Naime, današnji se globalni financijski oligarsi nalaze u istoj poziciji bivših komunističkih aparatčika za vrijeme Perestrojke.

Skupština Europskog parlamenta poziva se na svoju Rezoluciju 1096 (1996) o mjerama za razbijanje ostavštine bivših komunističkih totalitarnih sustava.

Javnost Macierewiczevu izjavu shvaća i kao najavu ponašanja sadašnje vlade u najavljenoj lustraciji bivših komunističkih kadrova i onih koji su kolaborirali s komunističkim režimom prema prije mjesec dana izmijenjenom lustracijskom zakonu.

Naime, na poziv zagrebačkoga nadbiskupa i potpredsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) kardinala Josipa Bozanića, o spomendanu bl. Stepinca, u Zagrebu je 10. veljače održan jedinstveni i nikada dosad viđeni povijesni crkveni skup na kojem su sudjelovali kardinali, predsjednici ili predstavnici biskupskih konferencija iz gotovo svih bivših komunističkih država Srednje i Istočne Europe i raspravljali o temi »Poslanje Crkve u Srednjoj i Istočnoj Europi dvadeset godina nakon pada komunističkog sustava (1989 - 2009)«.

Autor ocjenjuje da će Hrvatska nakon izbora i potpisivanja Ugovora o pristupanju Europskoj uniji morati zatražiti pomoć Međunarodnog monetarnog fonda, budući da je Hrvatska, kako se navodi, odmah nakon Mađarske na popisu rizičnih bivših komunističkih zemalja.

Budući da je Parlamentarna skupština Vijeća Europe, te najviše demokratske političke integracije našega kontinenta, već u dva navrata - rezolucijama od 27. lipnja 1996. o »mjerama za demontiranje naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih režima«, kao i od 25. siječnja 2006. o »neophodnosti međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima«:

To izričito zahtijevaju Rezolucija parlamentarne skupštine Vijeća Europe o mjerama za uklanjanje nasljeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava (1996) i Rezolucija o europskoj savjesti i totalitarizmu (2009).

Istraživanje je obuhvatilo 27 bivših komunističkih zemalja, a na prvom mjestu nalaze se Slovenija i Poljska.

EKONOMSKO IZVJEŠĆE SVJETSKE BANKE O DESET NOVIH ČLANICA EUROPSKE UNIJE I HRVATSKOJ Koncentracija kredita među stanovništvom daje malen doprinos dugoročnom rastu te stvara uvjete neodrživog rasta cijena imovine (POSLOVNI DNEVNIK) Kontrola inflacije te smanjivanje fiskalnog deficita glavne su pozitivne značajke hrvatske ekonomije, a njezino najnegativnije obilježje je prekomjeran kreditni rast - tako bi se mogle sažeti ključne konstatacije o Hrvatskoj u najnovijem, jučer objavljenom izvješću Svjetska banke koje obuhvaća osam bivših komunističkih država, novih članica Europske unije, dvije " najsvježije " članice, Bugarsku i Rumunjsku (EU8 2), a sadrži i posebni dodatak o Hrvatskoj.

Građani većine bivših komunističkih država vjerovali su da će društvo nakon urušavanja svjetskog komunizma, oslobođeno od komunističke stege, nastaviti punom snagom k napretku i boljitku.

Bit će treća od bivših komunističkih zemalja koje su uvele zajedničku europsku valutu, nakon Slovenije 2007. i Slovačke 2009.

Traži se i provedba UN-ove deklaracije o ljudskim pravima, Rezolucije Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o uklanjanju naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava, Deklaracije Hrvatskoga sabora o osudi zločinstava totalitarnoga komunističkoga poretka i Rezolucije Europskoga parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu.

EU je osudila komunizam kao totalitarni režim i komunističke zločine prvo, s Rezolucijom Parlamentarne skupštine (PS) Vijeća Europe br. 1096 " O mjerama za demontiranje naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih režima ", od 27. lipnja 1996; zatim, drugo Rezolucijom PS VE, pod brojem 1481, a pod naslovom: " Neophodnost međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima " od 25. siječnja 2006.; na što je reagirao i Hrvatski sabor s Deklaracijom o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj, od 30. lipnja 2006. koja je donesena neprimjetno i praktično bez ikakvih pravno-kaznenih učinaka; te na kraju treća europska osuda komunizma: Rezolucija EU, odnosno njezinog, Europskog parlamenta od 2. travnja 2009. Ova potonja rezolucija traži: - da se održava spomen, ali i da se osude autori zločina, da bi se na istini stvorilo osnovu za pomirenje, jer bez toga Europa neće postići svoje jedinstvo; - da se žrtvama komunizma oda počast kao junacima borbe za slobodu;

Svečanosti podizanja zastava sedam bivših komunističkih zemalja prisustvovali su u petak ujutro glavni tajnik De Hoop Scheffer i ministri vanjskih zemalja svih 26 članica Sjevernoatlantskog saveza.

Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe br. 1096 iz 96. godine govori o uklanjanju nasljeđa bivših komunističkih totalitarnih sistema i u njoj se govori o obvezi procesuiranja onih koji su počinili zločinačka djela tijekom komunističkih režima.

Izložba koja traje do 12. studenog predstavlja 75 umjetnika iz Rumunjske, bivših komunističkih zemalja, zemalja članica Europske Unije, Azije, sjevernoameričkog kontinenta i Afrike. (Iz Hrvatske predstavili su se Alem Korkut i Mario Čaušić.) Istodobno se, 14. i 15. listopada, održao međunarodni simpozij istog naslova s trima podtemama: Vizualni identitet i vizualna kultura; Vizualni preokret i demokratizacija kulture i Prakse gledanja.

Izložba se drži teze da se o povijesti umjetnosti bivših komunističkih zemalja može govoriti samo kao o nizu fragmentiranih i samosvojnih, a ne istovjetnih ili linearnih naracija

Ljudi koji su bili iz bivših komunističkih obitelji - u zajednici je npr. unuk Vladimira Bakarića - nemaju takvih korijena.

Dovoljno je čitati bivšeg komunističkog snagatora, Jugoslavena Milovana Đilasa koji je u svom svjetskom klasiku, knjizi, Nova klasa (1956) najbolje opisao ponašanje svojih bivših komunističkih drugova-koji su ga kasnije smjestili u dugogodišnji zatvor.

Bilo da je riječ o bivšoj komunističkoj Kambodži ili bivšoj komunističkoj Poljskoj, u svijesti naroda i građana bivših komunističkih država, komunizam će ostati zapamćen kao sinonim za neljudski politički sustav.

Na drugoj razini pokazuje to i šutljiv odnos javnosti prema zaplotnjačkom prijedlogu Dušana Bilandžića o odlikovanju bivših komunističkih moćnika Celestina Cele Sardelića i Drage Domitrovića.

U Hrvatskoj imamo staru ekipu novinara bivših komunističkih sekretara, UDBA - ških suradnika, suradnika stranih neprijateljskih obavještajnih sluzbi, sinova i kćeri JNA oficira koji su sukladni s raznoraznim nevladinim udrugama, suglasno na smjenu udaraju na Domovinski rat, branitelje, Katoličku crkvu i ostale vrijednosti hrvatskog naroda, a u biti na hrvatsku drzavu i hrvatski narod.

Dakle svi ti tajkuni koji su preuzeli velike proizvodne sustave, banke, trgovine, atraktivne lokacije bili su u velikoj većini pripadnici bivših komunističkih nomenklatura.

Naime, voditeljica projekta Christine Helfrich za ovu je sezonu programirala glazbu nastalu u vrijeme europske podijeljenosti na države Zapada i na države tzv. istočnog bloka, te se ovog proljeća nižu koncerti glazbenika iz niza bivših komunističkih zemalja, a izvode djela nastala uglavnom nakon Drugog svjetskog rata.

@bosancero, neznam objasniti zašto, ali me nakao ona različitost u odnosu na slobodu po kojoj se je propala država razlikovala od ostalih bivših komunističkih država pod ruskom čizmom, vjerujem da bi bilo više slobode.

Za razliku od drugih bivših komunističkih zemalja koje su se iz vlastite inicijative upustile u gospodarsko pomlađivanje i tek se onda uputile u Europsku uniju, na Balkanu još uvijek vlada mentalitet samoupravljanja i slijepo povjerenje u ' blagoslove ' državnih gospodarskih upravitelja i zapadne pomoći. '

Evo, intervjuirala sam ljude, stanovnike bivših komunističkih zemalja, koji su se svi suočili s izazovom prelaska u demokratičnije, kapitalističko društvo.

Na svim kongresima: Mađarska (1991., 1992., 1995., 2000., 2006.), Rumunjska (1993., 2010.) Hrvatska (1996., 1999.), Češka (1997., 2007.), Njemačka (1998., 2005., 2011.), Bugarska (2002.), Slovačka (2003.), Ukrajina (2004.), BiH (2008.), Albanija (2009.) traženo je da se osude zločini komunizma, a komunizam proglasi zločinačkim, da se donesu lustracijski zakoni i provede lustracija, da se otvore arhivi bivših komunističkih tajnih služba, da u međunarodno priznatu definiciju kaznenog djela genocida bude uvršteno i potpuno ili djelomično uništenje neke skupine ljudi zbog njihove različite klasne, ideološke, političke ili religiozne orijentacije, da Ruska federacija kao nasljednica SSSR-a, po uzoru na Njemačku, plati državljanima izvan Ruske federacije odštetu za prisilni rad itd.

Hrvatsko kulturno vijeće upozorava da se Rezolucija vijeća Europe o osudi zločina komunističkih režima, donesena 2006. godine, ograničila tek na verbalnu osudu zločina, a takvu je rezoluciju »vladajući sloj u Hrvatskoj, od početka duboko srastao s brojnim pripadnicima bivših komunističkih struktura«, dočekao s olakšanjem, te svoju deklaraciju sveo tek na prijepis europske.

A okupljanje u Zagrebu i sudjelovanje predstavnika Katoličke Crkve iz europskih bivših komunističkih država te Mletačkog patrijarha, kao predstavnika zapadne Europe, na svečanoj misi u zagrebačkoj prvostolnici potvrđuje da Stepinac, hrvatski mučenik i žrtva komunizma, nije samo veličina i svjetlo za hrvatski narod i za nekada komunistički dio Europe nego i za čitavu Europu, a što onda znači i za čitavi svijet.