Na početku propovijedi, biskup Vukšić podsjetio je na najvažnije biografske podatke o blaženiku istaknuvši kako je Kažotić bio začetnik humanizma u sjevernim dijelovima Hrvatske, obnovitelj Zagrebačke biskupije na mnogim područjima (duhovnom, odgojnom, liturgijskom i pastoralnom) snažan propovjednik, široke kulture, znanstvenik, najugledniji Hrvat 14. stoljeća kojega su za života mnogi smatrali svecem i u Zagrebu i u Luceri.

Što je Uskrs značio Miroslavu Bulešiću, budućem blaženiku koji je svoju mladu misu slavio na Uskrsni ponedjeljak, donosi prilog Branimira Stanića.

Molitvom Gospodnjom i zagovorom novom blaženiku Ivanu Pavlu II., uz osobni blagoslov sestrama i braći u Kristu s ciljem zbližavanja i prepoznavanja u zajedništvu, započeo je svibanjski susret članova FSR-a našičkog bratstva tijekom vazmene osmine u 2. Uskrsnu (Bijelu) nedjelju, na blagdan Božanskog milosrđa i sv. Josipa radnika.

Spomen kapela posvećena je hrvatskom blaženiku, kardinalu Alojziju Stepincu koji je i sam bio žrtva progona jugo-komunističkog terora (umro je 10. veljače 1960. godine u pritvoru rodne župe u Krašiću), a crkvicu je u lipnju 2000 godine blagoslovio mons. Marko Culej, prvi biskup Varaždinske biskupije.

subotu 7. 5, tjedan nakon Papine beatifikacije, održana je Obiteljska biciklijada bl. Ivana Pavla II, 1. biciklijada na svijetu posvećena novom blaženiku.

Prošlogodišnji pohod Svetoga Oca Hrvatskoj i njegova molitva na grobu bl. Alojzija u zagrebačkoj katedrali kao i liturgijska proslava blagdana blaženog Alojzija Stepinca u Rimu, u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima, potakla je kardinala Bozanića da se osvrne na ono što su pape od vremena Alojzija Stepinca do danas rekli o našem blaženiku.

Osvrćući se na brojna svjedočanstva o uslišanjima molitava po zagovoru Ivana Pavla II., kardinal Bozanić izrazio je uvjerenje da se i hrvatski vjernici mole novom blaženiku: " Vjerujem da i naši vjernici imaju što govoriti o onome što su osjetili po zagovoru Ivana Pavla II.

Napetu atmosferu predstave o blaženiku, za čije nepravedno suđenje zna gotovo cijeli svijet, dodatno su pojačavali tekstovi koji su zajedno s prikazima iz života blaženika upotpunjavali cijelu, nažalost, nesretno svršenu životnu priču.

Mladi francuski profesor posjetio je Hrvatsku 2005. godine i održao je u Zagrebu i u Banjoj Luci više predavanja posvećenih hrvatskom Blaženiku, posebice Merzovoj doktorskoj disertaciji koja obrađuje utjecaj liturgije na francuske književnike.

Zaključujući homiliju kardinal Bozanić je istaknuo kako bogatstvo svjedočanstva papa o blaženom Alojziju Stepincu daje mogućnost sastaviti litanijsku molitvu o našem blaženiku.

Našem blaženiku ništa nisu smetale odluke ZAVNOH-a iz 1943. kojima je uspostavljena Hrvatska kao nacionalna država Hrvatskog naroda nositelja izvornog suvereniteta.

Bilo je to rečeno, možemo reći, i našem blaženiku Stepincu.

Ovdje se radi o blaženiku koga kao mučenika slavi franjevački red i to 7. prosinca, a Crkva mu nije još odobrila liturgijsko štovanje.

Ako sam to uspio izraziti, a vjerujem da jesam, onda sam uspio stvoriti umjetničko djelo koje će biti na čast i na zahvalnost blaženiku, na čast Vašoj župi, našoj Crkvi i našem hrvatskom narodu, koje će nam biti stalni poziv na vjernost i zajedništvo.

Nakon prezentacije u kojoj su vjeroučenici saznali nešto o tom velikom hrvatskom blaženiku, uslijedila je sliko-priča o Stepincu u školi kad je bio dječak.

Govoreći o budućem blaženiku za našu radijsku postaju, msgr. Ildebrando Leyson, rektor svetišta posvećenoga blaženom Pietru Calungsodu na Filipinima, istaknuo je prije svega njegovu mladost.

Vjeroučitelji su za tu prigodu svojim vjeroučenicima po svim školama održali predavanje o Blaženiku kako bi djeca i mladež što bolje upoznala ovoga hrvatskog uzora i zaštitnika mladeži.

O blaženiku Stepincu i njegovu mučeništvu sam je papa Ivan Pavao II. na Mariji Bistrici 3. listopada 1998. - na misi proglašenja blaženim - rekao: »Blaženi Alojzije Stepinac nije prolio krv u doslovnom smislu riječi.

Podnijevši u svojemu tijelu i duhu okrutnosti komunističkoga sustava, jedan od istaknutih likova Katoličke Crkve zagrebački nadbiskup kardinal Alojzije Stepinac sada se povjerava sjećanju svojih sunarodnjaka s blistavim znamenjima mučeništva.« O tim Papinim riječima i o odnosu hrvatske javnosti prema blaženiku možda bi doista trebalo - češće razmišljati i u crkvenim krugovima.

Krug, koji je jedini list duhovnog sadržaja na području grada, kronologija je rada Katoličke Udruge mladih Bl. Ivan Merz " koja već deset godina širi pobožnost prema ovom Blaženiku, te je i cijelokupna ova manifestacija samo dio štovanja što ga mladi gaje prema ovome svome nebeskom zaštitniku.

Zlatka Franića pod naslovom: " BLAŽENIKU U ZAGOVOR - BRANITELJIMA U ZAHVALU " u 19.30 sati izložbu će otvoriti gosp.

Dojmove doživljene i donesene iz Zagreba vjernike je duhovne obogatio i vratili smo se kući u mislima, u svojem srcu razmišljajući o ispunjenju života s " Bogom i u Bogu ", zahvaljujući i utječući se osobnom molitvom i pjesmom našem nebeskom zaštitniku i zagovorniku Blaženiku i Mučeniku.

Velimira Marinović koja je našem blaženiku uresila divnu spomen sliku pred oltarom.

No, svemu tome prethodio je niz događaja koji su za cilj imali uveličati kako godinu posvećenu našem blaženiku tako i slavlje deset godina beatifikacije.

Biskup Šaško, predsjednik Odbora za proslavu, sažeo je cjelokupne događaje ovim riječima:« Svi sadržaji prožeti su hodočašćima i slavljenjem euharistije, razmatranjima blaženikovih riječi i riječi o blaženiku, blagoslovima i bdijenjima, pokorničkim bogoslužjima.

Na dan kada se slavi kardinal Alojzije Stepinac, nadbiskup je uputio okupljene da nadahnuće za kršćanski život i djelovanje pronađu u blaženiku. On je bio mučenik za jedinstvo Crkve i život po savjesti.

Tako je iz pijeteta prema stradalima na grobištu Pancerica u Virje Otoku Lovačko društvo Sveti Hubert 1994. postavilo spomen križ, a u spomen na stradale šest godina kasnije blagoslovljena je i sagrađena spomen kapela posvećena hrvatskom blaženiku, kardinalu Alojziju Stepincu.

Već desetu godinu zaredom, koprivnička župa bl. Alojzija Stepinca bila je mjesto održavanja festivala " Stepinčeve note ", posvećenog našem blaženiku i zaštitniku bl. Alojziju Stepincu.

Na te je zasluge podsjetio dr. Juraj Batelja, napisavši: Premda je Tito izvana pokazao dobru volju sređivanja odnosa između vlasti i Crkve, u njemu se nije smirila strast obračuna s Crkvom, koju su u državnom vrhu podgrijavali Aleksandar RANKOVIĆ, Edvard KARDELJ, Josip HRNČEVIĆ, a u Hrvatskoj Jakov BLAŽEVIĆ, Dane OPAČIĆ, Duško BRKIĆ i dr. (J. Batelja, Uz 60 obljetnicu sudske presude Alojziju Stepincu, Glas Koncila br. 41., 8. X. 2006.) I neprocjenjiva je uloga Krvnikova u montiranom nacikomunističkom sudskom procesu Blaženiku osmišljeno odgurnuta u nepostojanje, a vladari jezika uspješno upravljaju težinom našega zaborava.

Mogu, velim, razumjeti motive koji su naveli Željka Horvatića da zatraži reviziju (čitaj: ponovno suđenje) sudskoga procesa Blaženiku.