-osječke nadbiskupije na metropolijsko sjedište i proglašenja izjava i odluka Druge biskupijske sinode.

Izjave i odluke Druge biskupijske sinode zacrtale su naš vjernički hod u novoj evangelizaciji.

Ova će Uputa stupiti na snagu za biskupijske sinode koje će započeti tri mjeseca nakon njezina objavljivanja u " Acta Apostolicae Sedis ".

Nadbiskup Srakić simbolički je predstavnicima vjerničkoga puka predao knjigu »Izjave i odluke Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske«, poprativši je riječima Ivana Pavla II. u Osijeku 2003: »' Ljubljena braćo i sestre u Nadbiskupiji đakovačko-osječkoj

S velikom radošću predajem našoj Crkvi knjigu Izjava i odluka Druge biskupijske sinode.

Pođite u svoje vjerničke zajednice, u mjesta gdje živite i radite, i kao vjerni učenici Gospodinovi učinite da se ostvari sveto djelo biskupijske sinode ' te, učvršćeni naukom apostolskim i službom Crkve, uvijek mognemo živjeti i naviještati milost i spasenje Isusa Krista.«

Na taj način one ili nastoje odgovoriti na zahtjeve mnogih biskupa željnih bratske pomoći u slavljenju biskupijske sinode, ili pridonijeti uklanjanju nekih nedostataka i neslaganja koji su se ponekad pojavili.

19. studenoga 2000., na moj osobni usrdan poziv dolazi nam tajnik Druge biskupijske sinode dr. Đuro Hranić.

Otvaranjem Druge biskupijske sinode i u našoj Biskupiji neki svećenici organiziraju uvozne Katoličke seminare: Uvjereni smo da se kroz naša redovita okupljanja na liturgijska i molitvena slavlja, kroz svjedočanstvo crkvenoga zajedništva, kroz postojano svakodnevno svjedočenje i služenje u ljubavi ostvaruje uskrsna preobrazba i obnavlja lice zemlje.

A gdje su oni koji su i njega u procesu Druge biskupijske sinode ušutkavali: Ta mi se vaša sinoda popela na vrh glave (VJESNIK 10/2004. str. 722).

Kršćanin će tada imati« ime i prezime »; bit će svjedok i subjekt odnosa s Bogom i sa zajednicom (Izjave i odluke Druge biskupijske sinode, broj 9 i 10).

Nakon himna Biskupijske sinode »Zbor Crkve« pozdravnu je riječ uputila dr. s.

Biskupijska škola za župne suradnike (BŠZŽS) jedna je od plodova Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske čiji je inicijator dr. Đuro Hranić, pomoćni biskup đakovački i srijemski i generalni vikar.

Veliki mješoviti zbor pod dirigentičinom palicom snažan je oslonac župniku Juriću jer svojom uvježbanošću ne samo da nosi teret misnoga pjevanja već i pridonosi svečanosti svih velikih blagdana polnoćke, božićne mise, Stepinčeva, obreda Vazmenoga trodnevlja, uskrsne mise, Tijelova i tijelovske procesije, crkvenoga goda i dr. Zbor je pod budnim dirigentičinim stručnim uhom bio neizostavan sudionik i svih nadbiskupijskih svečanosti, kao što su 100. godišnjica posvete konkatedrale, posjet Osijeku i misa koju je slavio papa Ivan Pavao II., svečano proglašenje Đakovačko-osječke nadbiskupije, biskupijske sinode te nekoliko smotra crkvenih pjevačkih zborova.

Uoči euharistijske liturgije prinešeni su i neki od znakovitih darova vjerničkog i crkvenog života Dokumenti Drugog vatikanskog koncila u spomen na 50. obljetnicu njegova početka; Katekizam Katoličke Crkve kojim će se u zajednici nastojati hraniti čistoća i cjelovitost vjere; Izjave i odluke Druge biskupijske sinode kojima se usmjerava apostolat u Đakovačko-osječkoj nadbiksupiji; te euharistijske darove koji će sdnagom Duha Svetoga po svećeničkoj molitvi Crkve postati hranom i pićem spasenja i zajedništva s uskrslim Gospodinom.

OSIJEK Slijedeći poticaj Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske za redovitu formaciju župnih suradnika, poglavito članova župnih vijeća, u Osijeku je 9. svibnja u višnjevačkoj župi Rođenja Blažene Djevice Marije održan prvi zajednički susret svećenika i svih članova Odbora župnih pastoralnih vijeća za naviještanje Osječkog zapadnog dekanata.

Bili ste biskup koji je želio obnoviti Nadbiskupiju u svjetlu Druge biskupijske sinode?

Na samom kraju svečanosti, nadbiskup je istaknuo: Kod prinosa darova doneseni su dokumenti naše Biskupijske sinode, koja se tako lijepo uklapa u Koncil i Godinu vjere; neka i taj dokument također bude izvor razmišljanja o našoj vjeri. Iznoseći podatke o značajnoj zastupljenosti i prisutnosti Hrvata na zasjedanju Biskupijske sinode u Rimu, nadbiskup je rekao kako je to dobar znak sudjelovanja, kao suradnika u otvaranju novih putova u novoj evangelizaciji. Neka Gospodin prati sve ono što oni tamo čine, neka prati sve nas da u Godini vjere doista shvatimo u čemu se sastoji nova evangelizacija, a sastoji se u žaru, oduševljenju kojim su apostoli i njihovi učenici naviještali Krista.

U želji za obnovom zagrebačke Crkve Augustin je održao tri biskupijske sinode.

U smjeru izjava i odluka Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske, pod geslom Ti si Krist za nas i sve ljude naša je Crkva promišljala vidove svoga života i djelovanja, te je tako stavila naglasak i na katehezu roditelja krizmanika i njihovih kumova (Sakrament potvrde, br. 423. 447.).

Zbog interesa koji može postojati u pripravljanju biskupijske sinode ovoj Uputi dodaje se, samo kao naznaka, Dodatak u kojemu su nabrojeni glavni sadržaji što ih Zakonik kanonskoga prava prepušta biskupijskim propisima.